Europski parlament raspravlja o odgovornosti koju društvene platforme imaju u okviru Akta o digitalnim uslugama kada je riječ o borbi protiv govora mržnje i dezinformacija.
„U očuvanju demokratskih dosega, moramo očuvati i jasnu granicu između sloboda i odgovornosti. U porastu je širenje dezinformacija i govora mržnje na internetu, a trećina mladih u dobi od 15 do 29 godina doživjela je internetsko zlostavljanje. Nasilje i govor mržnje u virtualnom svijetu prelijevaju se na stvaran život. Život koji žrtva na kraju ne može podnijeti. Zato je takve negativne društvene pojave potrebno kriminalizirati. Sjetimo se Zakona Coco“, napominje zastupnica u Europskom parlamentu Sunčana Glavak.
U našem digitalnom dobu, društvene platforme postale su glavni oslonac javnog diskursa. Aktom o digitalnim uslugama, čija će puna primjena započeti ovaj mjesec, posrednici digitalnih usluga obvezuju se na veću transparentnost, odgovornost i zaštitu sigurnosti korisnika. Najstroža pravila vrijede za pružatelje koji imaju više od 45 milijuna korisnika, kao što su Facebook, Google, YouTube, Instagram, TikTok.
„Akt o digitalnim uslugama trebao bi značiti i integritet izbornih procesa – to će biti njegov prvi test“, smatra eurozastupnica Glavak ističući da put prema sigurnijem internetu započinje snažnijim zakonodavnim okvirom i kritičkim odnosom prema informacijama s kojima se susrećemo, za što je ključna medijska pismenost.
„S vjerom da je u nama ljudima ipak više poštovanja nego prijezira te više spoznaje da sloboda govora ne smije postati sloboda za širenje mržnje, pozdravljam napore poduzete u okviru Akta o digitalnim uslugama. Ovo je prilika za redefiniranje uloge društvenih platformi u našem društvu“, poručuje zastupnica u Europskom parlamentu Sunčana Glavak.
Podsjetimo, ove godine u više od 50 država u svijetu održat će se izbori. Aktom o digitalnim uslugama uspostavljen je pravni okvir, prvi takav na svijetu, s jasnom odgovornošću platfomi. Prema odredbama Akta o digitalnim uslugama korisnici na digitalnim platformama mogu označiti sadržaj koji smatraju nezakonitim, koji potiče na mržnju ili diskriminaciju te objasniti zašto sadržaj označavaju kao takav. Digitalna platforma potom odlučuje hoće li zahtjev prihvatiti ili odbiti, a građani će imati mogućnost žaliti se i putem nezavisnih regulatornih tijela ili, u slučaju da platforma ne uvaži pritužbu, uložiti svoju žalbu tijelu za izvansudsko rješavanje sporova koje će biti specijalizirano za temu digitalnih usluga.
