Svjetska banka izvijestila je da prognozira nastavak stabilnog rasta hrvatskog gospodarstva, pri čemu je podignula procjenu ovogodišnjeg rasta na 2,7 posto, no uz izraženije negativne rizike.
- Porast se uglavnom zasniva na oporavku osobne potrošnje i snažnom rastu turizma, ali i investicijskih aktivnosti koje se odvijaju uz potporu sredstava iz fondova EU-a. Unatoč znatnim nepovoljnim okolnostima, očekuje se da stopa gospodarskog rasta u Hrvatskoj tijekom cijelog prognostičkog razdoblja ostane blizu razine od tri posto (2,5 posto u 2024. te tri posto u 2025. jer se predviđaju umjerenija inflacija i povoljniji vanjski izgledi. Stabilan rast i smanjene potrebe za fiskalnim potporama dovele bi, prema očekivanjima, do ograničavanja fiskalnog deficita i postupnog smanjenja javnog duga koji bi do kraja 2025. godine trebao pasti ispod granice od 60 posto BDP-a, stoji u izvješću Svjetske banke o zemljama u nastajanju i razvoju na prostoru Europe i središnje Azije.
Svjetska banka je početkom lipnja iznijela prognozu o rastu hrvatskog gospodarstva u 2023. godini za 1,9 posto.
Iz Svjetske banke u izvješću navode da negativni rizici i dalje zasjenjuju izglede zemalja u nastajanju i razvoju Europe i središnje Azije. Visoka inflacija mogla bi potrajati zbog nestabilnijih svjetskih robnih tržišta i skoka cijena energenata, a svjetska financijska tržišta mogla bi postati još nestabilnija i restriktivnija zbog pooštrenih uvjeta financiranja, kažu.
Svjetski gospodarski rast u razdoblju 2020. - 2024. slabiji je nego u bilo kojem drugom petogodišnjem razdoblju od 1990. godine naovamo, a mogao bi i dodatno oslabiti, ističu.
Prognoziraju da će inflacija u Hrvatskoj u ovoj godini iznositi 8,4 posto, da će u 2024. usporiti na 3,9 posto, a u 2025. na 2,3 posto.
Usporavanje rasta zemalja zapadnog Balkana
Banka za zemlje zapadnog Balkana prognozira usporavanje rasta na prosječnih 2,5 posto ove godine i porast na 3,3 posto u 2024. i 2025. godini, što bi proizašlo iz ublažavanja inflacijskih pritisaka, postupnog oporavka izvoza i povećane javne potrošnje na infrastrukturne projekte u čijem financiranju sudjeluju donatori.
U 2023. potrošnja je ostala postojana u Albaniji, na Kosovu i u Crnoj Gori, čemu je doprinio oporavak turizma, ali je oslabila u Bosni i Hercegovini, Sjevernoj Makedoniji i Srbiji zbog pada potražnje za njihovim izvoznim proizvodima u EU, navode iz Svjetske banke. S druge strane, podignuli su prognoze rasta za širu regiju, na 2,4 posto.
Rast u Ukrajini 3,5 posto, u Rusiji 1,6 posto
- Porast proizlazi iz poboljšane prognoze za ratom pogođenu Ukrajinu i za zemlje središnje Azije, postojane potrošnje građana u Turskoj te bržeg rasta od očekivanog u Rusiji zbog ogromnog rasta državnih izdataka za vojsku i socijalne programe, napisali su, dodajući da bi bez Rusije i Ukrajine regionalni output dosegao očekivani rast od tri posto u ovoj godini.
Tako, nakon što se 2022. godine ukrajinsko gospodarstvo nakon ruske invazije smanjilo za 29,1 posto, ove je godine vjerojatan gospodarski rast u Ukrajini od 3,5 posto, zahvaljujući stabilnijoj opskrbi električnom energijom, povećanoj javnoj potrošnji, neprekidnoj podršci donatora, boljoj žetvi i preusmjeravanju dijela izvoza preko zapadnih granica zemlje.
Ovogodišnji rast u Turskoj dosegnut će 4,2 posto, što je posljedica smanjene političke neizvjesnosti i postojane potrošnje građana. No, prosječna stopa rasta u 2024. i 2025. godini vjerojatno će pasti na 3,5 posto uslijed smanjene domaće potražnje u uvjetima sve viših kamatnih stopa i postupne fiskalne konsolidacije.
U Rusiji će skok državne potrošnje i postojana potrošnja građana vjerojatno dovesti do rasta od 1,6 posto u 2023. godini, što će oslabiti na 1,3 posto u 2024. te 0,9 posto u 2025. godini zbog ograničenja kapaciteta i slabije domaće potražnje, prognoziraju.
Za središnju Aziju predviđa se jačanje rasta na 4,8 posto u tekućoj godini i održavanje prosjeka od 4,7 posto u 2024. i 2025. godini pod uvjetom da inflacija bude umjerena.
- Međusobno povezani gospodarski šokovi ruske invazije na Ukrajinu, krize troškova života i klimatskih rizika uzrokuju znatne izazove za Europu i središnju Aziju. Tim je zemljama potreban novi pristup koji bi doveo do oporavka rasta produktivnosti, boljih gospodarskih i socijalnih ishoda, jače otpornosti i ubrzane dekarbonizacije gospodarstva, izjavila je potpredsjednica Svjetske Banke za Europu i središnju Aziju Antonella Bassani.
IZVOR: HRT
