Hrvatsko novinarsko društvo prvi put ove godine organiziralo je dodjelu Nagrade "Europa" za najuspješnije medijske radove iz područja europskih politika i njihovog utjecaja na svakodnevicu građana.
U kategoriji pisanog novinarstva nagrada je uručena Josipu Bohutinskom, novinaru Večernjeg lista, za dugogodišnje praćenje i analizu svih faza izgradnje Pelješkog mosta, najvećeg europskog infrastrukturnog projekta u Hrvatskoj. „Tijekom 17 godina propitivao je sve krizne elemente izgradnje te pokazao snagu autoriteta novinara koji dubinski poznaje svoj sektor te je spreman dati cjelinu slike, pripomoći razumijevanju hrvatske stvarnosti, ali i Hrvatske unutar Europske unije“, istaknuto je u obrazloženju ocjenjivačkog suda.
U kategoriji radijskog novinarstva najboljom je proglašena emsija Dossier Europa Hrvatskoga radija urednice Ivanke Zorić na temu korupcije i lobiranja. Riječ je o emisiji koja se tijekom godina „razvila u enciklopediju, pouzdan izvor kojem se i javnost i profesija okreću kada im trebaju sveobuhvatna, znalačka informacija i obrazloženje procesa u Europskoj uniji, europskih politika, odluka, vrijednosti i pravila“, stoji, među ostalim, u obrazloženju žirija.
Za analizu europskih tema u kategoriji internetskog novinarstva nagrađena je Irena Frlan iz Telegrama, koja je godinama sinonim autoriteta u pokrivanju europskih tema u Hrvatskoj. Priznanje joj je dodijeljeno za tekst o obnovi zgrada u državnom i gradskom vlasništvu kroz koji se dekonstruira hrvatska unutarnjepolitička dinamika i pitanje tko je odgovoran za slabo povlačenje europskog novca namijenjenog obnovi od potresa. „Njezin je nagrađeni rad samo šlag na torti izuzetno uspješnog višegodišnjeg angažmana kontekstualiziranja Europske unije na hrvatskim prostorima“, istaknuo je žiri.
Za televizijsko novinarstvo nagradu je dobio Marko Stričević za dokumentarni film „Ruski agenti slobode“ koji donosi iskustva ruskih disidenata nakon 24. veljače 2022., odnosno nakon ruske invazije na Ukrajinu. Autor je uspio okupiti neke od najistaknutijih intelektualaca, novinara, umjetnika, ali i individualaca koji su na vlastitoj koži osjetili što znači izraziti neslaganje s „Putinovom vertikalom vlasti“, stoji u obrazloženju ocjenjivačkog suda.
Nagrada Europa dodijeljena je uz potporu Ureda Europskog parlamenta u Hrvatskoj i u partnerstvu s Predstavništvom Europske komisije, simbolično upravo u 2023. godini kada Hrvatska obilježava 10. godišnjicu članstva. Potporom uspostavi nove nagrade i HND-u, EU institucije u Hrvatskoj žele dodatno valorizirati rad novinarki i novinara koji se ističu istraživačkim pristupom europskim temama, doprinose afirmaciji EU vrijednosti i temeljnih sloboda te boljem razumijevanju europskih javnih politika.
O ovogodišnjim je nagradama odlučivao ocjenjivački odbor u kojem su bili Amela Čilić, Dražen Korda, Silvana Menđušić, Helena Puljiz, Denis Romac, Silvija Šeparović i Tea Trubić.
Prije dodjele priznanja, Ured Europskog parlamenta organizirao je panel na temu Europskog akta o slobodi medija na kojem su sudjelovali: Nives Zvonarić, načelnica Sektora za medije u Ministarstvu kulture i medija, Hrvoje Zovko, predsjednik Hrvatskog novinarskog društva (HND) te Vesna Alaburić, odvjetnica za medijsko pravo. Panel je moderirala Maja Sever, predsjednica Europske federacije novinara (EFJ).
Europskim aktom o slobodi medija nastoji se osigurati lakše prekogranično djelovanje medija na zajedničkom EU tržištu te ojačati njihova neovisnost i pluralizam. Predložena uredba stoga uključuje mjere za transparentnost vlasništva, reguliranje državnog oglašavanja, zaštitu od političkog uplitanja u uredničke odluke i rješavanje pitanja koncentracije medija. Komisija je prijedlog Europskog akta o slobodi medija predstavila u rujnu 2022., a Europski parlament i države članice sada rade na odgovoru, odnosno svojim stajalištima. U Parlamentu je za izvještaj zadužena predsjednica Odbora za kulturu i obrazovanje Sabine Verheyen (EPP, Njemačka) koja je u video-obraćanju na početku panela u HND-u istaknula kako u Bruxellesu postoji suglasje o važnosti ovog prijedloga, no ponešto različiti pristupi o tome kako ga treba uobličiti. Smatra da u odnosu na Komisijin prijedlog treba dodatno osnažiti neovisni status novog odbora za medijske usluge. „Neovisnost o vlasti je jedna od najviših vrijednosti ovog propisa. Ali moramo uključiti i neovisnost o instituciji poput Europske komisije. Službeno, Komisija je čuvarica EU ugovora, ali je isto tako izvršna vlast. Tijekom godina je rasla njezina politička uloga. Stoga Komisija ne smije imati mogućnost utjecaja na novi odbor. Osim toga, moramo obuhvatiti i velike internetske platforme koje imaju ključnu ulogu u našoj svakodnevici, a često djeluju i kao nadzornici onoga što vidimo. Osim kad je riječ o nezakonitom sadržaju, platforme primjenjuju vlastita pravila o tome što je dopušteno, a što nije. To je puno moći u rukama platformi, koje uglavnom nisu iz Europe. Europski medijski sadržaj podložan je uredničkom nadzoru i platforme ne bi smjele imati pravo djelovati kao viša regulatorna instanca“, istaknula je Verheyen. Poručila je također da bez slobodnih medija, nema prave demokracije. Očekuje se da će u Parlamentu rasprave i glasanja o Europskom aktu o slobodi medija biti završeni u rujnu ove godine, nakon čega mogu početi pregovori s Vijećem o konačnoj verziji.
