Plenarna sjednica u Strasbourgu od 22. do 25. travnja

Plenarna sjednica u Strasbourgu od 22. do 25. travnja

 Parlament će odobriti nova pravila kojima se promiče popravak robe, što dovodi do održive potrošnje i smanjenja troškova zbog kupovine novih proizvoda. .

astupnici će raspravljati u ponedjeljak navečer i glasati u utorak o privremenom sporazumu postignutom s državama članicama o takozvanom „pravu na popravak”. Cilj je promicanje popravka proizvoda ne samo unutar nego i nakon zakonskog jamstvenog roka. Prema novim EU odredbama, potrošači će tako imati novo pravo tražiti popravak proizvoda i nakon isteka jamstva, ako za to postoje tehnički preduvjeti (npr. za perilice rublja, usisavače i pametne telefone). Kako bi se potaknuo popravak i revitaliziralo to tržište u EU-u, pravilima se uspostavlja i europska internetska platforma za pronalaženje lokalnih servisa ili prodavača obnovljene robe. Isto se tako omogućuje pristup rezervnim dijelovima, alatima i informacijama o održavanju te se zabranjuje upotreba hardverskih i softverskih praksi kojima se ometaju popravci.

 Završno glasanje o novim pravilima eu-a za održivu ambalažu

 O izmijenjenim pravilima za smanjenje, ponovnu uporabu i recikliranje ambalaže Parlament će glasati u srijedu.

Cilj zakonodavstva, privremeno dogovorenog s Vijećem, je učiniti ambalažu koja se upotrebljava u EU-u sigurnijom i održivijom. Prema novim pravilima sva ambalaža trebala bi se moći reciklirati, a prisutnost štetnih tvari trebat će svesti na najmanju moguću mjeru. Također se predviđa smanjenje nepotrebne ambalaže te povećanje upotrebe recikliranog sadržaja kao i bolje prikupljanje i recikliranje.

 Kontekst

Ambalažom je 2018. ostvaren promet od 355 milijardi EUR u EU-u. Ona je sve veći izvor otpada, a ukupna količina u EU-a povećala se sa 66 milijuna tona 2009. na 84 milijuna tona 2021. Europljani su 2021. proizveli 188,7 kg ambalažnog otpada po osobi, što je brojka za koju se očekuje da će, bez dodatnih mjera, 2030. porasti na 209 kg.

 Parlament DONIJETI PRVI ZAKON EU-a O BORBI PROTIV NASILJA NAD ŽENAMA

 Cilj je spriječiti silovanje i podići svijest o pristanku, dok će genitalno sakaćenje žena i prisilni brak postati kaznena djela u zakonodavstvu EU-a.

 Nakon dogovora postignutog između Parlamenta i Vijeća, zastupnici će u utorak raspravljati i u srijedu glasati o prvim pravilima EU-a o borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji. Novom direktivom zabranit će se prisilni brak i genitalno sakaćenje žena te će se uvesti posebna pravila o kibernetičkom kriminalu, kao što je primjerice praćenje i uhođenje na internetu. Žrtve će imati bolji pristup pravosuđu i zdravstvenoj skrbi, uključujući usluge u seksualne i reproduktivne svrhe, a zakonodavstvo će sadržavati odredbe za sprečavanje silovanja.

Cilj je smanjiti onečišćenje zraka u EU-u kako bi građani živjeli u čišćem i zdravijem okolišu, u skladu s vizijom nulte stope onečišćenja EU-a za 2050.

 Dogovorom između Vijeća i Parlamenta, o kojem će se glasati u srijedu, utvrđuju se strože granične vrijednosti za 2030. te ciljne vrijednosti za nekoliko onečišćujućih tvari koje ozbiljno utječu na zdravlje ljudi, uključujući čestice (PM2,5, PM10), NO2 (dušikov dioksid) i SO2 (sumporni dioksid). Indeksi kvalitete zraka diljem EU-a trenutačno su rascjepkani, a nova pravila učinit će ih javno dostupnima i jasnijima te će omogućiti njihovo uspoređivanje .

