Ministar financija Marko Primorac izjavio je u Hrvatskom saboru kako je dodatni porez na dobit solidaran, donosi se jednokratno a tako prikupljeni bit će usmjereni isključivo pomoći najugroženijim građanima te neće služiti za punjenje proračunskih rupa.
"Kod poduzeća koja su, unatoč kriznim vremenima i povećanim cijenama inputa električne energije, ostvarila povećane razine dobiti, intencija je dio te dobiti redistribuirati građanima i kućanstvima koji su najugroženiji", kazao je Primorac predstavljajući prijedlog Zakona o dodatnom porezu na dobit.
„Ovaj porez temelji se na načelima gospodarske snage, oni koji imaju veću snagu plaćaju više”, rekao je.
Ministar je pritom podsjetio na niz mjere Vlade za ublažavanje inflatornih pritisaka za građane i poduzeća , od ograničavanje cijene električne energije do poreznog rasterećenja , ukupne vrijednosti 26 milijardi kuna.
Istaknuo je kako dio poduzeća ne bi preživjelo da nije bilo tih mjera, a sada je cilj prikupiti određeni iznos od onih koji ostvaruju povećane razine dobiti kako bi se financirale mjere za najugroženije građane.
Teret uglavnom na prerađivačkoj industriji, trgovini na veliko
Obveznici poreza biti će kompanije s prihodima u 2022. većim od 300 milijuna kuna, po stopi od 33 posto, no samo na dobit veću od 20 posto u odnosu na četverogodišnji prosjek.
"I sada kod poreza na dobit imamo dvije stope, a sada se "de facto" uvodi još jedan stopa za one s većom razinom prihoda", pojasnio je Primorac.
Uvjerava kako će i oni koji su ostvarivali dobit zbog neumjerenog povećanja cijena i pohlepe, iskorištavali situaciju, sigurno biti obveznici tog poreza.
"Prema simulacijama, teret poreza snosit će uglavnom prerađivačka industrija, trgovina na veliko i malo te dio građevinarstva", kazao je Primorac. "Zbog poreza nikome ne bi trebala biti ugrožena egzistencija niti bi ikome trebalo smanjivati plaće", dodao je.
Na kritike što Vlada ovaj porez uvodi na kraju godine Primorac kaže da se ništa ne bi promijenilo i da se uveden ranije, a na kritike da dodatnim porezom nisu obuhvaćeni proizvođači energije iz obnovljivih izvora koji su primili velike poticaje najavljuje poseban prijedlog kojim će se staviti dodatan namet i na ta poduzeća.
Ministar je naglasio kako su kod izrade zakona nastojali uvažili sve ono što je racionalno, razumno, realno i argumentirano, primjerice kod izračuna prosjeka četverogodišnjeg razdoblja izuzeli godine u kojima je ostvaren gubitak ili ostavili olakšice za one koji su ulagali.
Spremni su, poručio je, i kroz amandmane prihvatiti realne i konstruktivne prijedloge kao bi se postigao što širi konsenzus.
Upitan zašto se umjesto uzimanja uspješnima da bi se pomoglo ugroženima te "čepljenja rupa" jer se nisu provele reforme, ne bi obračunalo s korupcijom, naplatio porezni dug, ministar je kazao da Vlada ima proračunskih kapaciteta, proračun nije ugrožen niti će se ovim sredstvima popunjavati proračunske rupe.
O mogućim manipulacijama brine Porezna uprava
"Reći da će se čepiti rupe je minoriziranje smišljene politike koja u kriznim vremenima nastoji redistribuirati teret krize”, odgovorio je Primorac.
"Naravno da ako netko ostaje bez dijela dobiti da mu to smanjuje investicijski potencijal no isto tako se može postaviti pitanje što je sa građanima koji su sudjelovali u subvencioniranju električne energije i tom poduzetniku”, odgovorio je ministar na zastupničko pitanje kako taj porez neće štetiti poslovanju, primjerice, brodogradilišta Viktor Lenac. "Država mora reagirati kada tržište nije učinkovito", dodao je.
Na upit o mogućim manipulacijama s dobiti, Primorac je poručio da o tome brine Porezna uprava, otklonivši tvrdnju da rade pod političkim pritiskom. Napomenuo je i kako nije član HDZ-a.
Dio oporbe ocijenio je da zakon nije usklađen s EU uredbom u kojoj se spominje uvođenje solidarnog nameta u energetskom sektoru na što Primorac kaže kako je riječ o ekvivalentnoj nacionalnoj mjeri kojom se širi obuhvat da bi se ispunio osnovni cilj.
Vlada se zalaže za socijalno-tržišno gospodarstvo
Sudjelujući na ručku u organizaciji Američke gospodarske komore u Hrvatskoj (AmCham), ministar Primorac naglasio je da se Vlada kontinuirano zalaže za tržišno i socijalno-tržišno gospodarstvo te za stvaranje stabilnih makroekonomskih i ostalih ekonomskih preduvjeta za razvoj gospodarstva i stabilno funkcioniranje tržišta.
"Hrvatska se u posljednjih nekoliko godina suočava s brojnim izazovima i krizama bez presedana - od COVID krize, potresa pa do aktualne krize u kojoj se borimo s obuzdavanjem cijena energenata i inflatornih pritisaka", naveo je ministar.
Državni intervencionizam nije nešto čemu su Vlada i on osobno previše skloni, no, po njegovim riječima, u kriznim situacijama intervencija države nije samo opravdana, nego je i nužna. "To je tekovina modernih gospodarstava", naglasio je Primorac, dodavši kako tržište u situaciji s kojom smo suočeni danas nije funkcionalno.
Ponovio je da Vlada ove godine očekuje stopu rasta od 5,7 posto i stopu inflacije od 10,4 posto. Iduće godine, pak, očekuje se usporavanje gospodarskog rasta na 0,7 posto i inflacije na 5,7 posto.
Primorac je također istaknuo da se očekuje daljnje smanjenje udjela javnog duga u BDP-u jer se vodi stabilna fiskalna politika, pri čemu je proračunski deficit u granicama kriterija iz Maastrichta. Plan je da se omjer duga u BDP-z smanjuje u razdoblju od 2023. do 2025. po prosječnoj stopi od 2,2 postotna boda godišnje, da bi do 2025. taj omjer bio ispod 65 posto BDP-a, naveo je.
Osvrnuvši se na proračun, istaknuo je da je on po prvi put nominiran u eurima, a istaknuo je i da je "dobro izbalansiran, održiv i otporan".
Skorašnji ulazak u europodručje ocijenio je kao veliki uspjeh Hrvatske, rekavši uz ostalo i kako je zbog toga država na povijesno najvišem investicijskom rejtingu kod vodećih svjetskih rejting agencija. Uvođenje eura donijet će, nadalje i veću mogućnost i obujam financiranja na tržištu kapitala, a nestat će i valutni rizik.
Po njegovim riječima, i skorašnji ulazak u schengenski prostor hrvatskom će gospodarstvu donijeti dodatni stimulans, pogotovo u sektoru turizma i prijevoza.
Komentirajući prošli petak potpisan ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja između RH i SAD-a, Primorac je naveo je da je to još jedan u nizu pozitivnih koraka u međusobnim odnosima Hrvatske i SAD-a, nakon odluke o ukidanju viza za hrvatske građane.
