Ovoga četvrtka u Ljubljani je održan 3. Marketing (FMCG) Summit u organizaciji regionalnog medija na području marketinga i trgovine. Veliku pažnju oko 200 sudionika ovoga stručnog foruma privukli su vrlo raznoliki primjeri dobre prakse na širokom području marketinga i rezultati ekskluzivnog FMCG istraživanja.
Maša Muster (Mediana) i Natalija Pagon (Eurospin) vrlo su slikovito, na konkretnim praktičnim primjerima, pokazale kako istraživanja nisu tek neka formalnost, nego – ako su dobro usmjerena prema cilju – stvaraju uporabnu podlogu za učinkovite odluke i preduvjete za odličnu komunikaciju s javnošću. Naglasak u konkretnim primjerima bio je na suradnji između naručitelja, istraživačke i marketinške agencije, uz manje teorije, a više donošenja odluka. Istaknuto je i da ne treba ići putem jeftine trgovine, nego pametne kupnje, što se u velikoj mjeri postiže ako se držimo iskušanog pravila da previše poruka rađa premalo jasnoće, kako smo čuli od ovih dviju sugovornica.
Kreativni i digitalni strateg robnih marki Lazar Džamić objasnio je jednu dilemu u traženju najboljeg rješenja razvoja robnih marki te primijetio da sve više poduzeća gradi vlastite kreativne timove koji razvijaju robne marke – od proizvodnje do strategije i komunikacije. Takav model djeluje kao svojevrsni motor koji potiče razvoj robne marke poduzeća. Time se postižu značajne prednosti: povećava se brzina stvaranja i prilagodbe robne marke, uravnotežuje nadzor nad brendom i omogućuje puna kreativna sloboda, što u konačnici donosi novu kvalitetu robne marke. Tako postavljena organizacija kreativnosti otvara i strateško pitanje te ujedno daje odgovor zašto je takva struktura kreativnog tima jednako važna kao i sama ideja robne marke.
O tome kako povećati prihod te postiže li se to povećanjem cijena ili količina, kroz primjere iz prakse govorila je Katja Bizjak, business partner za regiju Adriatic. Ona objašnjava da FMCG tržište raste prije svega na račun cijena. Međutim, ako se količine postave kao dugoročna strategija, uz niz novih ideja, možemo zaključiti da se s novom kvalitetom i većim količinama može doći do većih prihoda uz manji utjecaj povećanja cijena.
Često se pitamo kako digitalni oglasi utječu na odluku kupca pri izboru proizvoda s police u trgovini. Miloš Suša i Andraž Zorko iz agencija koje se bave takvim istraživanjima tvrde i pokazuju kako je to mjerljivo. Što je više izloženosti internetu, to je veća kupnja, ali taj rast nije nagao, nego postupan. Ako je oglas češći i prepoznatljiviji, raste i povjerenje kupca u robnu marku. Naravno, pritom važnu ulogu igra i oblik, odnosno privlačnost oglasa.
I tako, od primjera do primjera, stručnjaci marketinga, proizvođači, kupci i dizajneri oglasa pronalaze u svemu tome svoju svrhu i interes. Kritičkog promatrača sa strane, osobito ako je kupac, zanima kako provjeriti ili vjerovati oglasu. Čuli smo jedno jednostavno mišljenje: treba probati. Činjenice govore same za sebe i tome se prilagođava marketinška struka: sve što je lijepo privlači, a ako se pokaže i kvalitetnim, ukusnim ili ne preskupim te zadovolji ukus kupaca, oni se vraćaju odabranim robnim markama. U to su sve više uvjereni u marketingu i trgovini.
Ovakvi stručni summiti, kao ovaj u Ljubljani, svakako doprinose većoj kulturi prodaje i zadovoljstvu kupaca. Tijekom dnevnog programa imali smo priliku slušati i vidjeti nastupe vrhunskih stručnjaka iz područja marketinga iz više država regije, od Hrvatske do Makedonije.
