Novi žestoki napadi na Ukrajinu uoči godišnjice početka ruske agresije

Rusija je u petak optužila Sjedinjene Države da odobravanjem napada na Krim potiču Ukrajinu na eskalaciju rata te je upozorila da je Washington sada izravno uključen u sukob jer "neki luđaci" sanjaju o porazu Rusije.

Moskva je reagirala na izjavu američke podtajnice Victorije Nuland koja je rekla kako Sjedinjene Države smatraju da bi Krim, koji je Rusija anektirala 2014., trebao biti u najmanju ruku demilitariziran i da Washington podržava ukrajinske napade na vojne ciljeve na tom poluotoku.

- Sada su američki ratni huškači otišli još dalje: potiču kijevski režim na daljnju eskalaciju rata, rekla je Maria Zaharova, glasnogovornica ruskog ministarstva vanjskih poslova, nakon što su novinari od nje tražili da kometira Nulandine izjave. Oni isporučuju oružje u golemim količinama, daju obavještajne podatke i izravno sudjeluju u planiranju borbenih operacija, rekla je Zaharova, dodavši da neki američki dužnosnici poput "luđaka" sanjaju poraz Rusije.

Zapadni i ruski diplomati smatraju da je Krim, s pomorskom lukom Sevastopolj u kojoj je smještena ruska crnomorska flota najveće potencijalno žarište ukrajinskog rata.

Visoki ukrajinski dužnosnik isključio je u petak mirovne pregovore s Moskvom osim ako se Rusija ne povuče iz Ukrajine, ponovivši raniji stav Kijeva uoči početka međunarodne sigurnosne konferencije u Muenchenu kojom će dominirati rat.

- Za dekriminalizaciju globalne politike i stvarnu globalnu sigurnost, rat mora završiti pobjedom Ukrajine, napisao je na Twitteru Mihajlo Podoljak, politički savjetnik predsjednika Volodimira Zelenskog. Pregovori mogu započeti kada Rusija povuče svoje trupe s teritorija Ukrajine. Druge opcije samo daju Rusiji vremena da pregrupira snage i nastavi neprijateljstva u bilo kojem trenutku, dodao je.

Njemački kancelar Olaf Scholz, francuski predsjednik Emmanuel Macron i potpredsjednica SAD-a Kamala Harris među mnogim su visokim dužnosnicima koji sudjeluju na sigurnosnoj konferenciji u Muenchenu.

Ukrajinski ministar vanjskih poslova Dmitro Kuleba pred novinarima medijskog koncerna Funke nazvao je predsjednika Međunarodnog olimpijskog odbora (MOO) Thomasa Bacha licemjerom, tvrdi agencija dpa.

- Ovo licemjerje je prilično jadno, rekao je Kuleba.

Kritike lete na račun predsjednika MOO-a jer je posljednjih tjedana počeo otvarati vrata ruskim i bjeloruskim sportašima za nastup na velikim natjecanjima, a posljedično bi to mogla biti i priprema za sudjelovanje na Olimpijskim igrama u Pariz sljedeće godine.

- Zemlja koja izvrši agresiju koju je osudila velika većina u Ujedinjenim narodima izgubila je pravo nastupa na Olimpijskim igrama. To se odnosi i na sve sportaše te zemlje, rekao je Kuleba. Ukrajinski ministar vanjskih poslova ponovno je istaknuo mogućnost da će Ukrajina bojkotirati Igre u Parizu ako se na njima mogu natjecati ruski i bjeloruski sportaši. To je jedna od mogućnosti. Kada bi ruski i bjeloruski sportaši došli u Pariz umjesto ukrajinskih, to bi bilo protiv svih sportskih, političkih i moralnih standarda, dodao je.

MO trenutno nastoji vratiti ruske i bjeloruske sportaše u međunarodna natjecanja, od kojih je većina dobila godinu dana zabrane. Jedna od ideja je da nastupaju bez nacionalnih simbola, da moraju potvrditi poštivanje pravila MOO-a i da ne podržavaju aktivno rusku agresiju u Ukrajini.

- To je potpuno neprihvatljivo. Većina ruskih sportaša koji su osvojili medalje na posljednjim igrama predstavljaju klubove pod okriljem ruske vojske, upozorio je Kuleba.

Bivši svjetski boksački prvak Vladimir Kličko nazvao je napore MOOO-a da vrati ruske i bjeloruske sportaše "izdajom olimpijske ideje". Prema Kličkovim riječima, on je i za bojkot Igara s ruskim i bjeloruskim sportašima te se nada da će mu se pridružiti što više zemalja.

Milijarder George Soros u tekstu govora na sigurnosnoj konferenciji u Muenchenu, a koji je objavljen iz njegova ureda, navodi da bi vojni poraz Rusije u Ukrajini znači i raspad "ruskog carstva".

- Rusija više ne bi bila prijetnja za Europu i svijet te bi to bila velika promjena nabolje, piše u tekstu.

