Uskoro će godina dana od početka ruske agresije na Ukrajinu. Žestoki napadi nastavljaju se i nakon što su Njemačka i Sjedinjene Države najavile da će Kijevu poslati moćne tenkove.
Ukrajinci navode da su, uz rakete i dronove, Rusi u napadima upotrijebili i hipersonične projektile Kinžal. Kijev ne odustaje od traženja vojne pomoći, od Zapada sada očekuje i borbene zrakoplove.
Ukrajina traži još oružja dok se borbe na istoku zemlje intenziviraju
11:21
Ukrajinska vojska objavila je kako su u tijeku žestoke borbe, dan nakon što su ruske rakete i bespilotne letjelice ubile najmanje 11 ljudi u velikim napadima koji djeluju kao odgovor na obećanje zapadnih zemalja da će opskrbiti Ukrajinu tenkovima.
Nakon tjedana pritiska saveznika Berlin i Washington obećali su Ukrajini desetke modernih tenkova, otvarajući put da to učine i Kanada, Poljska, Finska, Španjolska, Norveška i druge zemlje.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski zahvalio je saveznicima na tome, ali je i ponovio pozive na strože sankcije Moskvi i dao do znanja da njegovoj zemlji treba još naoružanja da odbije Ruse.
- Ovo zlo, ova ruska agresija može i treba biti zaustavljena samo odgovarajućim oružjem. Teroristička država neće razumjeti ništa drugo, rekao je Zelenskij u svom noćnom televizijskom obraćanju.
- Oružje na bojnom polju. Oružje koje štiti naše nebo. Nove sankcije Rusiji, odnosno političko i ekonomsko oružje, dodao je.
Ukrajinska vojska priopćila je da je u četvrtak oborila 47 od ukupno 59 ruskih projektila. Rusija je pokrenula i 37 zračnih napada, u njih 17 koristeći bespilotne letjelice Šahed-136 iranske proizvodnje. Svi dronovi su oboreni, tvrde Ukrajinci.
Jedanaest ljudi je ubijeno, a još jedanaest ranjeno u zračnim napadima koji su obuhvatili više regija i oštetili desetke zgrada, rekao je glasnogovornik ukrajinske hitne službe.
Lokalni dužnosnici u petak izvještavaju o teškom granatiranju na sjeveru, sjeveroistoku i istoku Ukrajine, poprištu nekih od najžešćih borbi od početka ruske invazije 24. veljače prošle godine.
- Nastavljaju se žestoke borbe duž prve linije bojišnice. Naši branitelji čvrsto drže svoje položaje i nanose gubitke neprijatelju, rekao je Oleh Sinehubov, guverner sjeveroistočne regije Harkiv.
Probni napadi
Oleksandr Musijenko, voditelj ukrajinskog Vojnog i strateškog istraživačkog centra, rekao je da Rusija šalje nova pojačanja kako bi zaustavila ukrajinsko napredovanje.
- Uglavnom u bitku šalju pješačke i topničke snage, sastavljene većinom od regruta. No nemaju razinu topničke i tenkovske potpore kakvu su imali 24. veljače, rekao je Musijenko za ukrajinsku televiziju.
- Imaju manje resursa. Oslanjaju se na brojčanu nadmoć svojih trupa.
Linije bojišnice tijekom posljednja dva mjeseca većinom stoje na mjestu. Rusija pokušava osvojiti teritorij na istoku nakon što je okupirala velik dio regije Donbas te zaštiti koridor zemlje koji je okupirala u južnoj Ukrajini.
Britanija je u redovnom obavještajnom ažuriranju u petak rekla da su ruske snage vjerojatno izvele probne napade blizu Orihiva na jugoistoku i Vuhledara na istoku, ali je malo vjerojatno da su postigle "značajan napredak". Očekuje se da će obje strane pokrenuti ofenzive na proljeće.
- Gdje će se dogoditi glavni (ruski) udar? Za sada nemamo pojma. Diverzantski udari su mogući u svim sektorima a u jednom ili dva od njih i masovni udari s ciljem probijanja koridora kroz Ukrajinu, rekao je Mikola Sunhurovskij, iz think tanka Razumkov.
Energetski ciljevi
Rusija je i ranije na ukrajinske uspjehe odgovarala žestokim zračnim udarima koji su milijune ostavili bez svjetla, grijanja ili vode.
Premijer Denis Šmihal rekao je da su napadi Rusije bili usmjereni na energetska postrojenja.
Kremlj je kazao da obećanu isporuku zapadnih tenkova vidi kao dokaz rastuće "izravne upletenosti" Sjedinjenih Država i Europe u rat, što oboje niječu.
Zapadni saveznici obećali su oko 150 tenkova, iako Ukrajina poručuje da joj trebaju stotine kako bi razbila ruske obrambene linije i oslobodila okupirani teritorij na jugu i istoku.
