Za energetsku obnovu višestambenih zgrada ugovoreno gotovo 95% alokacije - sklopljena 84 Ugovora priopćeno je iz Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine.
U okviru Poziva na dodjelu bespovratnih sredstava „Energetska obnova višestambenih zgrada“ potpisana su 84 Ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava s Korisnicima. Ukupna vrijednost ova 84 projekta iznosi nešto više od 451,2 milijuna kuna, od čega su više od 278,1 milijuna kuna bespovratna sredstva osigurana u okviru NPOO-a, a čime je ugovoreno gotovo 95% Pozivom predviđene alokacije od 300 milijuna kuna.
Pregled potpisanih ugovora na stranicama Ministarstva https://mpgi.gov.hr/vijesti-8/za-energetsku-obnovu-visestambenih-zgrada-ugovoreno-gotovo-95-alokacije-sklopljena-84-ugovora/14984
Predmetne višestambene zgrade nalaze se u 18 hrvatskih županija, a najviše ih je, njih 15, u Karlovačkoj županiji. Ističemo kako je na razini investicije C6.1. R1-I1 Energetska obnova zgrada potrebno ostvariti uštede primarne energije (Eprim) na godišnjoj razini od najmanje 30%, a do sada ugovorenim projektima energetske obnove višestambenih zgrada taj je pokazatelj udvostručen budući prosječna ušteda godišnje primarne energije (Eprim) za ova 84 projekta iznosi 60,06%. Visok je i postotak prosječne uštede godišnje potrebne toplinske energije za grijanje (QH,nd) u odnosu na minimalnu od 50% koju je potrebno ostvariti na razini svake pojedinačne zgrade, a koji iznosi 70,64%.
Najčešći energetski razred prije obnove je D, dok je najčešći očekivani energetski razred nakon obnove B. Od za sada ukupno 84 ugovorena projekta energetske obnove višestambenih zgrada, 70 projekata provodit će integralnu energetsku obnovu, 1 projekt provodit će integralnu obnovu s mjerama zaštite od požara, a njih 13 dubinsku obnovu. Prema najvećim uštedama energije među 30 novougovorenih projekata ističe se „Energetska obnova Bukovačke ulice 212 i 214“ u Zagrebu s prosječnom uštedom godišnje potrebne toplinske energije za grijanje (QH,nd) od 86,06% i prosječnom uštedom godišnje primarne energije (Eprim) od 78,78%, a bruto građevinska površina zgrade iznosi 11.831,11 m2. Slijede ga dva đakovačka projekta iz Osječko-baranjske županije – „Energetska obnova višestambene zgrade na adresi Augusta Cesarića 10-12, Đakovo“, s prosječnom uštedom godišnje potrebne toplinske energije za grijanje (QH,nd) od 85,02% i prosječnom uštedom godišnje primarne energije (Eprim) od 78,13% te „Energetska obnova višestambene zgrade Splitska 18, Đakovo“, čija je prosječna ušteda godišnje potrebne toplinske energije za grijanje (QH,nd) 78,56%, dok je prosječna ušteda godišnje primarne energije (Eprim) 73,18%. Financijski su najteža dva zagrebačka projekta, i to „Energetska obnova višestambene zgrade na adresi Bolnička 93,95,97,99,101, Zagreb“, ukupne vrijednosti nešto veće od 26,3 milijuna kuna, s više od 20 milijuna kuna dodijeljenih bespovratnih sredstava i najvećom bruto građevinskom površinom zgrade od 13.939,73 m2 te projekt „Energetska obnova višestambene zgrade na adresi Ozaljska 93, Zagreb“, ukupne vrijednosti nešto veće od 21 milijuna kuna, s 12,5 milijuna kuna dodijeljenih bespovratnih sredstava, bruto građevinske površine zgrade od 13.738,50 m2. Također, izdvajamo i projekt „Energetska obnova višestambene zgrade na adresi Generala Janka Bobetka 12 i 14 i Augusta Cesarca 1, Dubrovnik“, ukupne vrijednosti veće od 9,5 milijuna kuna, s preko 4,7 milijuna kuna