Ako umjesto obećanoga uskršnjeg primirja u teško ranjenoj Ukrajini dočekamo vijesti o novim uzbunama, razaranjima i mrtvima, onda još manje može pomoći vijest iz Bijele kuće da se sprema neki novi dogovor s Rusijom, jer povjerenje je ozbiljno poljuljano. I doista kakvoga smisla ima prijedlog Trumpa i SAD, da se za konačno primirje Rusiji prizna „nadzor nad ukrajinskim poluotokom Krim“, kojega je Moskva oružanom silo agresivno i nezakonito okupirala 2014.godine. Ma koliko puta je Ukrajina naglašavala, da neće potpisati nikakav sporazum o predaji Krima Rusiji, američka strana to spominje kao „realnu mogućnost“ rješenja rata u Ukrajini.
Svoje pravo lice Rusija pokazuje ubrzo, za nekoliko sati. Istoga dana na Veliki Petak Uskrsa, koji se ove godine slavi istog dana u Rusiji i Ukrajini, kao i u svim kršćanskim zemljama svijeta, ruski predsjednik Vladimir Putin „velikodušno“ najavljuje „uskršnje primirje“, prema njegovoj zapovijedi da se „zaustave sve ratne operacije od 18.00 19. travnja do 00.00 21 travnja, dakle za 30 sati“. Predstavnik ukrajinskoga predsjednika Zelenskoga voditelj Centra za borbu protiv dezinformacija Andrij Kovalenko odmah je postavio javno pitanje: „Zašto primirje samo za 30 sati, a ne bezuvjetno primirje, kao što smo predlagali još 11. ožujka?“
Zelenski je odmah provjerio stanje na bojišnici i rekao da „to je još jedan pokušaj Putina, da se igra sa životima ljudi, jer evo već se na teritoriji Ukrajine šire upozorenja o zračnim napadima, pa je Ukrajinska zračna obrana primorana da djeluje.
Rakete Šahedi na našem nebu, to je stvarni Putinov odnos prema Uskrsu i ljudskim životima“, reagirao je ukrajinski predsjednik, ali je naredio svim postrojbama prekid vatre i optičko praćenje kršenja režima prekida. U slučaju borbenog djelovanja ruskih snaga Zelenski je dozvolio, da se „prema potrebi uzvrati s vatrom“ ili preciznije Putin ističe: „Tišina kao odgovor na tišinu, obrambeni napadi kao odgovor na napade“. Zelenski predlaže nastavak primirja i poslije 30 sati. U nedjelju na Uskrs vrhovni zapovjednik Ukrajinske vojske izvješćuje, da je od 18 sati u subotu, kada je počeo prekid vatre Ruska vojska ispalila 387 granata i izvršila 19 jurišnih akcija, te uporabila 290 dronova. Zelenski je rekao:“ Naši ratnici su uzvratili u svim ovim slučajevima napada. Mi i dalje ostajemo pri prijedlogu primirja u produženju za 30 dana.
Rusija u cjelini ne uvažava uvjete primirja, pa čak nisu ni prestali sa strijeljanjem na civile, primjerice na visoku zgradu u Hersonu, gdje je bilo mrtvih i ranjenih“. Iz generalštaba Ukrajinske vojske izvještavaju, da je u vremenu „prekida vatre“ do nedjeljnog jutra bilo 127 ratnih sukoba. Treba ovdje reći, da su ipak uslijedile reakcije iz EU, primjerice tiskovne predstavnice Anite Hipper, koja je izjavila da „EU očekuje trajni prekid vatre. Rusija je agresor i zato moramo najprije vidjeti kada će uslijediti konačno zaustavljanje agresije i trajni prekid vatre“ Slično reagira talijanski ministar vanjskih poslova Antonio Tajani, izražavajući sumnju, „da će Rusija poštivati ovo primirje. Uvjeren sam, da je pravo rješenje od Putina treba biti zaustavljanje rata, kojega je on sam počeo“.
Zanimljiva je reakcija republikanskog kongresmena Joe Wilsona: „Vojni zločinac Putin nas opominje na veliku njegovu pokvarenost i prezir prema ljudskim životima s bombardiranjem dječjih igrališta, pekarni i proglašenjem lažnog uskršnjeg primirja, a istodobno nastavlja invaziju, koju je počeo i mogao bi sam zaustaviti već danas. Zahvalan sam da stojim uz Ukrajinu“, ali je upitno koliko Trump uvažava Wilsona.
Trump i dalje prijeti nepoznatom na obje strane: „SAD će se povući iz pregovora, ako do kraja travnja ne bude napretka“.
Tako se čini, da Ukrajina ostaje bez podrške SAD, a podrška iz EU je i spora i nedovoljna. Rusija izgleda upravo to priželjkuje: da SAD i EU dignu ruke od Ukrajine, a onda će Rusija krenuti u ofenzivu na cijelu Ukrajinu i još ponekog susjeda. To i jesi dalekosežni strateški planovi Rusije. Možda je ipak jedini izlaz da se dobro prene EU i pruži svu moguću pomoć Ukrajini, jer jedino tako se može smanjiti opasnost od širenja Rusije prema zapadu i jugu Europe.
