Tijekom plenarne sjednice Europskog parlamenta zastupnici su raspravljali o zakonodavnom paketu o vodi u odgovoru na zahtjev više od 1,8 milijuna europskih građana koji su potpisali prvu ikada uspješnu Europsku građansku inicijativu. Zastupnici su dali potporu nastojanjima za poboljšanje pristupa sigurnoj pitkoj vodi za sve Europljane.
Sunčana Glavak, zastupnica u Europskom parlamentu i članica Odbora za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane (ENVI), istaknula je da, prema podacima Eurostata iz 2019. godine, Hrvatska ima najviše zaliha vode po glavi stanovnika u EU, dok ju je UNESCO-vo Izvješće o dostupnosti vode i bogatstvu izvora smjestilo među prvih pet u Europi i među 40-ak najbogatijih zemalja svijeta.
,,Prema konzumaciji vode iz slavine, Hrvatska se smjestila na treće mjesto ljestvice Europske agencije za okoliš. To je potvrda da je u voda u Hrvatskoj zdrava i kvalitetna, a to prepoznaju i naši građani. Ulaganje u infrastrukturu i promicanje odgovornog ponašanja građana preduvjeti su očuvanja kvalitete vode i njene isporuke krajnjim korisnicima”, komentirala je zastupnica Sunčana Glavak.
3,3 milijarde eura ulaganja u vodnu infrastrukturu
U Hrvatskoj se trenutno grade sustavi vodoopskrbe i odvodnje u duljini od nekoliko tisuća kilometara, što je više nego ikada, a radovi se većim dijelom financiraju sredstvima iz fondova EU. Republika Hrvatska iz Kohezijskog fonda za proces vodnokomunalne reforme na raspolaganju ima 1,05 milijardi eura, dok za navodnjavanje i zaštitu od poplava ima 250 milijuna eura. Tvrtka Hrvatske vode koja upravlja vodnim resursima pripremila je projekte vrijedne 3.3 milijarde eura, kojima bi se pola milijuna hrvatskih građana priključilo na poboljšani sustav vodoopskrbe, a čak 2.4 milijuna građana na poboljšani sustav pročišćavanja voda. U 2021. godini će uložiti više od 260 milijuna kuna u obnovu i razvitak sustava vodoopskrbe, što je povećanje ulaganja od 40% u odnosu na prošlu godinu.
,,Svakodnevno svjedočimo utjecaju klimatskih promjena na naše živote. Suše i poplave sve su učestalije i sve se teže nosimo s njima. Ovi trendovi utječu na sve, od lokalnog vremena do mjesta gdje usjevi mogu rasti, i imaju dugotrajne posljedice koje će se proširiti u zajednicama danas i u narednim desetljećima”, zaključila je Glavak.
Direktiva Europske unije o pitkoj vodi
Direktiva o pitkoj vodi postavlja minimalne standarde kvalitete vode namijenjene za konzumaciju i uporabu (piće, kuhanje, druge kućanske potrebe), kako bi nas zaštitila od onečišćenja. Novo zakonodavstvo ažurira standarde kvalitete i utvrđuje minimalne higijenske zahtjeve za materijale u kontaktu s vodom za piće, poput cijevi ili slavina, kako bi se izbjegla kontaminacija. Endokrini poremećaji, farmaceutski proizvodi i mikroplastika nadgledat će se putem mehanizma za praćenje koji omogućava EU-u da ažurira nadzor u skladu s najnovijim znanstvenim dostignućima.