dodijeljenih bespovratnih sredstava i bruto građevinske površine zgrade od 4.954,00 m2, projekt „Energetska obnova višestambene zgrade na adresi Dubrovačka 6, Rijeka“, ukupne vrijednosti veće od 9,2 milijuna kuna, s više od 5,5 milijuna kuna dodijeljenih bespovratnih sredstava i bruto građevinske površine zgrade od 9.263,57 m2, kao i projekt „Energetska obnova višestambene zgrade na adresi Divkovićeva 2,4, Pula“, ukupne vrijednosti također nešto veće od 9,2 milijuna kuna, s više od 5,4 milijuna kuna dodijeljenih bespovratnih sredstava i bruto građevinske površine zgrade od 8.108,75 m2. U sklopu horizontalnih mjera, provedbu novih/rekonstrukciju postojećih elemenata pristupačnosti među novougovorenim projektima provest će 2 višestambene zgrade koje će ugraditi dizala i 2 višestambene zgrade koje će ugraditi koso podizne platforme. Kao mjeru ugradnje elemenata zelene infrastrukture 5 višestambenih zgrada će urediti postojeće zelene površine na čestici zgrade, a kao mjeru održive urbane mobilnosti 18 će višestambenih zgrada izvesti parkirališta za bicikle. Podsjećamo, na Poziv Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine zaprimljeno je ukupno 235 projektnih prijedloga, što je činilo 200% inicijalno osigurane alokacije od 300 milijuna kuna. Unošenje projektnih prijedloga prijaviteljima je bilo omogućeno od 25. travnja 2022., dok je dostava (podnošenje) projektnih prijedloga započela 17. svibnja 2022. godine. Zbog iskorištenja raspoložive financijske alokacije Poziv je zatvoren s danom 2. kolovoza 2022. godine. Prvi je to poziv koji je u okviru Nacionalnog plana oporavka i otpornosti 2021.-2026. (dalje u tekstu: NPOO) objavilo ovo Ministarstvo, ali i među prvima na razini čitavog Plana oporavka i otpornosti Republike Hrvatske. Ovim Pozivom pruža se potpora u pripremi i provedbi energetske obnove višestambenih zgrada neoštećenih u potresu, odnosno podupiru se mjere energetske učinkovitosti i korištenja obnovljivih izvora energije koje će rezultirati uštedom godišnje potrebne toplinske energije za grijanje i primarne energije obnovljenih zgrada, kroz integrirani pristup, uz primjenu mjera povećanja potresne otpornosti zgrade, sigurnosti u slučaju požara i osiguranja zdravih unutarnjih klimatskih uvjeta te horizontalnih mjera (provedba novih/rekonstrukcija postojećih elemenata pristupačnosti, mjere ugradnje elemenata zelene infrastrukture, održive urbane mobilnosti i elektromobilnost). Cilj Poziva je podupiranje mjera energetske učinkovitosti i korištenje obnovljivih izvora energije koje će rezultirati uštedom godišnje potrebne toplinske energije za grijanje (QH,nd) (kWh/god) od najmanje 50% u odnosu na stanje prije obnove. Provedbom ovih mjera se uz energetske uštede osigurava i smanjenje emisije CO2 odnosno dekarbonizacija zgrada. U skladu s NPOO, intenzitetom sufinanciranja do 60% podupirat će se integralna energetska obnova, a dubinska i sveobuhvatna obnova do 80% za radove i usluge nadzora. Također, za integralnu energetsku i dubinsku obnovu moguće je ostvariti sufinanciranje izrade projektne dokumentacije i upravljanja projektom do 85%, a u slučaju sveobuhvatne obnove do maksimalnih 100%. Aktivnost promidžbe i vidljivosti projekta sufinancira se u intenzitetu do 85% za sve kategorije obnove zgrade. Najniži iznos bespovratnih sredstava za financiranje prihvatljivih troškova pojedinačnog projektnog prijedloga iznosi 150 tisuća kuna, a najviši čak 22 milijuna kuna.
