Kremlj je u utorak upozorio da će sukob između Rusije i NATO-a biti neizbježan ako europske članice Saveza pošalju svoje vojnike u Ukrajinu.
Francuski predsjednik Emmanuel Macron otvorio je u ponedjeljak mogućnost slanja vojnika u Ukrajinu, iako je istaknuo da zasad o tome nema suglasja.
- Činjenica da se razgovara o mogućnosti da članice NATO-a pošalju određene kontigente u Ukrajinu je vrlo važan novi element, izjavio je glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov novinarima upitan za komentar Macronovih izjava.
Na pitanje koliki bi u tome slučaju bio rizik od izbijanja izravnog sukoba Rusije i NATO-a, Peskov je odgovorio: "U tome sIučaju, morali bismo govoriti ne o mogućnosti, nego o neizbježnosti (izravnog sukoba)".
Visoki ukrajinski dužnosnik je rekao da su razgovori zapadnih zemalja o izravnoj vojnoj intervenciji u Ukrajini dobra stvar i pokazuju da postoji svijest o tome da je ruska agresija prijetnja Europi.
- Kao prvo, to pokazuje apsolutnu svijest o rizicima koje za Europu predstavlja militaristička, agresivna Rusija, izjavio je savjetnik predsjednika Mihajlo Podoljak.
Glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg rekao je da NATO ne planira slanje svojih snaga u Ukrajinu.
Češki i poljski premijer Petr Fiala i Donald Tusk i mađarski ministar vanjskih poslova Peter Szijjarto izjavili su da njihove zemlje ne razmatraju slanje svojih vojnika u Ukrajinu.
- Uvjeren sam da trebamo jačati one oblike pomoći koju smo davali od početka ruske agresije, rekao je Fiala na zajedničkoj konferenciji za novinare s Tuskom u Pragu.
- Vjerujem da ne trebamo otvarati neke druge metode ili načine, istaknuo je Fiala dodajući da je sadašnji fokus na vojnoj pomoći te humanitarnoj i gospodarskoj potpori Ukrajini.
Tusk je dodao: "Poljska ne planira slanje svojih vojnika na teritorij Ukrajine".
- Mislim da danas ne bismo trebali nagađati hoće li u budućnosti nastupiti okolnosti koje bi mogle promijeniti to stajalište, dodao je.
Slovački premijer Robert Fico, koji se protivi slanju vojne pomoći Ukrajini, rekao je prije sastanka u Parizu da nekoliko članica NATO-a i EU-a razmišljaju o slanju vojnika na bilateralnoj osnovi i upozorio da bi to razbuktalo sukob.
- Stav Mađarske je jasan i čvrst: ne želimo slati ni oružje ni vojnike u Ukrajinu. Rat ne treba produbiti ili proširiti, već ga treba završiti, napisao je Szijjarto u utorak na društvenim mrežama.
Dužnosnik Bijele kuće je Reutersu u ponedjeljak rekao da ni SAD ni NATO ne planiraju slati vojnike u Ukrajinu.
Macron pod udarom kritika u Francuskoj
Macronove izjave žestoko je kritizirala i lijeva i desna oporba u Francuskoj.
- Rat protiv Rusije bio bi ludilo" izjavio je čelnik radikalne ljevice Jean-Luc Mélenchon, ocijenivši Macronove izjave "neodgovornim".
- Nema rata! Krajnje je vrijeme da se pregovara o miru u Ukrajini uz obostrane sigurnosne klauzule, istaknuo je.
Predsjednik krajnje desnog Nacionalnog skupa Jordan Bardella ocijenio je da Macron svakim danom "gubi hladnu glavu".
- Spominjanje sukoba naših vojnika s nuklearnom silom (Rusijom) je "ozbiljno koliko i nepromišljeno, rekao je Bardella.
- Emmanuel Macron glumi ratnog vođu i s toliko nemara govori o životima naše djece, rekla je čelnica krajnje desnog Nacionalnog okupljanja Marine Le Pen.
- Ova izjava Emmanuela Macrona bremenita strašnim posljedicama donesena je bez imalo parlamentarne rasprave. Je li ovo stajalište doista razmotreno?, upitao je Eric Ciotti, predsjednik desnih Republikanaca.
Njemačka, Britanija i Španjolska protiv slanja vojnika u Ukrajinu
Njemački kancelar Olaf Scholz odbacio je sugestije da će europske zemlje i članice NATO saveza poslati kopnene snage u Ukrajinu.
