U organizaciji Varaždinske županije (VŽŽ) ovih je dana u Varaždinu održan treći tehnički sastanak projekta GRECALE i sastanak upravnog odbora projekta, a koji sufinancira Europska unija putem programa Interreg VI-B IPA Jadransko-jonski program 2021.-2027. (INTERREG Programa IPA ADRION 2021.-2027).
Projekt GRECALE započeo je 1. srpnja 2024. i završit će 30. lipnja 2027. (36 mjeseci). Ukupni proračun projekta iznosi 1.489.987,10 EUR, od čega 85% (1.266.489,03 EUR) pokrivaju sredstva EU INTERREG programa. Usmjeren je na dva specifična rizika kod prirodnih nesreća: poplave i potrese, jer isti utječu na cijelo područje i mogu imati multinacionalne i prekogranične učinke. Cilj projekta je jačanje teritorijalne otpornosti i oporavka od velikih nesreća i katastrofa u jadransko-jonskoj regiji, s posebnim osvrtom na rizike povezane s poplavama i potresima. Projekt teži povećanju sigurnosti i otpornosti jadransko-jonske regije kroz transnacionalnu suradnju, što dovodi do usklađenog i učinkovitog sustava civilne zaštite u njegovom cijelom životnom ciklusom, s posebnim naglaskom na faze odgovora i oporavka tijekom i nakon incidenta.
U tu svrhu, izradit će modeli poslovnih procesa sustava civilne zaštite zemalja partnera na projektu, kako bi se prikazale i usporedile njihove aktivnosti tijekom faze odgovora i oporavka, te za vrijeme i nakon incidenta. Također, u okviru projekta GRECALE izraditi će se IPA ADRION web platforma koja će umrežiti partnere na projektu. Platforma će omogućiti međusobnu komunikaciju, razmjenu podataka i informacija o poduzetim radnjama i uključenim dionicima sustav civilne zaštite kroz faze odgovora i oporavka te tijekom i nakon incidenta.
Sastanak u Varaždinu okupio je stručnjake iz akademske zajednice, civilne zaštite te javnih tijela.
Na sastanku se raspravljalo o sljedećim ključnim aktivnostima
sc. Tomislav Jarmić, pomoćnik pročelnika za komunalno gospodarstvo i civilnu zaštitu govorio je o klimatskim promjena i rizicima kojima je ugrožena Varaždinska županija s posebnim naglaskom na poplave i potrese te opasne tvar naglašavajući važnost ciljeva GRECALE-a..
Robert Mikac sa Sveučilišta u Zagrebu predstavio je učesnicima skupa normativni i institucionalni okvir za sustave ranog upozoravanja na poplave i potrese u Republici Hrvatskoj,.
Regionalna agencija za navodnjavanje i šumarstvo iz regije Puglia u Italiji (Regional Agency for Irrigation and Forestry ARIF) projektni partner na GRECALE projektu predstavio je komparativnu analizu o sustavima civilne zaštite u partnerskim zemljama. Zajedničko svim partnerima je hijerarhijska struktura upravljanja sustavima civilne zaštite od nacionalne preko regionalne do lokalne razina. Nedostaci u sustavima civilne zaštite partnerskih zemlja analizirajući kroz institucionalne, organizacijske, financijske, tehnološke, prostorne aspekte i Interoperabilnost. Institucionalno to su nepotpunost integriranih planova djelovanja civilne zaštite, nedostatak digitalizacije u institucionalnim procesima; slaba usklađenost među različitim razinama vlasti (nacionalna, regionalna, lokalna); Organizacijski dolazi do preklapanje nadležnosti među agencijama i institucijama; nedostatak stabilne operativne koordinacije; nedostatak zajedničkog vodstva i strukturiranih mehanizama međuagencijske suradnje; Financijski to su nedovoljna ili neujednačena financijska sredstva; poteškoće u financijskom planiranju i kontinuitetu; ograničeni investicijski kapaciteti za ažuriranje infrastrukture i tehnologija; Tehnološki su to neintegrirani ili djelomično povezani sustavi; ograničen pristup podacima u stvarnom vremenu; nedovoljna povezanost s klimatskim ili hidrološkim prognostičkim modelima; Prostorni nepotpuna teritorijalna pokrivenost; nedostatak mreža za praćenje u određenim područjima; ograničenja pristupa ili nedostatak dozvola za prikupljanje podataka u određenim geografskim zonama; Interoperabilnost regulatorne, tehničke i proceduralne razlike među zemljama ili institucijama otežavaju dijeljenje podataka i koordinirano djelovanje; nekompatibilnost programske podrške i nedostatak zajedničkih standarda za sustave praćenja i upozoravanja. Analizirajući sustave civilne zaštite ARIF predlaže integraciju s europskim alatima poput EFAS-a i Copernicusa.
Christos Alexakos iz Centara za istraživanje i inovacije u informacijskim, komunikacijskim i znanstvenim tehnologijama-industriji iz Atene (Research and Innovation Centre in Information, Communication and Knowledge, Athena) rekao je da su sustavi civilne zaštite u regiji ADRION su učinkoviti, ali heterogeni. Svaka partnerska zemlja ima jedinstvene zakonske propise, zapovjedne strukture i operativne tijekove rada. Ova složenost otežava prekograničnu komunikaciju i koordinaciju tijekom velikih nesreća i katastrofa. Cilj projekta je stvoriti zajednički okvir sa usklađenim pristupom. S toga je potrebno razvijati jedinstveni konceptualni model koji opisuje sve bitne komponente životnog ciklusa za vrijeme velikih nesreća i katastrofa - zajednički rječnik i priručnik s pravilima, koji nam određuje: Aktere: Tko je uključen? (npr. središnja, regionalna, lokalna tijela); Procese: Koji su ključni koraci i tijekovi rada?; Protok informacija: Koje se poruke stvaraju i razmjenjuju i kada?. Time se stvara jedinstveni, zajednički okvir za sve partnere, uspostavljajući temelj za jedinstvenu platformu. U osnovi, Dr. Christos Alexakos govorio je o upotrebi programske podrške za modeliranje poslovnih procesa i aktivnosti u području civilne zaštite BPMN (Business Process Model and Notation), te je predstavio usklađeni model sustava civilne zaštite.