 Ako se prekrše nova nacionalna pravila, oni koji su pogođeni onečišćenjem zraka moći će pokrenuti sudski postupak, a građani će moći dobiti naknadu ako im je zdravlje narušeno.

 Kontekst

Onečišćenje zraka i dalje je glavni ekološki uzrok prerane smrti u EU-u. Godišnje se bilježi oko 300 000 smrtnih slučajeva povezanih s onečišćenjem zraka (provjerite ovdje kakvoću zraka u europskim gradovima).

 Zastupnici će analizirati planove za jačanje odgovora EU-a na pranje novca, financiranje terorizma i izbjegavanje sankcija te za uspostavu novog provedbenog tijela za zajednička pravila.

 Novi skup zakona omogućuje pristup informacijama o stvarnom vlasništvu i daje veće ovlasti financijsko-obavještajnim jedinicama za analizu i otkrivanje slučajeva pranja novca i financiranja terorizma te za obustavu sumnjivih transakcija.

Zastupnici su osigurali su da od 2029., kada profesionalni nogometni klubovi sudjeluju u transakcijama, budu obvezni provjeriti identitet svojih klijenata, pratiti transakcije i prijaviti sve sumnjive slučajeve financijsko-obavještajnim jedinicama. Zastupnici su također postigli da se pojača oprez u pogledu iznimno bogatih pojedinaca (osobe koje posjeduju ukupne vrijednosti od najmanje 50 000 000 EUR, isključujući njihovo glavno boravište). Odredbe uključuju ograničenje velikih gotovinskih plaćanja na razini EU-a na iznos od 10 000 EUR.

 U Frankfurtu će se osnovati novo tijelo za sprečavanje pranja novca i borbu protiv financiranja terorizma (AMLA) koje će biti zaduženo za izravan nadzor najrizičnijih financijskih subjekata. Intervenirat će u slučaju propusta u nadzoru i djelovati kao glavno središte i posrednik za nadzorna tijela.

 O paketu mjera za sprečavanje pranja novca i borbu protiv financiranja terorizma (AML/CFT), o kojem će se raspravljati i glasati u srijedu, postignut je dogovor s Vijećem u siječnju. Uključuje šestu direktivu o sprečavanju pranja novca (AML),  uredbu EU -a o „jedinstvenom pravilniku” i tijelo za borbu protiv pranja novca (AMLA).

 Kontekst EU-a za sprečavanje pranja novca i borbu protiv financiranja terorizma (Europska komisija)

https://finance.ec.europa.eu/financial-crime/eu-context-anti-money-laundering-and-countering-financing-terrorism_en

Parlament će u srijedu glasati o privremenom sporazumu postignutom s državama članicama kojim se od poduzeća zahtijeva da ublaže svoj negativan utjecaj na ljude i planet.

 Prema novoj direktivi, poduzeća i njihovi partneri na početku i na kraju proizvodnog lanca morat će spriječiti, okončati ili ublažiti svoje negativne učinke na ljude i okoliš, uključujući dječji rad, ropstvo, onečišćenje i gubitak biološke raznolikosti. Primjenjivat će se na poduzeća iz EU-a i izvan EU-a i matična društva s više od 1000 zaposlenika s prometom većim od 450 milijuna eura. Poduzeća će morati uspostaviti i prijelazni plan kako bi njihov poslovni model bio kompatibilan s ograničenjem globalnog zagrijavanja od 1,5 °C u skladu s Pariškim sporazumom.

 Države članice imenovat će nadzorno tijelo koje istražuje ponašanje tvrtki i izriče sankcije poduzećima koja ne ispunjavaju zahtjeve, uključujući novčane kazne u iznosu do 5 % njihova neto prometa na svjetskoj razini. Poduzeća će također biti odgovorna za štetu te će morati obeštetiti žrtve.

