Rusi granatirali Harkiv; Europa zabrinuta zbog smanjene isporuke plina

UKRAJINA

Nakon četiri i pol mjeseca rata u Ukrajini ni mir ni primirje nisu još na vidiku. Istodobno, zbog sankcija Rusiji, u Europi sve više raste strah da će Moskva najesen zatvoriti plinsku pipu. Rusija je već najavila zatvaranje plinovoda Sjeverni tok 1 za danas, i to radi redovitog održavanja koje obično traje 10 dana. Međutim, strahuje se da plin neće stizati ni nakon završetka najavljenih radova.

Ukrajina traži teško oružje: Rusko topništvo osam puta brojnije

17:32

Rusko topništvo brojčano nadjačava ukrajinsko u odnosu osam prema jedan, što dovodi Ukrajinu u podređeni položaj, rekao je u ponedjeljak glasnogovornik Ukrajinske međunarodne legije.

Damien Magrou, glasnogovornik organizacije koja okuplja strane državljane, rekao je na briefingu u Kijevu da se taj jaz može prevladati ako zapad pošalje Ukrajini više teškog oružja.

Magrou je također izrazio zabrinutost za sudbinu stranih boraca zatočenih u samoproglašenoj Narodnoj Republici Donjeck na istoku Ukrajine. Taj entitet koji podržava Rusija na smrt je osudio trojicu stranih državaljana koji su se borili u ukrajinskim oružanim snagama. 

 

Manje plina i za OMV

13:32

Austrijska energetska kompanija OMV objavila je pak u ponedjeljak da joj je ruski Gazprom dodatno smanjio isporuke plina.

Od sredine lipnja Gazprom je isporučivao otprilike upola manje plina no što je naručeno, naveo je glasnogovornik OMV-a Andreas Rinofner.

U ponedjeljak stiglo je čak 70 posto manje plina no što je naručeno, izjavio je glasnogovonik austrijske kompanije za agenciju APA.

Dodao je i da će punjenje skladišta ovisiti o dnevnoj potrošnji i nabavi plina na fizičkim tržištima. Koliko je plina stvarno isporučeno i uskladišteno bit će poznato dan-dva kasnije, objasnio je glasnogovornik OMV-a.

Austrija je nedavno upozorila Gazprom da će, ako ne napuni svoj dio skladišta u Haidachu blizini Salzburga, prepustiti taj posao drugim tvrtkama. Zato je regulator E-Control pokrenuo postupak izbacivanja Gazproma, rekla je ministrica energetike Leonore Gewessler.

Skladište u Haidachu ima kapacitet od 2,9 milijardi kubika. Gazprom ima pravo na dvije trećine, ali nije ga koristio mjesecima.

 

Sredinom srpnja izvanredna sjednica ruske Dume

13:10

Donji dom ruskog parlamenta održat će 15. srpnja izvanrednu sjednicu, odlučilo je vijeće parlamenta u ponedjeljak, tek nekoliko dana nakon što je ruski predsjednik Vladimir Putin upozorio da se još nije počeo ozbiljno baviti ratom u Ukrajini.

Putin je iskoristio sastanak s vođama parlamenta u četvrtak da izazove Sjedinjene Države i američke saveznike da pokušaju poraziti Rusiju u Ukrajini.

Svi su zahvalili Putinu na njegovim odlukama.

Ruski parlament, kojim dominira stranka koja uvijek podržava Putina, nije otkrio o čemu će se raspravljati na izvanrednoj sjednici.

Vladimir Vasiljev, predsjednik stranke Jedinstvena Rusija koja ima 325 od ukupno 450 mjesta u parlamentu, rekao je da će zastupnici na sjednici raspravljati o više od 60 pitanja.

- Neophodno je da procesi, koji se sada odvijaju, dobiju pravni odgovor, rekao je Vasiljev na Telegram kanalu proputinovske stranke.

- Vijeće je raspravljalo o dnevnom redu za 15. (srpnja): planiramo razmotriti nešto više od 60 pitanja", rekao je Vasiljev. Komunistička partija objavila je da će se raspravljati o više od 80 nacrta zakona.

Predsjednik Dume Vjačeslav Volodin rekao je Putinu u četvrtak da će ruski parlament pomoći dvjema odcjepljenim, samoproglašenim republikama u istočnoj Ukrajini da razviju svoj pravni sustav.

Putin kaže da je "specijalna vojna operacija" u Ukrajini nužna jer Moskva mora obraniti govornike ruskog jezika od progona te optužuje zapad da to ignorira

Ukrajina i zapadne zemlje tvrde da Putin nema opravdanja za, kako kažu, otimanje zemlje u imperijalnom stilu čije je granice Moskva priznala nakon raspada Sovjetskog Saveza.

