Na summitu Europskog vijeća u Bruxellesu u fokusu su proračun za razdoblje od 2028. do 2034., konkurentnost, sigurnost i proširenje Unije
Hrvatska bi u novom sedmogodišnjem proračunu Europske unije, prema trenutačnom prijedlogu, trebala ostvariti neto korist od oko sedam milijardi eura. Istaknuo je to premijer Andrej Plenković uoči dvodnevnog sastanka Europskog vijeća u Bruxellesu, na kojem će čelnici država članica raspravljati o budućem financiranju europskih politika i drugim ključnim pitanjima za Uniju. „Nadamo se da će ovaj sastanak biti korak naprijed prema dovršetku pregovora o novom sedmogodišnjem proračunu“, poručio je Plenković, ocijenivši da je predloženi financijski okvir za Hrvatsku povoljan i u skladu s očekivanjima. Prema njegovim riječima, Hrvatska bi od 2028. do 2034. godine trebala ostvariti oko sedam milijardi eura više u primljenim sredstvima nego što će uplatiti u europski proračun. Dodao je da bi ukupna neto korist Hrvatske od članstva u Europskoj uniji, promatrajući dosadašnje razdoblje i idući sedmogodišnji proračunski ciklus, trebala premašiti 30 milijardi eura.
Hrvatska zagovara očuvanje kohezijske politike
Uoči sastanka Europskog vijeća Plenković je sudjelovao na summitu Europske pučke stranke te na sastanku predstavnika skupine Prijatelja kohezije, na kojem su usuglašavana stajališta o novom Višegodišnjem financijskom okviru EU-a. Hrvatska se zalaže za očuvanje snažne kohezijske i poljoprivredne politike te njihovu odgovarajuću zastupljenost u budućim nacionalnim i regionalnim financijskim omotnicama. Istodobno, smatra da sredstva namijenjena jačanju konkurentnosti moraju biti dostatna za razvoj europske industrije, ulaganja u tehnologije i inovacije te snažnije pozicioniranje Unije na globalnoj razini. Plenković je ocijenio da je prijedlog proračuna potrebno dodatno unaprijediti kako bi se postigla ravnoteža između prihoda i potreba država članica koje još nastoje dosegnuti gospodarsku razinu razvijenijih članica. Govoreći o mogućnosti dovršetka pregovora do kraja godine, istaknuo je da je za Hrvatsku važniji sadržaj konačnog dogovora od zadanog vremenskog okvira. Na dinamiku pregovora, dodao je, mogli bi utjecati i izborni ciklusi u velikim državama članicama.
Hrvatska podupire europski put Crne Gore, ali inzistira na rješavanju otvorenih pitanja
Među temama summita je i daljnje proširenje Europske unije, a Plenković se osvrnuo i na pristupne pregovore Crne Gore. Potvrdio je potporu Hrvatske njezinu europskom putu, ali naglasio da se prije članstva moraju riješiti dugogodišnja otvorena pitanja. Posebno je izdvojio pitanja povezana s temeljnim pravima i dobrosusjedskim odnosima. Među njima su obeštećenje bivših logoraša, obilježavanje mjesta na kojem su hrvatski branitelji bili zatočeni, mučeni i ubijeni, procesuiranje ratnih zločina, pronalazak 14 nestalih osoba za kojima Hrvatska traga, imovinsko-pravni položaj Hrvata u Crnoj Gori te pitanje granice.Plenković je naglasio da Hrvatska u pregovorima nastupa konstruktivno, ali očekuje konkretne pomake u rješavanju tih pitanja. „Želimo da Crna Gora ostvari napredak, ali želimo i da se ova pitanja riješe. I sad je trenutak da ih se riješi“, poručio je premijer.
Konkurentnost i sigurnost među prioritetima Europske unije
Uoči summita Plenković je razgovarao s povjerenikom Europske komisije Marošom Šefčovičem o pregovorima o novom sedmogodišnjem proračunu, jačanju europske industrije, ulaganjima u tehnologije i inovacije te osiguravanju pristupačne energije. Razgovarali su i o suradnji Europske unije s glavnim trgovinskim partnerima te potrebi stabilizacije gospodarskih odnosa, s ciljem jačanja europske konkurentnosti i strateške autonomije. S povjerenicom za Sredozemlje Dubravkom Šuicom premijer je razmotrio prioritete i ulaganja u okviru budućeg proračuna EU-a te provedbu zaključaka summita MED9, usmjerenih na sigurnije, održivije i otpornije Sredozemlje. Uz pregovore o budućem proračunu, čelnici država članica na dvodnevnom sastanku Europskog vijeća raspravljaju o situaciji u Ukrajini, europskoj konkurentnosti, obrani i sigurnosti te daljnjem proširenju Unije.