Također je naveo da će SAD nastaviti pomagati Ukrajinu, ali i da je Joe Biden poručio ukrajinskom predsjedniku Volodimiru Zelenskom da se mora izbjeći Treći svjetski rat.

Što se tiče trenutne situacije u vojnom smislu, Soros navodi da ruske snage imaju loše vodstvo, lošu opremu te da su demoralizirane, no da Vladimir Putin kratkoročno ostvaruje ciljeve zahvaljujući plaćenicima Wagnera.

Ipak, navodi da Ukrajina ima šansu na proljeće, a kada dobije oružje koje je Zapad obećao.  

- Sjedinjene Države smatraju da Krim, koji je Rusija anektirala 2014., treba u najmanju ruku demilitarizirati, a službeni Washington istodobno podržava ukrajinske napade na vojne ciljeve na anektiranom poluotoku, rekla je američka državna podtajnica Victoria Nuland.

Na Krimu se nalazi pomorska luka Sevastopolj gdje je smještena ruska crnomorska flota, a zapadni i ruski diplomati taj poluotok smatraju najvećom žarišnom točkom ukrajinskog rata.

- Bez obzira na to kakvu odluku Ukrajinci donesu o Krimu, kada je posrijedi odluka o tomu gdje će se voditi borbe, Ukrajina neće biti sigurna sve dok Krim ne bude u najmanju ruku demilitariziran, rekla je Nuland.

Na pitanje o opasnosti od eskalacije ukrajinskog rata, Nuland je odgovorila da Rusija ondje ima mnoštvo vojnih objekata koji su ključni u sukobu.

- To su legitimne mete, Ukrajina ih gađa i mi to podržavamo, rekla je Nuland.

Krim, koji izlazi na Crno more, Ruskom carstvu je pripojila Katarina Velika u 18. stoljeću. Ukrajina želi vratiti sav teritorij Krima koji je anektirala Rusija, koja kaže da bi bilo kakvi udari na Krim bili iznimno opasni i da bi predstavljali rizik od velike eskalacije rata.

I dok traju žestoke, nemilosrdne bitke za Donbas i Zaporižju, Ukrajina i Rusija i dalje redovito razmjenjuju zarobljenike. Razmijenjen je 101 Rus za 101-og Ukrajinca.

- Uskoro ćemo biti kod kuće i bolje se osjećamo, slobodni smo, rekao je oslobođeni ruski vojnik.

Dosad najteža i najkrvavija bitka ukrajinskog rata vodi se za Bahmut u Doneckoj oblasti, ukrajinsko uporište oko kojega Rusi polako, ali sigurno stežu obruč. Iako je grad okružen praktički s tri strane, vođa ruskih postrojbi Wagner, koje ga napadaju već sedam mjeseci, kaže da neće biti u obruču prije ožujka ili travnja. Rusi uporno napadaju, pomalo zauzimaju teritorij oko grada, ali Ukrajinci se još upornije brane.

- Kako Rusi uspijevaju napredovati? Čine to zahvaljujući masovnim napadima i velikom broju vojnika. Kad neprijatelj dođe na naše položaje, a brojniji je od nas, ima znatno veću vojnu moć, naše se pješaštvo mora povući na sigurnije položaje, rekao je Miron, ukrajinski vojnik.

Iako su tri od četiri ceste prema Bahmutu ili pod ruskom kontrolom ili u dosegu njihova topništva - neki stanovnici i dalje ni pod koju cijenu ne žele napustiti Bahmut u kojem je humanitarna sitaucija iznimno teška.

Ukrajina ima snažnu potporu Zapada, a šef britanskih laburista u Kijevu je obećao da će britanska pomoć Ukrajini ostati neupitna i ako on dođe na vlast.

- Sljedeće godine imat ćemo izbore i moglo bi doći do promjene vlasti. Ovdje sam kako bih predsjedniku Zelenskom dao do znanja da neće biti promjene u stajalištima o potpori Ukrajini tijekom sukoba dođe li na općim izborima do promjene vlasti, rekao je Keir Starmer, šef britanskih laburista.

A ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski pozvao je filmski svijet da zauzme stranu u borbi između slobode i tiranije u obraćanju na otvaranju slavnog filmskog festivala u Berlinu. Povukao je paralelu između ruske invazije na Ukrajinu i Berlinskog zida u vrijeme hladnog rata.

- Danas Rusija želi podići takav zid u Ukrajini: zid između nas i Europe, razdvojiti Ukrajinu od njezina izbora za vlastitu budućnost, rekao je Volodimir Zelenski, ukrajinski predsjednik.

Bjeloruski predsjednik Aleksandar Lukašenko rekao je da njegova zemlja zna što je rat i da ga ne želi. Kaže da Rusija nikad nije tražila od Bjelorusije, s čijeg je teritorija također napala Ukrajinu, da se i ona uključi u rat. Posebnu poruku poslao je američkom predsjedniku Joeu Bidenu koji uskoro stiže u Poljsku, gdje će obilježiti godišnjicu početka ruske invazije na Ukrajinu.

