Ove nedjelje ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski priredio je dva iznenađenja u rješavanju brojnih zapleta oko puta do mira u ratu s Rusijom. Još na putu do Berlina Zelenski je najavio da Ukrajina pristaje izvršiti zahtjev i Rusije i SAD-a, ali i još nekih država, da odustane (dakako privremeno) od traženja ulaska u NATO te da se zadovolji zaštitom koju omogućuje članak 5. Sjevernoatlantskoga ugovora NATO saveza o izravnoj zaštiti i primjeni kolektivne obrane NATO-a, i u slučaju da država nije u formalnom članstvu NATO-a.
Istodobno je Ukrajina ponudila kompromisnu formulu privremenog razdvajanja sukobljenih snaga na bojišnici, koja se razlikuje od američkog i ruskog prijedloga demilitarizirane zone i predstavlja samo „privremenu crtu bojišnice ili obrambenu liniju, bez formalne predaje teritorija“ (zapravo zamrzavanje sadašnje crte bojišnice). Tome je teško konkretno prigovoriti, ali dakako prigovori nisu isključeni. Svakako, ovim potezom bitno jača pozicija Ukrajine i prema Rusiji i prema SAD-u i prema zapadnim saveznicima.
O tome će se konkretnije raspravljati u ponedjeljak, kada se u Berlinu sastanu delegacije NATO saveza, SAD-a, Velike Britanije, Francuske, Njemačke i Ukrajine. To bi trebalo značiti da je potom na potezu Rusija, ali pod pritiskom općeg dogovora koji će vrlo vjerojatno uslijediti na sastanku zapadnih saveznika ovoga ponedjeljka.
Tijekom priprema za ovaj sastanak u Berlinu naglo je porasla napetost oko mogućih sigurnosnih opasnosti ovoga susreta. Simptomatično je da tu situaciju dodatno podgrijava i medijski predstavnik Kremlja Dmitrij Peskov verbalnim napadom na glavnog tajnika NATO-a Marka Ruttea, koji je ovih dana upozorio na „moguću opasnost izravnih prijetnji sigurnosti od strane Moskve“. Njemačka je zbog visokog stupnja rizika uvela najvišu razinu zaštite kako bi se spriječili mogući incidenti, sabotaže ili čak ugrožavanje službenih osoba oko ovih susreta u Berlinu.
Zbog aktivne uloge Njemačke u rješavanju krize oko Ukrajine, sastanak u Berlinu ima posebnu težinu i u pogledu mogućih opasnosti. Informacije iz berlinskih izvora govore o zamjetno povećanom intenzitetu i interesu raznih obavještajnih službi. Nekima se ova pozornost i organizacija zaštite mogu činiti pretjeranima, ali već incident ove nedjelje u Bavarskoj, koji je spriječen prije nego što je došlo do ljudske katastrofe na božićnom sajmu, pokazuje da je potreba za većom sigurnošću i zaštitom opravdana.
Već sama mogućnost da se na ovome sastanku stvari bitno pomaknu iz opsežnog i besplodnog prepucavanja prema odlučnijem rješavanju izaziva strah kod onih koji žele produžavati krizu u nedogled zbog vlastitih interesa. Činjenica jest da bi uspjeh ovog poteza ukrajinskog predsjednika, ako se proširi na zajednički potez zapadnih saveznika, mogao bitno ojačati europsku poziciju, približiti se interesima SAD-a i tako, koliko je moguće, izolirati Rusiju te oslabiti njezine agresorske ambicije.
Zelenski je, čini se, majstorski učinio nešto što je i po volji zapadnih saveznika i SAD-a, a istodobno se barem deklarativno približava interesima Rusije. Pozitivna očekivanja su realna i skromna, ali ako ovakav prijedlog naiđe na izričito odbijanje Rusije ili pasivan odnos SAD-a, situacija oko Ukrajine mogla bi se dodatno pogoršati. Sve to upućuje na potrebu još mirnijeg i razumnijeg raspravljanja o ovim prvim realnijim kompromisnim formulama, ako za to postoji politička volja, o čemu će se odlučivati ovoga ponedjeljka.
Pozitivno bi bilo ako nakon sastanka u Berlinu Ukrajina postane partner, a ne objekt, odnosno ako postane aktivna sudionica u oblikovanju uvjeta, a ne pasivni primatelj zapadnih odluka.
Treba se nadati da se SAD i zapadnoeuropski saveznici neće obazirati na sumnje izražene ove nedjelje u riječima Jurija Ušakova, savjetnika za vanjsku politiku predsjednika Putina, da će „prijedlozi Ukrajine o mirovnom planu biti jedva konstruktivni“.
Ivan Botteri
