Predsjednica Metsola uručila je Nagradu Saharov za 2025. predstavnicima dvoje novinara, zatočenih u Bjelarusu i Gruziji, na svečanosti održanoj u utorak u Strasbourgu.
Na svečanosti dodjele Nagrade Saharov za slobodu mišljenja za 2025., održanoj u utorak, 16. prosinca u Strasbourgu, predsjednica Europskog parlamenta Roberta Metsola rekla je: „Ponosna sam što se ovogodišnja Nagrada Saharov dodjeljuje novinarima Andrzeju Poczobutu i Mziji Amaglobeli kao priznanje za njihovu hrabru borbu za slobodu izražavanja i demokratsku budućnost Bjelarusa i Gruzije. Parlament izražava solidarnost s Mziom i Andrzejem i poziva na njihovo trenutačno puštanje iz zatvora jer govoriti istinu vlastima nikada ne smije biti zločin.“
Nagrada Saharov za slobodu mišljenja, nazvana po sovjetskom fizičaru i političkom disidentu Andreju Saharovu, najviše je priznanje EU-a u području ljudskih prava. Parlament je od 1988. dodjeljuje pojedincima, grupama i organizacijama za njihov rad na obrani ljudskih prava, slobode izražavanja i demokratskih vrijednosti. Nagrada uključuje i novčani iznos od 50 000 eura.
Tijekom godina Nagrada Saharov je, među ostalim, dodijeljena novinarima, medijskim kućama i organizacijama za slobodu medija, kao što su popularne novine Oslobođenje, koje su promicale multietničku viziju Bosne i Hercegovine (1993.), alžirskoj novinarki i spisateljici Salimi Ghezali (1997.), Udruženju bjeloruskih novinara (2004.) i nevladinoj organizaciji Reporteri bez granica (2005.). Parlament pokazuje nepokolebljivu potporu istraživačkom novinarstvu i dodjelom godišnje Nagrade Daphne Caruana Galizia, nazvane po malteškoj novinarki ubijenoj 2017.
Andrzej Poczobut, novinar zatočen u Bjelarusu
Novinara, esejista, blogera i pripadnika poljske manjine u Bjelarusu Andrzeja Poczobuta predstavljala je njegova kći Jana Poczobut, koja je zastupnicima poručila: „Velika je čast biti ovdje danas i preuzeti nagradu u ime mojeg oca. (...) Već gotovo pet godina moja obitelj živi u tišini i nesigurnosti, bez voljene osobe. Danas želim izraziti najdublju zahvalnost Europskom parlamentu što ga nije zaboravio – kao ni sve obitelji koje žive s istim neodgovorenim pitanjima.”
Osvrnula se i na slučaj Mikalaja Statkeviča, istaknutog pripadnika bjeloruske oporbe koji je nestao u rujnu 2025., te poručila: „Kada izgovorimo (njihova) imena naglas, oni prestaju biti statistički podaci i opet postaju stvarne osobe. I zato je vaša pozornost, pozornost Europskog parlamenta, toliko važna. Ona štiti ljudsko dostojanstvo kad ga svim silama nastoje uništiti.”
Zastupnici su usvojili nekoliko rezolucija u kojima su osudili represiju u Bjelarusu, zatražili puštanje političkih zatvorenika (procjene govore o njih više od 1200), osudili upletenost predsjednika Lukašenka u ruski rat u Ukrajini, pozvali na strože sankcije i zatražili potporu za bjeloruske demokratske snage, neovisne medije i branitelje ljudskih prava. Parlament snažno podupire demokratsku oporbu u Bjelarusu, kojoj je dodijelio Nagradu Saharov za slobodu mišljenja za 2020. U ožujku 2023. donio je i rezoluciju o slučaju Andrzeja Poczobuta.
Mzia Amaglobeli, novinarka zatočena u Gruziji
U ime gruzijske novinarke, suosnivačice i direktorice neovisnih medijskih kuća Batumelebi i Netgazeti, Mzije Amaglobeli, nagradu je preuzela njezina suradnica, novinarka Irma Dimitradze, koja također piše za Batumelebi. Pročitala je pismo koje je Mzia Amaglobeli uputila europskim zastupnicima: „Prihvaćam (ovu nagradu) u ime svojih kolega, novinara koji se sada bore u Gruziji kako bi spasili novinarstvo kao takvo. Neumorno rade kako bi osigurali da čujete glas otpora gruzijskih građana, da istina ne bude ušutkana.” Govoreći o vlastima u svojoj domovini, Mzia Amaglobeli napisala je: "Ovaj režim je nemilosrdan (...). Njime se uništava slobodno novinarstvo, ukidaju oporbene političke stranke i uhićuju njihovi čelnici, doslovno razbijaju nevladine organizacije, a osobe koje u njima rade označavaju kao „strani agenti” (...). Ipak, režim nije uspio ušutkati prosvjede. Možda je to razlog zbog kojeg su izjave Europske unije za potporu gruzijskom narodu bile snažnije i preciznije nego ikad prije. Za to sam duboko zahvalna.“
Nakon što je spomenula težnje gruzijskog naroda prema članstvu u EU-u, zaključila je svoje pismo u kojem je istaknula:“ Sudbina naše borbe ne ovisi samo o nama, jer naša borba nije samo o nama. (...) Borite se s nama i za nas. Borite se kao što biste se borili za slobodu svojih zemalja. Iskoristite svaki mehanizam koji vam je na raspolaganju i učinite to prije nego što bude prekasno.”
Što se tiče Gruzije, koja je od 2023. kandidatkinja za članstvo u EU-u, zastupnici su snažno osudili znatno nazadovanje demokracije u toj zemlji te represivne zakone (kao što je zakon o tzv. stranim agentima), napade na slobodu medija i gušenje mirnih prosvjeda. Također su zatražili ponavljanje izbora iz listopada 2024., na kojima je pobjedu proglasila vladajuća stranka Gruzijski san. Usto su osudili ruski utjecaj na Gruziju i zatražili puštanje pritvorenika. Zastupnici se ipak zalažu za to da se Gruziji ne ukine mogućnost članstva u EU-u, pod uvjetom da provede reforme i poštuje vladavinu prava, te traže da se odgovornima za nasilje nametnu osobne sankcije. U lipnju 2025. donijeli su i rezoluciju o slobodi medija u Gruziji i slučaju Mzije Amaglobeli.
