Završna konferencija projekta Adria Digital Media Observatory (ADMO), regionalnog centra za borbu protiv dezinformacija u Hrvatskoj i Sloveniji održana je 9. lipnja u Zagrebu, u Uredu Europskog parlamenta. ADMO kao jedan od četrnaest regionalnih središta na razini Europske unije je posljednje dvije i pol godine kontinuirano doprinosio stvaranju otpornijeg društva kroz svoja tri ključna područja rada - istraživanja dezinformacija, osnaživanje medijske pismenosti i provjeru informacija u medijskom okruženju (fact-checking), a najvažnija postignuća i rezultati predstavljeni su u sklopu konferencije “Dezinformacije pod povećalom: Uvidi iz ADMO-a za otpornost demokracije”.
Koordinator projekta i glavni istraživač, profesor Sveučilišta u Dubrovniku, Mato Brautović, se u svom uvodnom obraćanju vratio na same početke i pokretanje projekta s ciljem stvaranja sveobuhvatnog multisektorskog regionalnog središta za borbu protiv dezinformacija. „Kad smo 2023. pokrenuli ADMO, pred sebe smo stavili ambiciozan, ali prijeko potreban cilj: stvoriti regionalno središte koje će pratiti, analizirati i suzbijati dezinformacije u Hrvatskoj i Sloveniji, a pritom biti čvrsto ukorijenjeno u europsku mrežu EDMO. Danas mogu iskreno reći da smo u tome uspjeli. Izgradili smo nešto trajno, vrijedno i doista značajno - ne samo za naše institucije, nego i za demokraciju u kojoj živimo“, istaknuo je.
Snažna mreža partnera, uz vodstvo Sveučilišta u Dubrovniku je uključivala i druge visokoobrazovne institucije: Fakultet političkih znanosti, Fakultet elektrotehnike i računarstva te Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu; nevladinu organizaciju GONG, istraživačko-novinarsku redakciju Oštro iz Slovenije, N1 Televiziju i Agence France-Presse te tehnološkog partnera XWiki. “Ovaj snažan, multidisciplinarni tim omogućio nam je sveobuhvatan pristup problemu dezinformacija”, rekao je prof. Brautović, te najavio nastavak suradnje i širenje konzorcija u nadolazećem razdoblju jer će projekt ADMO 2.0 započeti već u rujnu ove godine. Nova faza donosi naprednu detekciju deepfakeova i AIdezinformacija, programe medijske pismenosti usmjerene mladima i ranjivim skupinama te još čvršće povezivanje s europskom mrežom EDMO i drugim relevantnim partnerima. „ADMO 2.0 bit će naš odgovor na sve kompleksnije izazove digitalnog doba, a postojeći i novi partneri podići će ljestvicu još više“, najavio je prof. Brautović.
Ivana Grkeš iz ADMO-a nabrojala je najvažnija postignuća tog konzorcija u posljednje dvije i pol godine. “Objavljeno je 13 istraživačkih izvještaja, 600 fact-checkova na tri jezika, implementirano je šest višednevnih treninga za preko 130 studenata, provedene su i radionice medijske pismenosti za građane. Kroz poseban TV format N1 (Dis)info istražili smo i diskutirali globalne i lokalne teme vezane za problem dezinformacija, kazala je Grkeš. Najavila je i nastavak suradnje - ADMO 2.0. koji će, kako je istaknula, biti osnažen novim medijskim i akademskim partnerima.
Na završnoj konferenciji sudjelovali su i predstavnici iz Ministarstva kulture i medija RH, Agencije za elektroničke medije te Predstavništva Europske komisije u Hrvatskoj. Državni tajnik Krešimir Partl istaknuo je da medijska pismenost, kvalitetno novinarstvo i čvrsta regulativa čine trokut obrane od dezinformacija, dok je ravnatelj Agencije za elektroničke medije, Josip Popovac naglasio da ADMO, povezujući akademsku, medijsku scenu i civilno društvo znatno osnažuje hrvatski medijski ekosustav. Andrea Čović Vidović, zamjenica voditeljice Predstavništva Europske komisije u Hrvatskoj i voditeljica medijskog tima, poručila je da Akt o digitalnim uslugama, prva globalna regulativa koja obuhvaća velike digitalne platforme, u potpunosti mijenja “pravila igre” i ukazala na potrebu provođenja projekata poput ADMO-a na nacionalnoj, ali i međunarodnoj razini.
