Premijerna izvedba božićnog koncerta LADA bit će 6. prosinca u Zürichu, koncerti 7. prosinca u Baselu te 8. prosinca u Luzernu

Ansambl LADO svečano će završiti svoju izvedbenu sezonu božićnim koncertima diljem Hrvatske i u inozemstvu, u Švicarskoj. Božićni koncert programski je osmislila Zrinka Posavec, umjetnička direktorica, a dirigirat će ga Jurica Petar Petrač, dirigent i glazbeni voditelj Ansambla LADO.

Premijerna izvedba božićnog koncerta bit će 6. prosinca u Zürichu. Koncerti u Švicarskoj održat će se još i 7. prosinca u Baselu te 8. prosinca u Luzernu. Međunarodno gostovanje Ansambla LADO u Švicarskoj organizirala je Hrvatska katolička misija u Baselu, uz financijsku potporu Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske i Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske. Osim božićnih koncerata, održat će se i radionice „Pogled u profesionalizam“ s HKUD Basel. Nakon gostovanja u Švicarskoj, LADO će nastupiti 13. prosinca u Sinju, a nakon toga slijede koncerti u Topuskom, i Petrinji. LADO će, već tradicionalno, nastupiti Varaždinu u Varaždinskoj katedrali, a završetak božićnih koncerata obilježit će koncert u Bazilici svetog Antuna Padovanskog u Zagrebu, 20. prosinca. Božićni koncert Ansambla LADO publiku će tradicionalnim božićnim napjevima povesti na putovanje različitim dijelovima naše zemlje, od Dalmacije do sjeverne Hrvatske. I ove će godine LADO obradovati publiku svojim izvedbama najljepših hrvatskih tradicionalnih božićnih pjesama vrhunskih hrvatskih skladatelja i aranžera – Dražena Kurilovčana, Božidara Potočnika i Tomislava Uhlika. LADO je djela za ovaj koncert odabrao iz velike riznice božićnog repertoara. Riječ je o manjem dijelu građe, kojim nas vodi kroz ovo radosno božićno vrijeme.

Ulaz na sve božićne koncerte Ansambla LADO je slobodan, osim na koncert u Varaždinskoj katedrali Uznesenja Blažene Djevice Marije na nebo, za koji ulaznice prodaje Koncertni ured Varaždin po cijeni od 10 eura, a mogu se nabaviti ovdje. Vrijeme je da i se i ove godine publika na najljepši način pripremi za Božić, uz LADO i pjesmu. Vidimo se na jednom od koncerata!

 

Varaždinska COFA učvrstila međunarodni ugled na Svjetskom kongresu CIOFF-a u Čileu

Međunarodni folklorni festival COFA sve jasnije dobiva status jednog od najistaknutijih festivala tradicijske kulture u sjeverozapadnoj Hrvatskoj, istodobno promičući bogatu baštinu grada Varaždina, jačajući međunarodne kulturne veze i obogaćujući turističku ponudu Varaždinske županije.

Važan doprinos međunarodnom ugledu festivala potvrđen je i ove godine sudjelovanjem na 54. Svjetskom kongresu CIOFF-a, održanom od 20. do 27. listopada u Santiagu, Čile. Kongres je okupio više od 140 predstavnika festivala, direktora, kulturnih stručnjaka i međunarodnih delegata iz cijelog svijeta. Direktorica festivala, Petra Golubar, sudjelovala je u nizu stručnih rasprava usmjerenih na očuvanje i globalnu promociju nematerijalne kulturne baštine. „Ovo je iznimna prilika za predstavljanje Varaždina i naše bogate tradicije na svjetskoj sceni“, istaknula je Golubar.

Od 2024. godine COFA je ponosni nositelj najvišeg certifikata svjetske krovne organizacije CIOFF® – INTERNATIONAL FESTIVAL, čime se svrstava među akreditirane partnere UNESCO-a i najrelevantnije svjetske festivale koji djeluju u skladu s UNESCO-ovim načelima zaštite nematerijalne kulturne baštine. COFA je ujedno i prvi festival u ovom dijelu Hrvatske s ovakvim certifikacijskim statusom, što dodatno potvrđuje njegovu važnost za kulturni identitet grada Varaždina i Varaždinske županije. „Ovaj certifikat obvezuje, ali i potvrđuje da radimo smjerom koji prepoznaje međunarodna kulturna zajednica“, navela je Golubar.

Festival, koji okuplja brojne domaće i međunarodne ansamble, postao je prepoznatljiva platforma za očuvanje, prezentaciju i razvoj nematerijalne kulturne baštine. Kroz suradnju s lokalnim kulturno-umjetničkim društvima i institucijama, COFA se izgradila u manifestaciju koja ujedinjuje zajednicu i omogućuje prijenos tradicije s generacije na generaciju.

U svoja prva četiri izdanja, festival je ugostio više od 20 međunarodnih folklornih skupina iz cijelog svijeta, čime je Varaždin postao mjesto susreta kultura, tradicije i globalne folklorne razmjene.