- Prenesite mu ovu poruku putem svojih kanala: spremni smo ga dočekati u Minsku i ozbiljno razgovarati. Ako želi mir u Ukrajini. Čak će i Putin doletjeti i sastat ćemo se kao trio ovdje u Minsku, dva agresora i miroljubivi predsjednik. Jamčim vam da će i Putin doći i riješit ćemo problem. Ali Biden će ostati u Poljskoj, jer ona je hijena Europe i ima najaktivniju ulogu u eskalaciji rata u Ukrajini, rekao je Aleksandar Lukašenko, bjeloruski predsjednik.

A o eskalaciji rata u Ukrajini govorit će se i na sigurnosnoj konferenciji u Münchenu koja počinje danas. Njemački kancelar Olaf Scholz, francuski predsjednik Emmanuel Macron i potpredsjednica SAD-a Kamala Harris među mnogim su najvišim dužnosnicima koji će govoriti o sigurnosnim izazovima današnjice i sigurnosnoj karti Europe u jeku ruskog napada na Ukrajinu.

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski rekao je u svom noćnom video obraćanju da mu je prioritet zadržati ruske napade i pripremiti se za eventualnu ukrajinsku protuofenzivu.

- Održavanje situacije na frontu i priprema za sve neprijateljske korake eskalacije - to je prioritet za blisku budućnost, rekao je Zelenski, uoči sastanka političkih i vojnih čelnika iz cijelog svijeta u Muenchenu o sigurnosti Ukrajine koja se pokušava braniti od žestokih ruskih raketnih napada i udara na bojišnici.

Potpomognuta desecima tisuća rezervista, Rusija je intenzivirala kopnene napade diljem južne i istočne Ukrajine, a kako se bliži prva godišnjica njezine invazije, 24. veljače, čini se da nova velika ruska ofenziva poprima oblik.

Rusija je u četvrtak ispaljivala projektile diljem Ukrajine i pogodila njezinu najveću rafineriju nafte. Od najmanje 36 projektila koje je Rusija ispalila oko 16 je srušeno, kažu zračne snage, što je niža stopa od normalne, prenosi Reuters.

Prošlogodišnji skup održan je uoči početka rata. Dok su se ruske trupe gomilale na granicama Ukrajine, zapadni čelnici u Meunchenu pozvali su predsjednika Vladimira Putina da ne izvrši invaziju i upozorili na strašne posljedice ako to učini.

Ove godine čelnici će se suočiti s posljedicama Putinove odluke da ignorira njihove molbe i pokrene najrazorniji rat u Europi od Drugog svjetskog rata.

Dužnosnici NATO saveza ovog su tjedna raspravljali o potrebi slanja više vojne opreme Kijevu, a Britanija i Poljska složile su se nakon sastanka svojih čelnika u četvrtak da potporu treba pojačati.

Američki dužnosnici savjetovali su Ukrajini da odustane od bilo kakve protuofenzive dok ne stigne nova zaliha američkog oružja i dok se ne provede obuka.

Rat u Ukrajini, gotovo godinu dana nakon ruske invazije i pojačane napetosti između Pekinga i Washingtona bit će u središtu sigurnosne konferencije koja u petak počinje u Muenchenu.

Njemački kancelar Olaf Scholz i francuski predsjednik Emmanuel Macron su među 45 šefova država i vlada koji stižu na jedan od najvećih skupova o globalnoj sigurnosti. U glavnom gradu Bavarske bit će i hrvatski premijer Andrej Plenković.

Potpredsjednica SAD-a Kamala Harris, šef NATO-a Jens Stoltenberg i kineski ministar vanjskih poslova Wang Yi također dolaze u Muenchen koji će u iduća tri dana postati središte međunarodne diplomacije.

Dok se Ukrajina suočava s novom ruskom ofenzivom, zapadni čelnici bi trebali potvrditi svoju predanost podršci Kijevu koliko god bude potrebno da se odbije ruska agresija, koja je počela 24. veljače 2022.

Organizatori su objavili da ruska vlada zbog invazije na susjednu zemlju nije pozvana u Muenchen. To je prvi put u posljednjih nekoliko desetljeća da Moskva neće biti prisutna na godišnjem okupljanju svjetskih čelnika i stručnjaka o glavnim izazovima međunarodne sigurnosti.

Nismo željeli ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu i njegovoj vladi dati platformu za širenje propagande, rekao je početkom mjeseca direktor konferencije Christoph Heusgen u Berlinu. Iz konferencije je ove godine isključen i Iran.

IZVOR: HRT

POVEZNICA: https://vijesti.hrt.hr/svijet/rat-u-ukrajini-70-10615576