Predsjednik Vlade Andrej Plenković danas je u Europskom parlamentu zastupnicima predstavio prioritete hrvatskog predsjedanja Vijećem Europske unije. Potom je uslijedila rasprava tijekom koje su iznesena brojna opažanja, komentari i prijedlozi europskih zastupnika vezano uz prioritete hrvatskog predsjedanja.U svom završnom obraćanju predsjednik Vlade osvrnuo se na neke od njih te na početku podsjetio da je Hrvatska mlada demokracija i samo sedam godina članica Europske unije.
''Imamo samo 30 godina demokracije i 28 godina od kada smo međunarodno priznati te 7 godina u članstvu EU. Još uvijek nastojimo uhvatiti korak s ostalim članicama, s onima koji su u EU od samoga početka, kao i s našim susjednim zemljama srednje i istočne Europe koje su se priključile kasnije'', rekao je.
U istom se kontekstu dotaknuo i naslijeđa prvog hrvatskog predsjednika dr. Franje Tuđmana. ''Upravo je on 30. svibnja, prije punih 30 godina, u novoosnovanom hrvatskom parlamentu rekao da je EU smjer u kojem Hrvatska treba ići u budućnosti. I sve što smo činili u proteklih 30 godina je upravo to. Mi znamo što znači suverenitet i, za razliku od svih drugih ovdje prisutnih zemalja, znamo što znači imati rat na svom teritoriju, što znači imati više od 16 tisuća poginulih u svojoj zemlji na kraju 20. stoljeća, što znači imati okupiranu četvrtinu teritorija. Mi znamo da je Europa projekt mira i pomirenja te stabilnosti. I s tog gledišta mi pristupamo svojim zadaćama.''
Kazao je da su prioriteti hrvatskog predsjedanja Vijećem EU određeni vrlo realistično, uzimajući u obzir i vodeći računa o različitim interesima država članica u pogledu industrije, financijskih i proračunskih sposobnosti, no naglasio je da je ''cilj da idemo u istom smjeru, ali bez negativnih ekonomskih posljedica''.
Naša politika je Hrvatska bez bodljikave žice
Osvrnuo se i na pitanje migracija koje su bile jedna od tema tijekom rasprave, istaknuvši pritom ''da je to ključno pitanje koje stoji pred nama u narednim mjesecima''. Podsjetio je da je sporazumom s Turskom broj nezakonitih migranata na istočno-sredozemnoj i zapadno-balkanskoj ruti smanjen za 98 posto u odnosu na 2015. godinu.
''Kako ćemo to pitanje rješavati? Zajednički. Govorimo o Frontexu, o 20 tisuća graničnih policajaca. Moja zemlja ima najveći broj graničnih policajaca, više od svih drugih – njih 6500.''
Reagirajući na prozivke dijela zastupnika o odnosu hrvatske policije prema ilegalnim migrantima, hrvatski premijer je ponovio da se radi o navodima, a ne o činjenicama. Ipak, ustvrdio je da se provodi istraga, ali da hrvatski policajci ''imaju vrlo jasne naloge da ne smiju činiti ništa što bi bilo suprotno hrvatskim zakonima, međunarodnom pravu i europskim konvencijama''.
Dodao je da se Hrvatska, za razliku od drugih zemalja, nije odlučila za bodljikavu žicu na hrvatskim granicama između prijateljskih država i naroda.
''Nećemo podizati ograde na dijelovima granice tamo gdje Hrvatska graniči s BiH i to s područjem u kojem žive Hrvati u BiH. To se neće dogoditi, to je naša politika iza koje stojimo. No, želimo se zajednički suočiti s tim problemom ili na izvoru ili na mjestu gdje migranti ulaze u Europu. A granica između Hrvatske i BiH nije to prvo mjesto gdje migranti ulaze u Europu'', rekao je predsjednik Vlade.
Što se tiče novog europskog proračuna, istaknuo je da je poruka da se ne može učiniti više sa manje financijskih sredstava vrlo jasna.
''No moramo pronaći konsenzus ako želimo krenuti u smjeru novih vlastitih sredstava. Mnogi sposobni ljudi u proteklim godinama napravili su proračune, napravili su određena očekivanja i to je jedini način na koji možemo modernizirati proračun i financirati naše ključne politike.''
Jedna od najvažnijih tema - demografija
Dotaknuo se i pitanja demografije, istaknuvši njegovu iznimnu važnost te podsjetivši da je ovo prvi put da EK ima povjerenicu zaduženu za demografiju.
''Ako postoji ijedan element politike za koji bi htio da ostane zapamćen nakon hrvatskog predsjedanja, to je demografija. Smatram da je ovo doista ključno pitanje za više od pola zemalja članica koje imaju negativne demografske trendove. Imamo i potpredsjednicu Komisije koja je iznimno svjesna važnosti tog problema pa je vrlo bitno da kombiniramo politike koje su se pokazale uspješnima u drugim zemljama i da ih ponudimo onim zemljama koje imaju problem'', kazao je Plenković.
Moramo upravljati procesom proširenja
Jedna od tema o kojima je bilo riječi je i proširenje Europske unije na zapadni Balkan.
''Ono što moramo učiniti jest upravljati ovim procesom, pokazati perspektivu za nerednih 10 godina, predložiti ambiciozni program onim zemljama koje žele dostići standarde Europske unije. I to je ideja sastanka na vrhu koji želim organizirati u Zagrebu. Zato kažem onima koji se boje otvoriti međuvladinu konferenciju sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom da mi znamo da je to kompleksan pravni proces u kojem postoje brojne mogućnosti da se prekine ili okrene u suprotnom smjeru ili da se uključe u njega novi zahtjevi. To je samo početak jednog maratona, to nije zadnji korak. Proširenje se ne događa preko noći, ono se događa nakon dugog procesa reformi i opreznog nadzora od strane Komisije te sudjelovanja država članica'', rekao je hrvatski premijer i pritom istaknuo da ne želi da se niti jedna zemlja u susjedstvu osjeća zaboravljenom, a osobito ne BiH koja je od strateške važnosti za Hrvatsku.
Prisjetio se i Ukrajine u kontekstu Istočnog partnerstva te kazao da bi se EU trebala pozabaviti pitanjem ukrajinskih ambicija u pogledu reformi i europske perspektive te teritorijalnog integriteta te zemlje.
Jedinstvo članica
Kad je o Brexitu riječ, naglasio je da je najvažniji element u protekle tri i pol godine bilo jedinstvo 27 država članica.
''Ostali smo ujedinjeni uz punu solidarnost prema zemlji koje se ovo najviše tiče, a to je Irska. Ako u 11 mjeseci postignemo dobar sporazum, to može biti dobra početna točka za buduće odnose. Ne trebamo misliti da ćemo sve riješiti na taj način, jednim sporazumom nakon razlaza koji će se dogoditi za tri tjedna'', zaključio je Plenković.
Na kraju svog obraćanja europskim zastupnicima izrazio je vjeru u ostvarenje dobrog dijaloga i postizanje kompromisa. ''To je uloga europske demokracije, Europskoga parlamenta, to je uloga država članica u Vijeću, a također pod vodstvom i uz pomoć Europske komisije.''
EP-PVRH