Veliko diplomatsko priznanje festivalu stiglo je i na službenom prijemu koji je organizirala Mira Martinec, veleposlanica Republike Hrvatske u Čileu, gdje je COFA predstavljena kao primjer uspješnog hrvatskog festivala koji promiče tradicionalnu kulturu, folklornu baštinu i međunarodnu kulturnu razmjenu te kulturnu raznolikost kao univerzalnu vrijednost. Ovaj prijem dodatno je učvrstio poziciju COFA-e u međunarodnim kulturnim krugovima te otvorio nove mogućnosti za suradnje i globalne projekte. „Ovakva potpora hrvatske diplomacije iznimno nam je važna za daljnji razvoj festivala“, istaknula je Golubar.

COFA u svom djelovanju surađuje s brojnim međunarodnim festivalima i organizacijama koje djeluju u skladu s UNESCO-ovim smjernicama. Rastuća međunarodna vidljivost festivala, uz dolazak folklornih skupina iz cijeloga svijeta, čini COFA-u jednom od najjačih promotivnih platformi za kulturni i baštinski turizam Varaždinske županije.

Međunarodni folklorni festival COFA sljedeće će godine upriličiti svoje peto izdanje, a organizatori najavljuju još bogatiji program i nova međunarodna gostovanja. „Peto izdanje bit će naš dosad najambiciozniji projekt i jedva čekamo ponovno okupiti svijet u Varaždinu“, navela je Golubar.

 
 
  
 
 
 
 

Škotski kraljevski nacionalni orkestar u Lisinskom: glazba s priznanjem dviju kraljica

U ciklusu Lisinski subotom 18. listopada nastupit će znameniti Škotski kraljevski nacionalni orkestar, proslavljeni danski dirigent Thomas Søndergård i glasoviti švicarsko-talijanski pijanist Francesco Piemontesi.

Na programu su dva remek-djela: Prvi koncert za glasovir i orkestar u d-molu Johannesa Brahmsa i, vrlo prigodno, Treća simfonija u a-molu, Škotska, Felixa Mendelssohna!

Škotski kraljevski nacionalni orkestar osnovan je još 1891. godine, a prije gotovo pola stoljeća dobio je pokroviteljstvo britanske kraljice Elizabete II.

Orkestrom će dirigirati njegov glazbeni ravnatelj, dirigent Thomas Søndergård, kojeg je danska kraljica Margareta II. odlikovala Kraljevskim viteškim redom Dannebroga. Søndergård je ravnatelj i Orkestra iz Minnesote!

Solist za glasovirom bit će glasoviti švicarsko-talijanski pijanist Francesco Piemontesi.

Nakon koncerta, slijedi publici omiljen razgovor s umjetnicima; vodit će ga naša ugledna muzikologinja Bojana Plećaš Kalebota. Bit će to sigurno večer za pamćenje!

Orkestar koji snima i za videoigre

Posebno je zanimljivo što Škotski kraljevski nacionalni orkestar, osim snimaka klasične glazbe, sve više snima i soundtrackove za film, televiziju i – videoigre.

Pijanist Francesco Piemontesi, s druge strane, nedavno je snimio dva najzahtjevnija djela cijele glasovirske literature: Lisztove Transcendentalne etide i Sonatu u h-molu. Štoviše, lani je s njemačkim redateljem Janom Schmidt-Garreom dovršio dokumentarni film Alkemija klavira; razgovarao je s nekima od vodećih pijanista o njihovim pristupima glasoviru, njegovoj boji, pa čak i obliku!

Od siromaštva do slave

U teškom siromaštvu proveo je djetinjstvo kasnije proslavljeni Johannes Brahms. Kao sin kontrabasista i krojačice, obitelji je pomagao svirajući klavir u lučkim krčmama. Ipak je rano počeo učiti glazbu, pa je s 11 godina proglašen čudom od djeteta. Vjetar u leđa bio mu je susret i prijateljstvo sa slavnim parom Robertom i Clarom Schumann: Robert ga je ubrzo proglasio Beethovenovim istinskim nasljednikom.

Pretpostavlja se da je svoj Prvi glasovirski koncert Brahms zamislio 1854. godine, neposredno nakon Schumannova pokušaja samoubojstva. Dovršio ga je pet godina kasnije, ali prva izvedba, u kojoj je bio solist, praktički je propala. No, vjerovao je u svoje djelo i nastavio ga izvoditi, a kad je to počela činiti i Clara Schumann, slavna pijanistica, koncert je napokon priznat kao remek-djelo.

Simfonija „izrasla“ iz ruševina zamka

I dok je Brahms potekao iz siromaštva, u obilju je odrastao Felix Mendelssohn, unuk mislioca Mosesa Mendelssohna i sin bankara. Nadahnuće za svoju Škotsku simfoniju dobio je kao mladić, u okolnostima nalik – romantičnoj priči.

Naime, u Škotskoj je posjetio palaču Holyrood, bivšu rezidenciju škotske kraljice Marije I. (Stuart). Te 1829. godine duboko ga se dojmilo polurazrušeno, zaraslo zdanje i tu je „pronašao početak svoje Škotske simfonije“, kako je uzbuđeno pisao sestri Fanny. Dovršio ju je tek 13 godina kasnije, a praizvedbom je osobno dirigirao.

Škotski karakter simfonije najbolje se vidi u virtuoznom drugom stavku, s jednostavnom, zabavnom glavnom temom: podsjeća na melodiju gajdi i karakterističan škotski ritam!

 

Hia.com.hr koristi kolačiće (tzv. cookies) za pružanje boljeg korisničkog iskustva i funkcionalnosti.