Direktor Međunarodnog instituta za bliskoistočne i balkanske studije (IFIMES) iz Ljubljane, prof. dr. Zijad Bećirović, govoreći za portal Radija Sarajevo, izrazio je zabrinutost što je izjava ministra vanjskih poslova Republike Hrvatske Gordana Grlića Radmana „prošla gotovo bez reakcija bosanskohercegovačke javnosti, gotovo bez riječi“, nakon što je hrvatski ministar 15. srpnja ove godine u Bruxellesu izjavio da je od izraelskoga ministra vanjskih poslova Gideona Sa’ara „dobio podršku za hrvatsku poziciju u Bosni i Hercegovini“.
Bećirović navodi riječi ministra Radmana da je „ministar Sa’ar pokazao veliko razumijevanje za situaciju u BiH i izuzetan senzibilitet za neravnopravan položaj hrvatskoga naroda“. Izraelski je ministar, pak, na društvenim mrežama izjavio u nešto drugačijem tonu: „Izrael čvrsto vjeruje kako je jedini održivi put ka stabilnoj i prosperitetnoj budućnosti BiH puno poštovanje ravnopravnosti triju konstitutivnih naroda, što mora biti praćeno reformom izbornoga zakonodavstva.“U toj izjavi izraelskoga ministra nije navedeno u kojem bi smjeru reforma izbornog zakonodavstva trebala ići. Očito je da izraelski ministar govori jednako za sva tri naroda, pa se ta podrška, prema rečenome, ne mora odnositi na izmjene izbornoga zakona „u pravcu koji želi HDZ BiH“, kako pretpostavlja Bećirović. On izražava sumnju da je to „službeni stav Izraela“, iako ističe da takva izjava „može imati simbolički značaj u diplomatskim igrama“. Ipak, zaključuje da će „ključne odluke o budućem izbornom zakonu ovisiti o domaćim političkim dogovorima i međunarodnim akterima“.
Profesor dr. Bećirović, koji u svojim političkim analizama često skicira i kreiranje politike te konzultira više političkih osoba iz savjeta Instituta IFIMES – među kojima je i počasni predsjednik Instituta, Stjepan Mesić – smatra da izjava hrvatskoga ministra, prije svega, djeluje kao unutarnjopolitička poruka hrvatskoj i bosanskohercegovačkoj javnosti. Ona služi, kaže Bećirović, učvršćenju pozicije HDZ-a BiH, koji se zalaže za tzv. legitimno predstavljanje konstitutivnih naroda i jamči izbor autentičnih hrvatskih predstavnika, posebice u Predsjedništvu BiH. To bi značilo, ističe Bećirović, (na slici dolje) da bi se član Predsjedništva iz reda Hrvata odredio u središnjici HDZ-a.
. 
Pri tome ne treba isključiti mogućnost, navodi prof. Bećirović, da bi kandidat HDZ-a BiH na narednim izborima mogao biti upravo ministar Gordan Grlić Radman, koji je rođen u BiH i njezin je državljanin. Ta pretpostavka otvara, prema Bećiroviću, novu dimenziju – mogućnost da bi to predstavljalo međunarodno lobiranje za daljnju etničku fragmentaciju zemlje.
No, ako se zadržimo na očito izraženom stajalištu izraelskoga ministra – da se u izbornim procesima u BiH dosljedno poštuje ravnopravnost svih triju konstitutivnih naroda – tada se to načelo mora zadržati kao ključno, bez dodatnih špekulacija koje će, u diplomatskim igrama i nadmudrivanjima, svakako pratiti taj proces sve do konačnog rješenja.
Ivan Botteri