Njemački zastupnici izjasnili su se protiv te ideje koju je Macron iznio na brzo dogovorenom sastanku europskih čelnika u Parizu u ponedjeljak. Kremlj je upozorio da bi to značilo veliku eskalaciju.
Još jednom, u vrlo dobroj raspravi, raspravljalo se o tome da ono što je dogovoreno od samog početka među nama također vrijedi i za budućnost, naime da neće biti kopnenih snaga, niti vojnika na ukrajinskom tlu koje bi tamo slale europske zemlje ili države NATO-a", rekao je Scholz .
On je međutim kazao da se europski čelnici sada čine voljni nabaviti oružje od trećih zemalja izvan Europe kao način ubrzavanja vojne pomoći Ukrajini.
Njemačka je postala drugi najveći dobavljač vojne pomoći Ukrajini od sveobuhvatne ruske invazije na Ukrajinu 2022., ali je iznimno oprezna s koracima koji bi uvukli NATO savez u izravan sukob s Rusijom.
Scholz je dao do znanja da oklijeva poslati Ukrajini projektile Taurus, koji imaju domet od 500 km. Takve bi rakete u ovoj fazi vjerojatno zahtijevale pomoć njemačkih snaga u upravljanju radi preciznog ciljanja, što je za Scholza crvena linija.
Zasad još nije jasno koliko drugih zemalja podržava Macronov prijedlog, premda je francuski čelnik svejedno naglasio da u ovoj fazi nema konsenzusa, iako su se saveznici složili pojačati napore u opskrbi Kijeva streljivom.
Glasnogovornik britanskog premijera Rishija Sunaka kazao je da Britanija nema planova o većem raspoređivanju snaga u Ukrajini.
- Osim malog broja osoblja koje imamo u zemlji a koje podržava oružane snage Ukrajine, nemamo nikakve planove za raspoređivanje većih razmjera, rekao je glasnogovornik novinarima, dodajući da se veliki broj ukrajinskih vojnika obučava u Britaniji, a London podržava Kijev opremom.
Španjolska se također ne slaže s francuskim prijedlogom o slanju snaga u Ukrajinu i želi ograničiti pomoć na slanje više oružja i drugog materijala u Kijev, izjavila je glasnogovornica vlade Pilar Alegria na konferenciji za novinare u utorak.
- Jedinstvo je bilo i jest najučinkovitije oružje s kojim se Europa mora suočiti protiv napada (ruskog predsjednika Vladimira) Putina, rekla je Alegria.
Dužnosnik Bijele kuće je Reutersu u ponedjeljak rekao da ni SAD ni NATO ne planiraju slati vojnike u Ukrajinu.
Macron: Sve opcije su otvorene, Rusija ne smije dobiti rat
Macron je nakon završetka konferencije o pomoći Ukrajini u Parizu u ponedjeljak rekao da su sve opcije otvorene kako bi se osiguralo da Rusija ne dobije rat protiv Ukrajine.
Na sastanku, koji je organiziran u kratkom roku, sudjelovali su najviši predstavnici mnogih ključnih europskih podupiratelja Kijeva, uključujući njemačkog kancelara Olafa Scholza i britanskog ministra vanjskih poslova Davida Camerona. Sudjelovao je i hrvatski premijer Andrej Plenković.
Macron je rekao da nije bilo konsenzusa o korištenju kopnenih trupa na sastanku preko 20 šefova država i premijera, ali da se ništa ne može isključiti u pogledu buduće dinamike. Svaka država može samostalno i suvereno odlučiti o raspoređivanju kopnenih trupa.
Na sastanku je odlučeno da se formira koalicija za opskrbu Ukrajine projektilima za napade daleko iza ruskih linija, rekao je francuski predsjednik. Kratkoročno, potrebno je mobilizirati dodatno streljivo za Ukrajinu iz vlastitih zaliha.
Dok rat u Ukrajini ulazi u treću godinu, Macron je rekao da ponašanje Moskve postaje sve agresivnije na političkoj razini i na prvoj crti bojišnice u Ukrajini.
- Rusija ne smije dobiti rat, naglasio je Macron, rekavši da se podrška ne smije pokolebati i da podupiratelji Ukrajine moraju intenzivirati napore.
Povećana pomoć Ukrajini u novcu i oružju mora se mobilizirati i zajednički i na nacionalnoj razini, rekao je. U procesu smo osiguravanja naše sigurnosti danas i sutra, rekao je Macron.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski pridružio se sastanku u Parizu putem video linka.
IZVOR: HRT
