Posljednje istraživanje Eurobarometra Europskog parlamenta prije izbora u lipnju otkriva sve veću zabrinutost građana trenutačnim geopolitičkim okolnostima. Naglasci: osam od 10 Europljana (81 %) smatra da je izlazak na europske izbore još važniji u aktualnim međunarodnim okolnostima.
šest od 10 ispitanika (60 % u EU-u, te 61 % u Hrvatskoj) iskazuje interes za EU izbore, Europska obrana i sigurnost za građane je sve važnija tema, Jačanje gospodarstva i otvaranje novih radnih mjesta (46 %) te borba protiv siromaštva i društvene isključenosti (45 %) prioritetna su pitanja za birače u Hrvatskoj.
Rezultati istraživanja ukazuju na pozitivne trendove kada je riječ o ključnim izbornim indikatorima, samo nekoliko tjedana prije nego što će europski građani izaći na birališta od 6. do 9. lipnja. Interes za izbore, svijest o tome kada će se oni održati te izgledi izlaska na birališta rastu u odnosu na posljednja mjerenja provedena najesen 2023. Porast je još izraženiji u odnosu na proljeće 2019. (tri mjeseca prije posljednjih europskih izbora).
U Hrvatskoj sada 61 % građana kaže da ih zanimaju europski izbori (4 postotna boda više u odnosu na jesen 2023. te čak +24 p.b. u odnosu na veljaču / ožujak 2019. godine) , a 57 % ističe kako bi na njih vjerojatno izašli da se održavaju idući tjedan (+4 p.b. u odnosu na prošlo istraživanje te + 15 p.b. u odnosu na isto razdoblje uoči EU izbora 2019.). Velika većina građana ( 83 % ) smatra da Hrvatska ima koristi od EU članstva, što je više od europskog prosjeka (koji iznosi 71 %).
Na razini EU-a 60 % građana kaže da su zainteresirani za izbore u lipnju (+3 postotna boda u odnosu na jesen 2023. te + 11 p.p. u odnosu na veljaču/ožujak 2019.). 71 % ispitanika kaže da će vjerojatno izaći na izbore što je 3 p.p. više u usporedbi s jesenskim rezultatom te 10 p.p. više nego u predizbornim razdoblju 2019. (veljača / ožujak). Ovi rezultati ukazuju da su građani svjesni važnosti glasanja u aktualnim geopolitičkim okolnostima. Njih 8 od 10 (81 %) slaže se kako je izlazak na birališta sada još važniji. To je stajalište velike većine u svim državama članicama te 79 % ispitanika u Hrvatskoj.
Osvrčući se na rezultate istraživanja, predsjednica Europskog parlamenta Roberta Metsola je istaknula: „Europljani su svjesni važnosti izbora te činjenice da glasanje još važnije u trenutačnom geopolitičkom kontekstu. Pozivam građanke i građane da iskoriste svoj glas na predstojećim europskim izborima kako bi ojačali europsku demokraciju i oblikovali budućnost Europe.“
Ususret kraju ovog saziva, 81 % EU građana ima pozitivnu ili neutralnu predodžbu Europskog parlamenta, a samo 18 % negativnu. Osim toga, većina ispitanika (56 %) smatra da bi Parlament trebao imati važniju ulogu. S tim se ne slaže samo 28 %, a njih 10 % bi zadržalo postojeće ovlasti.
U Hrvatskoj bi čak 64 % ispitanika voljelo da Europski parlament ima važniju ulogu, 27 % manje važnu, a 7 % ne želi nikakve promjene. Ukupno pozitivnu ili neutralnu predodžbu o Parlamentu ima čak 86 % građana.
Predsjednica Metsola u tom kontekstu kaže: „Parlament i Europska unija postigli su nevjerojatno mnogo proteklih godina. Bili smo suočeni s izvanrednim i teškim okolnostima, ali smo iz tih izazova izašli još snažniji i ujedinjeniji. Parlament je bio i bit će glas građana i njihov zagovornik u Europskoj uniji.“
U izbornoj kampanji, ispitanici u Hrvatskoj u prvom redu očekuju raspravu o jačanju gospodarstva i stvaranju novih radnih mjesta (46 %) te borbi protiv siromaštva i socijalne isključenosti (45 %). Slijede budućnost Europe (27 %), obrana i sigurnost EU-a (26 %), borba protiv terorizma i organiziranog kriminala (25 %), poljoprivreda i djelovanje protiv klimatskih promjena (po 22 %), javno zdravstvo (21 %), vladavina prava te autonomija EU-a u području industrije i energetike (po 20 %). Migracije i azil kao važnu temu uoči izbora izdvaja 16 % ispitanika. Jednako toliko i prava potrošača. Digitalizacija je prioritet za njih 15 %, a za 13 % rodna ravnopravnost kao i humanitarna i razvojna pomoć.
Na EU razini građani žele da glavne teme rasprave budu borba protiv siromaštva i društvene isključenosti (33 %) te javno zdravstvo (32 %). Potpora gospodarstvu i otvaranje novih radnih mjesta kao i europska obrana i sigurnost su zajedno na trećem mjestu (s po 31 %). U ovom mandatu za građane je pitanje zajedničke obrane i sigurnosti dobilo na važnosti zbog ruske agresije na Ukrajinu. Sada se ono spominje kao glavni prioritet kampanje (ili jedan od dva glavna) u devet država članica. Najviše u Danskoj (56 %), Finskoj (55 %) te Litvi (53 %).
Dodatno, EU građani smatraju da su EU obrana i sigurnost ključni za jačanje pozicije EU-a na međunarodnoj sceni (37 %), a slijede energetika, sigurnost hrane / poljoprivreda (s po 30 %). Četiri od deset ispitanika kaže da je Unija postala važniji akter u posljednjih nekoliko godina. 35 % smatra da je njezin utjecaj ostao isti, a 22 % da se smanjio. Na nacionalnim razinama, relativna većina u 15 država članica vjeruje da je uloga EU-a globalno porasla zadnjih godina, a taj je udio najviši u Švedskoj (67 %), Portugalu (63 %) i Danskoj (60 %). Istodobno, građani u Sloveniji i Češkoj najviše su skloni tezi da je utjecaj EU-a smanjen (32 % te 30 %).
Detaljan pregled rezultata istraživanja dostupan je ovdje.
Kontekst
Proljetno istraživanje Eurobarometra Europskog parlamenta provela je agencija Verian (nekadašnji Kantar) između 7. veljače i 3. ožujka 2024. u svih 27 EU država članica. Istraživanje je provedeno uživo, a intervjui na daljinu (CAVI) dodatno su korišteni u Češkoj, Danskoj, Finskoj i Malti. Obavljeno je ukupno 26 411 intervjua. Rezultati EU-a ponderirani su prema broju stanovnika u svakoj zemlji.
