Kako bi prehrambeni sustav bio održiviji i otporniji, zastupnici su podržali jednostavnija pravila za biljke dobivene novim genomskim tehnikama koje su ekvivalentne konvencionalnim biljkama.
Parlament je s 307 glasova za, 263 protiv i 41 suzdržanih donio stajalište za pregovore s državama članicama o prijedlogu Komisije o novim genomskim tehnikama (NGT) kojima se mijenja genetski sastav organizma.
Cilj je povećati održivost i otpornost prehrambenog sustava razvojem poboljšanih biljnih sorti koje su otporne na klimatske promjene i nametnike te daju više prinose ili zahtijevaju manje gnojiva i pesticida.
Trenutačno sve biljke dobivene novim genomskim tehnikama podliježu istim pravilima kao i genetski modificirani organizmi (GMO). Zastupnici su suglasni s prijedlogom da se uvedu dvije kategorije biljaka dobivenih novim genomskim tehnikama sa zasebnim pravilima. Biljke koje se smatraju istovrijednima konvencionalnim biljkama (1. kategorija) bile bi izuzete od zahtjeva zakonodavstva o genetski modificiranim organizmima, dok bi biljke 2. kategorije i dalje podlijegale strožim zahtjevima. Zastupnici traže obvezno označavanje svih proizvoda od biljaka obje kategorije, NGT1 i NGT2.
Zastupnici se također slažu da bi sve biljke dobivene novim genomskim tehnikama trebale biti zabranjene u ekološkoj poljoprivredi jer njihovu kompatibilnost tek treba proučiti.
Biljke 1. kategorije
Za biljke dobivene novim genomskim tehnikama 1. kategorije zastupnici žele izmijeniti dopušteni opseg i broj modifikacija da bi se takva biljka smatrala ekvivalentnom konvencionalnoj biljci. Kako bi se osigurala transparentnost, zastupnici su se složili kako je potrebno uspostaviti listu svih biljaka 1. kategorije koja će biti dostupna online.
Zastupnici također traže da Komisija podnese izvješće o razvoju percepcije potrošača i proizvođača o novim tehnikama sedam godina nakon što propis stupi na snagu.
Biljke 2. kategorije
Za biljke 2. kategorije Parlament želi zadržati većinu zahtjeva iz propisa o genetski modificiranim organizmima, koji su među najstrožima na svijetu, uključujući postupak odobravanja.
Kako bi se potaknuo prihvat takvih biljaka, zastupnici su pristali na ubrzavanje postupka procjene rizika biljaka 2. kategorije koje bi trebale doprinijeti održivijem poljoprivredno-prehrambenom sustavu, ali naglašavaju da treba poštovati načelo predostrožnosti.
Zabrana patentiranja biljaka dobivenih novim genomskim tehnikama
Parlament želi u potpunosti zabraniti patentiranje svih biljaka dobivenih novim genomskim tehnikama te povezanog biljnog materijala, dijelova, genetskih informacija i obilježja procesa kako bi se izbjegli povećani troškovi, pravna nesigurnost i nove ovisnosti poljoprivrednika i oplemenjivača. Zatražio je i da se do lipnja 2025. izradi izvješće o utjecaju patenata na pristup oplemenjivača i poljoprivrednika raznovrsnom biljnom reprodukcijskom materijalu, kao i zakonodavni prijedlog za odgovarajuću reviziju propisa EU-a o pravu intelektualnog vlasništva.
Izjava
Nakon glasanja, izvjestiteljica Jessica Polfjärd (EPP, Švedska) istaknula je: „Biljke dobivene novim genomskim tehnikama ključne su za jačanje sigurnosti opskrbe hranom u Europi te za ‚zeleniju’ poljoprivrednu proizvodnju. Nova pravila omogućit će razvoj poboljšanih biljnih sorti koje osiguravaju više prinose, otporne su na klimatske promjene ili zahtijevaju manje gnojiva i pesticida. Nadam se da će države članice brzo usvojiti svoja stajališta kako bismo mogli donijeti nova pravila prije europskih izbora i dati poljoprivrednicima potrebne alate za zelenu tranziciju.”
Sljedeći koraci
Parlament sada može započeti pregovore s državama članicama o konačnoj verziji teksta.
Kontekst
Europska agencija za sigurnost hrane procijenila je moguće rizike povezane s biljkama dobivenim novim genomskim tehnikama. Neke takve biljke već su stavljene ili su u postupku stavljanja na tržište izvan EU-a (npr. banane koje ne tamne, koje bi mogle smanjiti rasipanje hrane i emisije CO2, na Filipinima).
