Predsjedniku Vlade Andreju Plenkoviću ovih dana dodijeljena je paneuropska medalja, ugledno priznanje koje dodjeljuje Njemačka paneuropska unija pojedincima za izniman doprinos europskom ujedinjenju, promicanju mira, suradnje i zajedničkih europskih vrijednost.
Medalju mu je uručio predsjednik Njemačke paneuropske unije Bernd Posselt, a zahvalivši mu na priznanju, premijer Plenković istaknuo je da je gospodin Posselt uvjereni europejac te angažirani i aktivni podražavatelj Hrvatske u njenim različitima fazama međunarodnoga pozicioniranja, a osobito u njenim europskim integracijama.
U svom je govoru premijer Plenković istaknuo da se ove godine obilježava 100. obljetnica od Prvog paneuropskog kongresa održanog u Beču 1926. godine, ali jednako tako ovo je vrijeme važnih hrvatskih obljetnica. Osim 1100. godine Hrvatskog kraljevstva, obilježit će se i 500. obljetnica Cetinskoga sabora.
Govoreći o trenutnom europskom kontekstu, predsjednik Vlade kazao je da dugo vremena nije bilo ovako puno važnih strateških tema i ozbiljnih rasprava pa i ne nužno potpune suglasnosti država članica kada je riječ o stavovima o temama poput migracija, solidarnosti s Ukrajinom, europskog proračuna, daljnje dinamike proširenja, trgovinskih odnosa i jačanja konkurentnosti Europske unije.
„To govori o zahtjevnoj međunarodnoj poziciji Europske unije danas gdje u jednom četverokutu odnosa između EU-a, SAD-a, Rusije i Kine imamo puno problema, puno otvorenih i nedobronamjernih aktivnosti prema slabljenju Europske unije i cijelog europskog projekta“, poručio je.
Naime, nastavio je, ruska agresija na Ukrajinu traje već petu godinu, koja nije samo usmjerena na ukrajinski teritorij i na agresiju protiv jednog velikog naroda, nego je usmjerena na sve europske zemlje, Europsku uniju kao takvu, pa i na NATO i na zapad.
Stoga su i ulaganja u obrambene sposobnosti, kao odgovor na tu agresiju, ogromna i bez presedana nakon Drugog svjetskog rata, a to zahtijeva preusmjeravanje financijskih i ekonomskih prioriteta, što se sada već jako osjeti.
Drugi element je transatlantsko partnerstvo koje je pomoglo izgraditi i učvrstiti mir na europskom kontinentu nakon Drugog svjetskog rata, a u proteklih je nekoliko godina doživjelo, ne zbog stava Europske unije, nego zbog izmijenjene politike SAD-a, nekoliko ozbiljnih pukotina.
Te se pukotine, dodao je, ogledaju u posrednom povlačenju američkih postrojbi iz europskih zemalja, kao i u recentnom primjeru dogovora između Amerike i Rusije o izvozu ruskog dizela na američko tržište. Uz to, naveo je, tu su i alternativne međunarodne institucije, povlačenje SAD-a iz niza međunarodnih mehanizama i sporazuma pa u konačnici korištenje trgovinske politike u smislu vanjskopolitičkoga oružja.
Što se tiče Kine, naveo je premijer, ona u ekonomskom smislu raste više i brže nego bilo tko drugi. Dok je godišnja trgovinska razmjena između Europske unije i Kine dosegnula je 570 milijardi eura, trgovinski deficit Europske unije je 370 milijardi eura, što znači jednu milijardu eura dnevno.
„Dolazimo u situaciju da nemamo više onako siguran i pouzdan odnos s SAD-om, imamo izravno podrivanje europskog projekta u svim aspektima od strane Rusije i imamo strukturno ulaženje u samu srž europskoga gospodarstva, tržišta rada, zaposlenosti i konkurentnosti od strane Kine“, naveo je.
U takvom je četverokutu važno da aktualni europski lideri donose pametne, dugoročne i dalekosežne odluke koje nastoje ojačati europski projekt, pomoći kvalitetnijem, predvidljivijem i učinkovitijem globalnom upravljanju, ali na način da je to utemeljeno na europskim interesima i sadržano u europskim vrijednostima, a to su projekti mira, suradnje i međusobnog poštovanja te njegovanja tradicionalnog kulturnog, vjerskog i civilizacijskog nasljeđa.