Putin sve više prikazuje rat u Ukrajini kao bitku između Rusije i SAD-a. Optužio je SAD da ponižava Rusiju od pada Sovjetskog Saveza 1991. godine širenjem NATO-a na istok te da koristi Ukrajinu za prijetnje Rusiji.

SAD je više puta ponovio da ne želi ratovati protiv Rusije. Američki predsjednik Joe Biden rekao je u ožujku da Putin ne može ostati na vlasti, a Bijela kuća je potom objasnila da ta izjava ne znači da Washington traži promjenu režima u Moskvi.

 

Rusija smanjila isporuke plina Italiji

12:50

Rusija je za trećinu smanjila isporuke plina Italiji, priopćio je u ponedjeljak Eni, talijanski energetski dobavljač u djelomičnom vlasništvu države.

O smanjenju isporuka plina Italiji, tvrtku Eni je prethodno je obavijestio ruski Gazprom.

Umjesto uobičajena 32 milijuna prostornih metara plina dnevno, danas će se Italiji isporučiti 21 milijun prostornih metara plina.

U slučaju novih i značajnijih promjena, Eni je priopćio da će izaći s detaljnijim informacijama.

Od ruske invazije na Ukrajinu, talijanski premijer Mario Draghi nastoji osloboditi zemlju od ovisnosti o ruskim energentima. Vlada je stoga zaključila nove ugovore s Azerbajdžanom, Katarom i Alžirom.

Također je nedavno kupila dva terminala za uskladištenje ukapljenog prirodnog plina (LNG) i njegovog vraćanja u plinsko stanje putem operatera plinske mreže Snam.

Zemlja sa skoro 60 milijuna stanovnika većinu plina uvozi iz Rusije.

Broj Ukrajinaca koji ulaze u EU na predratnoj razini

12:44

Broj Ukrajinaca koji ulaze u zemlje EU-a se vratio na predratnu razinu, tj. od prije početka ruske invazije, a više ljudi će se vraćati i odlaziti prije početka nove školske godine, kazala je u ponedjeljak europska povjerenica za unutarnje poslove.

Iz Ukrajine je nakon ruske invazije u veljači zemlju napustilo više od šest milijuna ljudi koji su utočište potražili u članicama Unije, izvijestio je krajem lipnja Frontex.

Do danas ih se vratilo 3,1 milijun.

- Što se tiče priljeva izbjeglica, situacija je sada stabilna. Broj prelazaka iz Ukrajine u EU je na predratnoj brojci, i na razini od prije pandemije covida, tako da smo ponovo na normalnom, uobičajenom broju prelazaka ljudi, kazala je povjerenica Ylva Johansson.

Po njenim riječima, gotovo isti broj Ukrajinaca ulazi u EU i vraća se natrag u zemlju.

- Predviđam da će veliki broj Ukrajinaca donijeti odluku prije početka nove školske godine - hoće li im djeca krenuti u školu u nekoj od članica EU-a ili će se vratiti u domovinu i tamo započeti školsku godinu, rekla je Johansson.

Zemlja s najviše ukrajinskih izbjeglica po glavi stanovnika je Češka, potom slijede Poljska, Estonija, Litva, Bugarska i Latvija. 

 

U ruskom granatiranja Harkiva troje mrtvih, 28 ranjenih

12:05

Tri osobe su ubijene, a 28 je ranjeno u ponedjeljak u ruskom granatiranju sjeveroistočnog ukrajinskog grada Harkiva, rekao je regionalni guverner.

U ruskom raketiranju grada pogođena su stambena područja, rekao je dužnosnik iz ureda predsjednika. Rusija je pokrenula invaziju na Ukrajinu 24. veljače, ali niječe da cilja civile.

Broj mrtvih u ruskom raketnom napadu na stambeni blok u istočnoj Ukrajini za vikend, porastao je na 18 u ponedjeljak, a spasioci još uvijek pojačano tragaju za preživjelima u ruševinama u gradu Časiv Jaru, priopćila je hitna služba.

Spasioci su u kontaktu s dvije osobe zarobljene u ruševinama peterokatnice u tom gradu u regiji Doneck koja je pogođena kasno u subotu, dodaju.

- Do 8:45 sati, 11. srpnja...poginulo je 18 osoba, šestero je spašeno iz ruševina, a raščišćeno je oko 137 tona ruševina..., navodi se.

Ukrajinske snage vratile su selo Ivanivka u okupiranoj južnoj regiji Herson, priopćila je u ponedjeljak ukrajinska pješačka brigada.

- Jedino što je ostalo od ruskih okupatora u Ivanivki su užasna sjećanja i 'mrtva' vojna oprema, navodi se u priopćenju.