U nastavku završne konferencije projekta održane su tri panel rasprave u kojima su sudjelovali stručnjaci iz područja medija, novinarstva i digitalnih znanosti, tijekom kojih se raspravljalo o brojnim temama koje se pokrenute tijekom provedbe projekta. PRIOPĆENJE ZA MEDIJE Ivana Pavlić Pavlina, Ured za odnose s javnostima, Branitelja Dubrovnika 41, Dubrovnik M: 091 608 1188, E-mail: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite. Prvi panel “Od podataka do djelovanja: Kako istraživanje može poomoći u suzbijanju dezinformacijskih narativa” bio je posvećen istraživanjima provedenima kroz ADMO projekt, na kojem su uz prof. Brautovića sudjelovali istraživači s partnerskih organizacija. Profesorica Marijana Grbeša s Fakulteta za političke znanosti upozorila je da porast populizma, potaknut manipulacijama i teorijama zavjere, stvara „dezinformacijski kaos“ koji urušava povjerenje građana, te poručila da borba nije Sizifov posao, nego se mora promijeniti pristup i premostiti generacijski jaz. Profesor Jan Šnajder s Fakulteta elektrotehnike i računarstva istaknuo je kako generativni AI dodatno otežava razlikovanje istine od laži jer tehnologija nikad nije neutralna, premda je u sklopu ADMO-a razvio napredni digitalni alat za detekciju dezinformacija. Također je istaknuo da je potrebno da se promijeni naš odnos prema tehnologij. Profesor Nebojša Blanuša s Fakulteta političkih znanosti dodao je da centri moći u demokracijama popuštaju u nadmetanju s autokracijama, dok se zasebne teorije zavjere stapaju u jedinstveni narativ koji jača iliberalne režime.
Na drugom panelu “Dekodiranje buke: Medijska pismenost za otpornija društva” posvećenom medijskoj pismenosti razgovaralo se o tome koliko su ovakvi programi važni za društvo. Docentica Milica Vučković s Fakulteta političkih znanosti istaknula je da se otpornost prema lažima i manipulacijama gradi sustavnim medijskim opismenjavanjem, kojim se Hrvatska bavi tek posljednje desetljeće, a Milica Bogdanović iz Gonga dodala je da svi građani, bez obzira na dob i obrazovanje, trebaju kombiniranu medijsku, političku i digitalnu pismenost. Programski direktor N1 Televizije Tihomir Ladišić upozorio je na pritiske i loše poslovne modele koji ugrožavaju kvalitetu novinarstva, dok je Ana Kirin, glavna urednica portala Medijska pismenost naglasila da medijska pismenost mora postati obvezni dio školskog kurikuluma. Na posljednjem panelu “Istina na provjeri: Učinak i perspektive provjere činjenica u vremenima krize” naslovljenom stručnjaci su raspravljali o provjeri informacija i izazovima u današnjem vremenu. Ana Brakus, izvršna direktorica Faktografa, upozorila je da platforme čiji se model temelji na oglasima, ali i mediji ovisni o reklamama, sve lakše propuštaju dezinformacije, dok koordinirane kampanje sustavno potkopavaju povjerenje u novinarsku profesiju. Josip Šipić iz Libele dodao je da se većina narativa koji dominiraju društvenim mrežama proizvodi u političke svrhe, a Domagoj Maričić, pomoćnik ravnatelja HAKOM-a naglasio je da je Akt o digitalnim uslugama moćan mehanizam, no regulatori mogu tek nadzirati provedbu i prijavljivati propuste Europskoj komisiji, no ne i ulaziti u sam sadržaj. Fact-checkerice Isabelle Wirth (AFP) i Žana Erznožnik (Oštro Slovenija) podsjetile su da je provjera činjenica sastavni dio novinarskog posla.
Nastavak ADMO projekta sufinanciranog sredstvima Europske unije kroz program Digitalna Europa, je od iznimne je važnosti, jer se kroz istraživanja, podizanje svijesti i različite metode izgradnje kapaciteta sveobuhvatno pristupa problemu širenja dezinformacija, a time se stvaraju preduvjeti za sigurnije i informiranije društvo.