Izazovi koje danas imamo, istaknuo je premijer Plenković, zahtijevaju prije svega mudar, pametan, čvrst i na temelju naučenih lekcija odgovor na sprječavanje daljnjih nezakonitih migracija koje su možda i najvažnije pitanje u desetljećima koja dolaze.
„Mi smo star kontinent, naša je prosječna dob 45 godina. Prosječna dob afričkog kontinenta danas je 19 godina“, istaknuo je predsjednik Vlade navodeći važnost pitanja demografske revitalizacije kao uvjet za opstanak cijelog kontinenta.
Iako je demografska politika u nacionalnoj nadležnosti, dodao je, problem je horizontalan i imaju ga sve članice Europske unije.
U tom je kontekstu kazao da Hrvatska za demografske mjere iz državnog proračuna izdvaja skoro 850 milijuna eura, što je prije par godina bilo nezamislivo. Bilježimo neke signale oporavka, dodao je, navodeći veći broj rođenih nego proteklih nekoliko godina, iako na godišnjoj razini u odnosu na novorođene i umrle imamo minus od 18 tisuća ljudi.
Kada je riječ o drugim važnim europskim temama, izdvojio je pregovore o novom sedmogodišnjem europskom proračunu rekavši da su se države članice po tom pitanju podijelile u tri skupine zemalja.
Jedna su oni koji su najrazvijeniji, najbogatiji i najveći neto uplatitelji u europski proračun. Njihova linija zalaže se za smanjivanje ukupnog volumena sredstava.
Druga su skupina zemalja Prijatelji kohezije, to jest temeljnog europskog načela solidarnosti, koja se zalaže da se većim sredstvima manje razvijenim zemljama osigura konvergencija prema većem stupnju razvijenosti.
Treća skupina, predvođena Francuskom, doživljava proračun na drugi način, a to je da se radi o zajedničkom proračunu i ne ističu svoju poziciju neto uplatitelja, nego su identificirani s europskim projektom od početka i u interesu im je osigurati nove izvore prihoda Europske unije kako bi se moglo financirati nove prioritete - više za sprječavanje nezakonitih migracija, više za obranu, više za ulaganja u inovacije, više za tehnološki napredak i umjetnu inteligenciju.
„Da bismo sve to uspjeli potrebno je doći do kompromisa, koji će biti zahtjevan i težak“, naglasio je premijer dodajući da se u isto vrijeme Europa nalazi pred, kako je kazao, nevjerojatnom dinamikom paralelnih nacionalnih izbora koji koincidiraju u velikom broju velikih država članica.
Zato je važno vidjeti kakvo je raspoloženje birača s obzirom na sve izazove i ekonomsku stagnaciju i posljedice migrantske krize iz 2015. i 2016. koja je promijenila europsku političku scenu kao nijedan događaj do sada, dodao je predsjednik Vlade.
Govoreći o situaciji u Hrvatskoj, premijer je ustvrdio kako je ona u poziciji, ako se zanemare stalni pokušaji oporbe za destabilizaciju institucija vlasti i povremene prehlade na nekim izjavama koalicijskih partnera, nevjerojatno čvrstog i stabilnog političkog otoka koji vodi računa o unutarnjem razvoju i ima razumnu i principijelnu vanjsku politiku.
To se, u konačnici, vidi i u rastu BDP-a, koji je u apsolutnom smislu prije deset godina bio 47 milijardi eura, a ove godine će biti 101 milijardu eura, da se i ne govori o rastu plaća, mirovina te općenito velikih investicija u veću kvalitetu života.
Na kraju je poručio kako je Hrvatska paneuropska unija važan dio tog velikog motora različitih aktera koji su snažili našu europsku poziciju i jačali naš međunarodni položaj.
„Praktički ste jedna od sastavnica politika modernoga suverenizma koju provodimo zadnjih desetak godina“, zaključio je.
Foto galerija PVRH