Nakon što su joj obećani moderni tenkovi, Ukrajina sada traži zapadne borbene zrakoplove četvrte generacije poput američkih F-16, rekao je savjetnik ukrajinskog ministra obrane.
Sjedinjene Države u četvrtak su službeno proglasile Wagnerovu grupu, rusku plaćeničku tvrtku, transnacionalnom kriminalnom organizacijom, zamrzavajući njezinu američku imovinu zbog pomaganja ruskoj vojsci u Ukrajini.
Rusija udvostručila izvoz ukapljenog naftnog plina na Baltik u 2022.
09:51
Ruski izvoznici prodali su baltičkim državama dvostruko više ukapljenog naftnog plina (LPG) u 2022. godini, prema podacima tri izvora u sektoru trgovine i pretovara.
Ukapljeni naftni plin (propan-butan) uglavnom se koristi kao motorno gorivo i kao energent za grijanje, ali i kao sirovina u proizvodnji drugih petrokemikalija i izuzet je iz zapadnih sankcija Rusiji.
Reuters je na temelju podataka tri trgovca i prijevoznika izračunao da je Rusija u 2022. u Latviju, Litvu i Estoniju izvezla 331 tisuću tona LPG-a. U 2021. isporučila je 159 tisuća tona.
Ruski izvoz LPG-a u Latviju poskočio je lani 77 posto, na 232 tisuće tona, izračunao je Reuters na temelju podataka izvora. Izvoz u Litvu bio je pak osam i pol puta veći nego u 2021., dosegnuvši 72 tisuće tona. Izvoz u Estoniju poskočio je 42 posto, na 27 tisuća tona.
Ministarstva energetike u Latviji i Estoniji nisu odgovorila na upit Reutersa da komentiraju izračune. Litvansko ministarstvo nije ih željelo komentirati.
Podaci pokazuju da je ruski ukapljeni naftni plin u 2022. činio 90 posto latvijskog uvoza tog energenta, a u Litvi polovinu, navodi Reuters.
Višak su baltičke zemlje proteklih mjeseci prodavale Ukrajini, tvrde trgovci, dodavši da su Latvija i Litva samo u prosincu Ukrajini isporučile oko 15 tisuća tona LPG-a, što je odgovaralo 15 posto ukupnog ukrajinskog uvoza tog energenta u posljednjem prošlogodišnjem mjesecu.
Ruski LPG puno je jeftiniji od onog iz zemalja poput Poljske i Rumunjske, zbog ograničenih mogućnosti izvoza.
- Ukrajinske kompanije kupuju propan-butan od Litve i Latvije, koji je vrlo vjerojatno ruskog porijekla. No, razlika u cijeni od 150 do 200 dolara po toni u usporedbi s onim iz Poljske i Rumunjske dopušta (im) da zažmire na zemlju porijekla, rekao je trgovac zadužena za baltičke države.
Dodao je i da Ukrajina zapravo nije službeno zabranila uvoz LPG-a iz Rusije. Na upit Reutersa, ukrajinsko ministarstvo energetike nije komentiralo tu informaciju.
Ostali trgovci rekli su da Ukrajina kupuje propan-butan i izravno od litvanske Mazeikiu Nafte čiji je vlasnik poljski Orlen, dodavši ipak da je njegov udio u ukrajinskom uvozu relativno malen.
Orban: Mađarska će staviti veto na sankcije EU-a protiv Rusije na nuklearnu energiju
09:36
Mađarska će staviti veto na sve sankcije Europske unije protiv Rusije koje utječu na nuklearnu energiju, rekao je danas premijer Viktor Orban za državni radio.
Ukrajina je pozvala 27-člani EU da uključi rusku državnu tvrtku za nuklearnu energiju Rosatom pod sankcije, ali je Mađarska, koja ima nuklearnu elektranu izgrađenu uz pomoć Rusije i planira je proširiti s Rosatomom, to blokirala.
Orban je u intervjuu ponovio da se na sankcije za nuklearnu energiju "očito mora staviti veto".
- Nećemo dopustiti da se provede plan o uključivanju nuklearne energije u sankcije, rekao je mađarski premijer dodajući da "to ne dolazi u obzir".
Mađarska, članica EU-a, opetovano je kritizirala sankcije EU-a Rusiji nametnute zbog ruske invazije na Ukrajinu, rekavši da one nisu uspjele znatnije oslabiti Rusiju, a mogu uništiti europsko gospodarstvo.
Zapad nije nametnuo sankcije Rosatomu otkako je Rusija napala Ukrajinu.
Mađarska nuklearna elektrana Paks ima četiri mala ruska reaktora VVER 440 s ukupnim kapacitetom od oko 2000 megavata, koji su počeli s radom između 1982. i 1987. godine. U toj elektrani proizvodi oko polovicu svoje energije, a nuklearno gorivo elektrana dobiva iz Rusije. Prema ugovoru potpisanom 2014. s Rusijom, Mađarska namjerava proširiti elektranu Paks s dva VVER reaktora ruske proizvodnje svaki kapaciteta 1,2 gigavata.
