Ovih dana političkih manipulacija, pregovaranja i traženja aduta u poslijeizbornim kalkulacijama potvrđuje se da je relativna pobjeda dosadašnjega premijera dr. Roberta Goloba bila doista mršava, a izgubio se i sjaj takve pobjede. Dosadašnja koalicija s razlogom je u velikoj sumnji da je angažman izraelske obavještajne skupine u interesu prvaka oporbe Janeza Janše urodio plodom. Predsjednica Republike dr. Nataša Pirc Musar energično zahtijeva istraživanje i utvrđivanje činjenica o stvarnom protudržavnom djelovanju Janeza Janše, koje bi moglo predstavljati tešku političku prijevaru. Međutim, Janša spretno odbacuje takve ocjene, pozivajući koalicijske stranke lijeve sredine, na čelu s premijerom Golobom, da se „ponovno uče brojati“.
I kod toga se oslanja upravo na riječi predsjednice Republike da će mandat za sastav vlade predložiti osobi koja prikupi 46 potpisa podrške, pa je predložila svim strankama da u međusobnim razgovorima dođu do tih imena. Pogledajmo kako ta situacija izgleda aritmetički. Stranke dosadašnje vladine koalicije lijeve sredine na izborima su osvojile 40 mandata (29 – stranka Sloboda, 6 – Socijaldemokrati, 5 – stranka Ljevica). Stranke dosadašnje oporbe desne sredine osvojile su 43 mandata (28 – stranka SDS, 9 – Nova Slovenija i pridružene dvije nove stranke, 6 – stranka Demokrata). Na izborima je nova stranka Istina (Resnica) osvojila 5 mandata, a dva preostala mandata pripadaju zastupnicima talijanske i mađarske manjine. Iz ove strukture i sastava parlamenta vidi se da nijedna strana nema potrebnu većinu.
Tako se i jedna i druga strana nastoje povezati sa strankom Istina, koja se formalno izjašnjavala da ne želi ući ni u jednu vladu koju bi vodili Golob ili Janša. No već tada je bilo jasno da će ta stranka, koju vodi osoba poznata iz nekoliko sudskih procesa zbog prijevara, pokušati iskoristiti takvu političku prazninu, što je na kraju i učinila. Druge stranke desnog usmjerenja ili nisu bile pozvane na pregovore od strane Goloba (glavna oporbena stranka SDS), ili nisu htjele sudjelovati (Nova Slovenija), ili su sudjelovale uz odgađanje očitovanja (Demokrati). Na kraju su sve te stranke, uključujući i stranku Istina, predlagale Zorana Stevanovića (predsjednika stranke Istina) za novog predsjednika parlamenta, čime je otkriven scenarij Janšinih političkih poteza. Sada se logično postavlja pitanje daljnjeg puta do formiranja vlade.
Predsjednica Republike može dvaput odgoditi predlaganje mandatara, ali u trećem pokušaju mora prihvatiti prijedlog deset zastupnika, osim ako do tada ne dobije dokument koji bi dokazivao protudržavno djelovanje Janeza Janše, što je, objektivno gledano, manje vjerojatno.
Ako dođe do tog, u slovenskoj javnosti već najavljenog ishoda, odnosno formiranja četvrte vlade Janeza Janše, možemo se zapitati koje će novine ona donijeti. Vjerojatno će se veliki problemi u zdravstvu pokušati rješavati većim uključivanjem privatnog sektora, što bi moglo ići u prilog građanima višeg standarda. Može se očekivati i brža rasprodaja državnog kapitala u turizmu, energetici i drugim sektorima gospodarstva, za što postoji velik interes, primjerice u Mađarskoj. Takva vlada će vrlo vjerojatno pokušati smanjiti poreze, ali manje nego što sada najavljuje, i to prvenstveno za bogatije vlasnike, na štetu malih poduzetnika i vlasnika nekretnina. U obrani i javnim službama zasad nema naznaka većih promjena, kao ni u režimu na granicama ili odnosima sa susjednim državama. Kao što je već rečeno, najteži ispit za takvu vladu bit će rješavanje problema zdravstva. U svojim nastupima grupacija oko Janše najavljuje i borbu protiv korupcije, pa čak i osnivanje institucije po uzoru na hrvatski USKOK, no za sada to ne djeluje kao realan budući potez.
U ponedjeljak postoji prva mogućnost da predsjednica Republike na sastanku zastupničkih skupina dobije prijedlog za mandatara predsjednika vlade.
Ivan Botteri