Ciao MirCo iz Nacionalne konfederacija obrtništva i malih i srednjih poduzeća Abruzzo (National Confederation of Craftsmanship and Small and Medium Enterprises Abruzzo), predstavio je dokument „Povelju mreže AIPCP-a“, koja potiče suradnju među institucijama, inovatorima i zajednicama. AIPCP (ADRION inovacijska platforma za civilnu zaštitu) služi kao suradnička jezgra GRECALE-a, okuplja širok raspon aktera civilne zaštite - od javnih tijela i hitnih službi do sveučilišta, poduzeća i interesnih skupina, uključujući nevladine organizacije. Pruža strukturirani prostor u kojem se dijeli znanje, potiču inovacije, a prekogranična suradnja postaje prirodan način rada. AIPCP održava otvoren i besplatan model članstva dostupan svim subjektima koji se bave civilnom zaštitom, smanjenjem rizika od katastrofa ili komunikacijom u hitnim slučajevima. Ovaj inkluzivni pristup strukturiran je kroz tri različite kategorije članstva:
Osnivači: Izvorni partneri projekta GRECALE koji pružaju strateški smjer, koordiniraju razvoj mreže i ostvaruju puno pravo glasa o pitanjima upravljanja i političkim odlukama.
Pridruženi članovi: Javna tijela, privatna poduzeća, istraživačke organizacije i subjekti civilnog društva koji žele aktivno sudjelovati u aktivnostima platforme, osposobljavanju i suradničkim inicijativama bez formalnih koordinacijskih odgovornosti.
Promatrači: Vanjski dionici poput međunarodnih donatora, političkih institucija i partnerskih organizacija koji prate razvoj mreže i istražuju potencijalne sinergije za buduću suradnju.
Nikitas Rigas Kalogeropoulos iz Centara za istraživanje i inovacije u informacijskim, komunikacijskim i znanstvenim tehnologijama-industriji iz Atene (Research and Innovation Centre in Information, Communication and Knowledge, Athena) predstavio je svoj rad na platformi GRECALE, s naglaskom na integraciju modeliranih procesa sustava civilne zaštite. Govorio je o potrebi transformacije strukturiranih podataka, odnosno predstavio je sustavnu metodu za pretvaranje nestrukturiranog, narativnog teksta plana djelovanja civilne zaštite u koristan, standardizirani tablični prikaz. Govorio je o potrebi Formalizacije poslovnih procesa sustava civilne zaštite (BPMN Business Process Model and Notation), kao bi se strukturirani podatci iskoristili za izradu dobro definiranih izvršnih poslovnih procesa, osiguravajući logičan tok i jasnoću kod provedbe. Web platforma zamišljena je kao referentna točka za tijela civilne zaštite u ADRION regiji. Platforma povezuje podatke, procese i organizacije i djeluje kao jedinstveno mjesto za operacije civilne zaštite, koordinaciju djelovanja i podršku u donošenju odluka.
Pilotiranje i usavršavanje: Kroz rasprave koje je vodio g. Spyridon Arseniou iz vodećeg partnera GRECALE-a (REMTH), partneri su raspravljali o nadolazećim pilot scenarijima i radionicama za obuku kako bi se osigurala učinkovita provedba i angažman dionika.
Upravni odbor također je odobrio ključne rezultate, pozdravio Općinu Novaci (Sjeverna Makedonija) kao novog partnera te pregledao financijski i izvještajni napredak.
Dana 17. listopada 2025. godine sudionici radnog sastanka bili su u posjeti kontrolnom centru HEP Hidroelektranama - PP HE Sjever u Varaždinu gdje su im predstavnici tvrtke HEP PP Sjever prezentirali način upravljanja hidroelektranama na podruju Varaždinske, Međimurske i Koprivničko-križevačke županije, kao i sustav ranog upozoravanja za poplave i velike vodne valove. Mjere civilne zaštite koje predvodi HEP dovele su do poboljšanja javne sigurnosti kroz transnacionalnu suradnju među operaterima hidroelektrana u slivu rijeke Drave, a koji obuhvaća Austriju, Sloveniju, Hrvatsku i Mađarsku. Organiziranjem ovog posjeta, predstavnici partnera vidjeli su primjer dobre prakse u sustavu zaštite od poplava na rijeci Dravi, a koji se može ugraditi u aktivnosti projekta GRECALE i pilotiranje pojektati.
GRECALE nastavlja jačati kapacitete civilne zaštite u jadransko-jonskoj regiji, promičući otpornost kroz inovacije, suradnju i dijeljenje stručnosti.
Za više informacija posjetite web stranicu programa IPA INTERREG ADRION: https://www.interreg-ipa-adrion.eu/about-us/
Disclaimer: This has been produced with the financial assistance of the European Union. The content of the press release is the sole responsibility of PP5 – Varaždinska županija and can under no circumstances be regarded as reflecting the position of the European Union and/or IPA ADRION programme authorities.”
/Izjava o odricanju od odgovornosti: Ovo je izrađeno uz financijsku pomoć Europske unije. Sadržaj priopćenja za medije isključiva je odgovornost PP5 – Varaždinske županije i ni pod kojim uvjetima se ne može smatrati odrazom stava Europske unije i/ili tijela programa IPA ADRION