Reuters nije odmah mogao potvrditi tu tvrdnju.

U tom području ima više sela naziva Ivanivka. Jedno od njih nalazi se uz crtu bojišnice. 

Litva proširuje trgovinska ograničenja Kalinjingradu

10:58

Litva je u ponedjeljak proširila ograničenja na trgovinu ruskoj baltičkoj enklavi Kalinjingradu preko svog teritorija, u skladu sa sankcijama Europske unije protiv Moskve.

Na popisu zabranjene robe se od ponedjeljka nalaze i cement, drvo, alkohol i industrijske kemikalije bazirane na alkoholu, izvijestio je glasnogovornik carinske službe Litve.

Rusija je u petak upozorila Litvu i EU da bi protiv njih mogla poduzeti "oštre mjere" ukoliko se unutar nekoliko dana ponovo ne uspostavi tranzit roba i dobara iz i prema Kalinjingradu.

Trgovinska ograničenja su pooštrena jer se vlade, tržišta i tvrtke brinu da bi Rusija mogla produljiti zatvaranje najvećeg cjevovoda kojim ruski plin stiže u Njemačku na više od 10 dana koliko je bilo predviđeno za radove na njegovom održavanju.

Kalinjingradska oblast koja graniči s Litvom i Poljskom, članicama i EU-a i NATO-a, i ovisi o cestovnom i željezničkom prijevozu većine roba kroz Litvu, odsječena je od matične Rusije od 17. lipnja zbog sankcija koje je uveo Bruxelles.

Zbog sankcija EU-a je također onemogućen i teretni brodski promet iz Rusije.

Roba koja potpada pod humanitarnu kategoriju i robu od vitalne važnosti, poput hrane, izuzeta je iz sankcija EU-a.

Europski dužnosnoci, uz podršku Njemačke, su krajem lipnja nastojali postići kompromis o pitanju Kalinjgrada, no prema izvorima Reutersa, Litva je imala ozbiljne rezerve prema bilo kojem rješenju koje bi se moglo protumačiti kao popuštanje Moskvi.

- Moramo se suočiti s realnošću, (Putin) ima veću prednost od nas. U našem je interesu pronaći kompromis, rekao je zadnjeg dana lipnja jedan od izvora, dodavši da je Kalinjingrad "svetinja" za Moskvu i da će se ishod dogovora vjerojatno doimati nepoštenim.

Jedno od rješenja koje se spominjalo je bilo da se promet između Rusije i Kalinjingrada ne smatra međunarodnom trgovinom jer je riječ o ruskom teritoriju te da se na temelju toga izuzme iz sankcija, no tada se roba ne bi smjela izvoziti, već koristiti isključivo u enklavi.

Rusiji je, prema trenutnim sankcijama, zabranjen prijevoz željeza, čelika i metala do Kalinjingrada kroz članice Unije, a tom su se popisu danas dodali cement i alkohol, ugljen će se zabraniti u kolovozu i naftni proizvodi u prosincu. Stoga će u konačnoj fazi otprilike pola tereta namijenjenog za Kalinjingrad biti na popisu sankcija. 

 

Ukrajina: Ruske snage pokrenule val bombardiranja na istoku

08:41

Glavni stožer Ukrajine rekao je u ponedjeljak da su ruske snage pokrenule val bombardiranja na istoku jer žele zauzeti industrijsko središte Donbas.

Opsežno granatiranje priprema je za intenziviranje napada.

Kremlj je proglasio pobjedu u donbaskoj pokrajini Luhansk i njegove su se snage sada usredotočile na preuzimanje kontrole nad susjednim Doneckom.

Putin je obećao predati kontrolu nad Donbasom proruskim separatistima koji su proglasili neovisnost od Kijeva.

Rusija je odustala od prvotnog napredovanja prema glavnom gradu Kijevu suočena sa žestokim otporom ojačanim zapadnim oružjem.

Zamjenica ukrajinskog premijera Irina Vereščuk upozorila je u nedjelju civile u regiji Herson pod ruskom okupacijom da se hitno evakuiraju jer ukrajinske oružane snage ondje pripremaju protunapad, ne navodeći vremenski okvir za akciju.

- Pouzdano znam da ondje ne bi smjelo biti žena i djece i da ne bi smjeli postati živi štit, rekla je na nacionalnoj televiziji.

Reuters nije mogao neovisno provjeriti izvješća s bojnog polja.

IZVOR: HRT 

POVEZNICA: https://vijesti.hrt.hr/svijet/ukrajina-planira-protuofenzive-ponovno-poziva-zapad-da-im-isporuce-jos-oruzja-8452779

Hia.com.hr koristi kolačiće (tzv. cookies) za pružanje boljeg korisničkog iskustva i funkcionalnosti.