„Finska i Švedska su dobile, trebaju dobiti pozivnicu, vidjet ćemo što će biti s tim u dugom roku, pretpostavka je da će sve biti u redu, ali nikad se ne zna“, izjavio je predsjednik Republike Zoran Milanović danas u Madridu nakon što je sudjelovao na sastanku šefova država i vlada članica NATO-a na kojemu se, između ostaloga, razgovaralo o aplikaciji dviju spomenutih država za članstvo u NATO-u.
Tijekom sudjelovanja na sastanku na vrhu NATO-a, predsjednik Milanović održao je i bilateralni sastanak s predsjednikom Republike Finske Saulijem Niinistom. Na pitanje novinara je li podržao članstvo Finske i Švedske u Savezu, predsjednik Milanović je rekao kako članstvo tih država u NATO-u “ovisi o hrvatskom parlamentu, to je isključiva odgovornost hrvatskih predstavnika u Saboru”.
“Ja sam više puta ponovio, i u telefonskom razgovoru finskom predsjedniku i sutra ću na sastanku sa Šveđanima, kako ovdje nema ničeg osobnog što se mene tiče. To su države koje ispunjavaju visoke kriterije. Ovo što Turska traži od njih je dosta. Ja sam tu principijelno više na švedskoj nego na turskoj strani. Vidjet ćemo kako će se ta stvar razvijati dalje, hoće li biti neki monitoring tih kriterija, to je teško reći. Moj je platni razred Hrvatska i njezini interesi, kako ih vidim i tumačim, makar i pogriješio. Ovo sada je već neko vrijeme izvan dosega mojih mogućnosti, ovlasti i političkih instrumenata kojima raspolažem, to je sada na savjest hrvatskim parlamentarcima“, dodao je predsjednik Milanović.
Nadalje, predsjednik Milanović rekao je kako je na sastanku šefova država i vlada NATO-a govorio o problemu Bosne i Hercegovine kazavši kako je ona „sigurnosni problem, manji od onog s kojim se suočavaju sjeverne i baltičke države, ali naš sigurnosni problem.”“To nam život u susjedstvu čini nestabilnim i lošim, ugrožava barem pola milijuna državljana EU-a, krše se Daytonska pravila. To je pitanje ponosa i kredibiliteta Hrvatske i želim da se to riješi. Tko je čuo, čuo je i ja puno dalje od toga ne mogu“, rekao je hrvatski Predsjednik novinarima.
Isto tako, rekao je da na sastanku na vrhu NATO-a postoji dvije vrste ljudi. „Govorim o državnicima, koji znaju jako malo ili nimalo. S tim ljudima i njihovim suradnicima nitko ne radi. Zna se tko može raditi i tko koristi svoje i njihovo vrijeme već godinama da im približi problem s kojim Hrvatska živi i s kojim je suočena. Ti koji ne znaju ništa su manji problem, oni su većina, jer s njima se može raditi, pričati, odgovarati im na pitanja. Nekolicina je naprosto zatucana u svojim predrasudama koje će biti malo teže promijeniti, ali na tome treba raditi. A u nekim situacijama, kao što je bila ova u Bruxellesu na sastanku Vijeća - kad su Ukrajina i Moldova potpuno bezuvjetno dobile status kandidata, a Bosna i Hercegovina čvrgu - to je situacija u kojoj država koristi pravo veta i na kraju bi status dobili svi. Ovako je Bosna i Hercegovina dobila prazna obećanja“, istaknuo je predsjednik Milanović.
„Da su drugi ranije radili svoj posao, da su bili aktivni, agresivni u zastupanju svojih stavova, države bi drugačije ponašale”, dodao je predsjednik Milanović te se osvrnuo i na činjenicu da u Madridu na ministarskim sastancima nije prisutan nitko iz hrvatske Vlade. „Ovdje treba netko biti na tim sastancima, ne moraju biti u mojem društvu, ali netko treba predstavljati Vladu, to im je dužnost. Tko će ići umjesto njih na sastanke? Ambasador? A što ako ja kažem da ambasadorova prisutnost u tom trenutku treba meni? Do toga dovodi ta vrsta ponašanja. Vrlo neodgovorno, amaterski“, rekao je Predsjednik.
U nastavku dana predsjednik Milanović sudjelovat će i sastanku šefova država i vlada članica Saveza s pozvanim šefovima država i vlada koje nisu članice i to Australije, Republike Finske, Gruzije, Japana, Republike Koreje, Novog Zelanda i Kraljevine Švedske, ali i predsjednikom Europskog vijeća i predsjednicom Europske komisije.
Prvog dana sastanka na vrhu članica NATO-a, u utorak uvečer, predsjednik Milanović sa suprugom Sanjom Musić Milanović, zajedno sa svim šefovima država i vlada, bio je na svečanoj večeri koju je upriličio španjolski kralj Felipe VI i kraljica Letizia u Kraljevskoj palači. Predsjednik je novinarima rekao kako se na večeri razgovaralo o ratu u Ukrajini, ali da je s nizom državnika isto tako razgovarao i o situaciji u BiH. Sastanak na vrhu šefova država i vlada NATO-a redoviti je sastanak na vrhu Saveza, a Kraljevina Španjolska domaćin je u prigodi njezine četrdesete obljetnice članstva u NATO-u.