Vijeće Europe traži suđenje ruskim i bjeloruskim čelnicima
08:07
Parlamentarna skupština Vijeća Europe (PACE) jučer je jednoglasno zatražila uspostavu posebnog međunarodnog kaznenog suda u Den Haagu za procesuiranje ruskih i bjeloruskih političkih i vojnih čelnika koji su planirali, pripremali, inicirali ili izvršili ruski agresorski rat protiv Ukrajine.
- Bez njihove odluke o vođenju ovog agresorskog rata protiv Ukrajine, ne bi bilo zločina koji iz njega proizlaze, kao ni razaranja, smrti i štete proizašle iz rata, uključujući i zakonite ratne radnje, objavila je skupština.
Na plenarnoj sjednici odobrena je rezolucija temeljena na izvješću švicarskog parlamentarca Damiena Cottiera.
- Takav sud trebalo bi "odobriti i poduprijeti što je više moguće država i međunarodnih organizacija, a posebice Opća skupština Ujedinjenih naroda, navodi se u rezoluciji.
- Vijeće Europe treba preuzeti aktivnu vodeću ulogu i pružiti konkretnu potporu, dodaje se.
Vijeće Europe je međunarodna organizacija sa sjedištem u Strasbourgu osnovana nakon Drugog svjetskog rata za zaštitu ljudskih prava, demokracije i vladavine prava u Europi. Trenutno ima 46 država članica, nakon što je Rusija istupila iz članstva u ožujku prošle godine.
Švedska će donirati 20 milijuna švedskih kruna Međunarodnoj agenciji za atomsku energiju
07:17
Švedska vlada je obećala da će donirati 20 milijuna švedskih kruna (1.947.000 američkih dolara) Međunarodnoj agenciji za atomsku energiju (IAEA) za potporu njezinoj misiji nuklearne sigurnosti u Ukrajini.
- Kao rezultat ruske agresije, vidjeli smo nekoliko napada u neposrednoj blizini nuklearnih elektrana tijekom prošle godine, što predstavlja vrlo značajan rizik, rekao je u izjavi Johan Forssell, švedski ministar za međunarodnu razvojnu suradnju i vanjsku trgovinu.
- Jačanje važnog rada IAEA-e na održavanju i poboljšanju sigurnosti ukrajinskih nuklearnih elektrana hitno je pitanje, dodao je Forssell.
Ukrajina će tražiti borbene zrakoplove nakon što je osigurala tenkove
06:16
Nakon što su zapadne zemlje najavile da će Ukrajini poslati njemačke i američke tenkove, Leopard 2 i Abrams, počeo je masovni ruski napad projektilima i dronovima.
Ukrajinci tvrde da su Rusi upotrijebili i hipersonične projektile Kinžal za napade na ciljeve diljem zemlje. Nakon tenkova, Kijev od Zapada sada traži i borbene zrakoplove.
Japan pojačao sankcije Rusiji nakon smrtonosnih raketnih napada
05:48
Japan je u petak pojačao sankcije protiv Rusije nakon najnovijeg vala raketnih napada na Ukrajinu širenjem popisa zabranjenih proizvoda za izvoz Rusiji te zamrzavanjem imovine ruskih dužnosnika i subjekata.
Ta je odluka donesena jučer nakon niza ruskih napada diljem Ukrajine u kojima je poginulo najmanje 11 osoba, nakon što su Njemačka i SAD obećali opskrbiti Ukrajinu tenkovima svoje proizvodnje.
- U svjetlu situacije oko Ukrajine i kako bi doprinio međunarodnim naporima za osiguranjem mira, Japan će implementirati zabranu izvoza u skladu s drugim velikim zemljama, priopćilo je ministarstvo gospodarstva, trgovine i industrije.
U sklopu novih sankcija Japan će, između ostalog, zabraniti od 3. veljače isporuke proizvoda za 49 organizacija u Rusiji koje bi ih mogle koristiti za unaprjeđenje ruskih vojnih kapaciteta.
To će uključivati proizvode u rasponu od vodenih topova, opreme za istraživanje plina i opreme za poluvodiče do cjepiva, opreme za rendgen, eksploziva i robota, priopćilo je ministarstvo.
Japan će također zamrznuti imovinu tri subjekta i 22 pojedinca u Rusiji, uključujući zrakoplovnu tvrtku JSC Irkut, proizvođača projektila zemlja-zrak MMZ Avangard, zamjenika ministra obrane Mihaila Mizinceva i ministra pravosuđa Konstantina Čujčenka, kao i 14 osoba povezanih s aneksijom dijelova jugoistočne Ukrajine.
IZVOR: HRT