 Kontekst

Prijedlog Komisije  predstavljen 23. veljače 2022. u skladu je s pozivom Europskog parlamenta na obvezno zakonodavstvo o dužnoj pažnji iz 2021 . Njime se dopunjuju ostali zakonodavni akti u tom području, kao što su Uredba o krčenju šuma,Uredba o mineralima iz područja zahvaćenih sukobima i nacrt Uredbe o zabrani proizvoda proizvedenih prisilnim radom .

Očekuje se da će zastupnici u srijedu odobriti nova pravila za poboljšanje radnih uvjeta radnika koji rade putem platformi.

 Cilj je novih pravila, koja su Parlament i Vijeće već dogovorili u veljači, osigurati da status radnika koji rade putem platformi bude ispravno klasificiran te ispraviti lažno samozapošljavanje.

 Zakonom se uvodi pretpostavka radnog odnosa (za razliku od samozapošljavanja) koja se aktivira kada postoje činjenice koje upućuju na kontrolu i smjer, u skladu s nacionalnim pravom i kolektivnim ugovorima, uzimajući u obzir pravo EU-a.

 Direktivom se također prvi put u EU-u regulira upotreba algoritama na radnom mjestu. Osoba koja radi putem platforme ne može biti otpuštena na temelju odluke koju donosi algoritam ili sustav automatiziranog donošenja odluka: platforme moraju osigurati ljudski nadzor nad važnim odlukama koje izravno utječu na radnike koji rade putem platformi. Platformama će također biti zabranjena obrada određenih vrsta osobnih podataka.

 

Ostale teme na dnevnom redu

Zastupnici ocjenjuju ishod sastanka na vrhu EU-a

Parlament slavi 20. obljetnicu najvećeg proširenja EU-a

Završno glasanje o ažuriranim fiskalnim pravilima EU-a

Glasanje o reviziji poljoprivredne politike EU-a kako bi se povećala potpora poljoprivrednicima

Tijelo za etičke standarde: glasanje o dogovoru između institucija i tijela EU-a

Konačno glasanje o zabrani proizvoda proizvedenih prisilnim radom na tržištu EU-a

Trgovina ljudima: završno glasanje o jačanju provedbe zakona i prava žrtava

Zastupnici raspravljaju o napadima Izraela na Gazu

Zastupnici će razmotriti navodno uplitanje Rusije u Europskom parlamentu

Parlament će procijeniti ishod predsjedničkih izbora u Rusiji

Vladavina prava u Mađarskoj: rezolucija o najnovijem razvoju događaja

Završno glasanje o bržim prekograničnim istragama prometnih prekršaja

Zastupnici će dati konačno odobrenje za obnovu trgovinske potpore Ukrajini

Nova pravila kojima se održivi proizvodi postavljaju kao standard

EU planira ubrzati uvođenje ultrabrze internetske mreže i ukinuti naknade za pozive unutar EU-a

Zastupnici glasaju o ažuriranim smjernicama za transeuropsku prometnu mrežu

Prostor EU-a za zdravstvene podatke: učinkovitije liječenje i istraživanja kojima se spašavaju životi

Parlament namjerava usvojiti europske iskaznice za osobe s invaliditetom, koje uključuju i privilegirani pristup parkirnim mjestima

Parlament glasa o strožim pravilima o prosipanju mikroplastike

Planovi za poticanje europske proizvodnje tehnologije s nultom neto stopom emisija

Borba protiv kašnjenja u plaćanju u poslovnim transakcijama

Potpora Ukrajini i zapadnom Balkanu

Razvrstavanje, označivanje i pakiranje tvari

Zaštitne mjere protiv organizama štetnih za bilje

Reforme prije proširenja i revizije politika

Hia.com.hr koristi kolačiće (tzv. cookies) za pružanje boljeg korisničkog iskustva i funkcionalnosti.