Hrvatska je sada u fazi privlačenja ulaganja, širenja trgovine, jačanja izvoza, poduzetništva, novih tehnologija, ulaganja, istraživanja i razvoja te stvaranja produktivnijih novih radnih mjesta, kazao je premijer na „Danu poduzetnika“. Podsjetio je da BDP raste 19 kvartala zaredom, da imamo milijun i 750 tisuća zaposlenih, nezaposlenih ispod 80 tisuća, a plaće i mirovine rasle su do 100 posto i više. Podsjetio je da će Hrvatska iduće godine ostvariti i treći strateški cilj, ulazak u Organizaciju za ekonomsku suradnju i razvoj.
Hrvatska u zadnjih deset godina sa 61-62 posto prosjeka razvijenosti po kriteriju BDP per capita unutar Europske unije došla na 77 posto, a ovu godinu će završiti na 78.
Predsjednik Vlade Andrej Plenković danas je sudjelovao na „Danu poduzetnika 2025.“ u Mozaik Event Centru Zagreb. Tradicionalno godišnje okupljanje poduzetnika i gospodarstvenika u organizaciji Hrvatske udruge poslodavaca ove godine nosi naslov „Hrvatska 2035. - zemlja koja može puno!“.
Slažemo se što se tiče glavne poruke, a dobro je da rasprava i naš zajednički rad bude plod jednog kontinuiranog dijaloga, poručio je premijer na početku govora.Osvrnuo se na proteklih deset godina mandata, u kojima je od 2016. bilo izazova i kriza, a Vlada usavršila politiku stvaranja sigurnosne mreže za građane, institucije i gospodarstvo. Iskoristili smo socijalnu koheziju i velike šanse koje su nam bile na raspolaganju, istaknuo je Plenković.
Podsjetio je da će Hrvatska iduće godine ostvariti i treći strateški cilj, ulazak u Organizaciju za ekonomsku suradnju i razvoj, nakon ulaska u Schengen i eurozonu.
Pritom je Vlada vodila politiku odgovornog upravljanja javnim financijama, konzistentno smanjivala udio javnoga duga u BDP-u, nastojala ispuniti Maastriške kriterije i dizala postupno kreditni rejting, kazao je. Istaknuo je da je Hrvatska sada na razini investicijskoga, po sve tri agencije ili na stabilnim ili pozitivnim izgledima.
Vlada je dinamizirala tržište kapitala izdavanjem 17 državnih vrijednosnica - 14 trezorskih zapisa i tri obveznice, a ta ogromna ulaganja iz štednje naših građana je signal povjerenja smjeru kojim vodimo zemlju, naglasio je Plenković. Istaknuo je i rast minimalnih, medijalnih i prosječnih plaća, kao i mirovina, do 100 posto i više, a to je za ekonomski i socijalni standard građana najvažnije.
Vlada rasteretila gospodarstvo za čak dvije milijarde eura
Dodao je da je Vlada porezno i administrativno rasteretila gospodarstvo za čak dvije milijarde eura, pritom vodeći kontinuiran socijalni dijalog sa poslodavcima i sindikatima.
Čak 162 tisuće poduzetnika obveznika poreza na dobit ostvarilo je prihode od 170 milijardi eura, od čega 33 milijarde eura samo od izvoza roba. Konsolidirana neto dobit iznosila je gotovo 10 milijardi eura i udvostručena je vrijednost hrvatskog izvoza. Prihode, dobit i izvoz smo digli za 100 posto i više, naglasio je premijer.
Podsjetio je i kako su željeli sačuvati socijalnu koheziju i jačati otpornost te istodobno ostvarivati strateške ciljeve sa referencama koje su nam omogućile da se na hrvatske gospodarstvenike, na Hrvatsku kao zemlju, ipak sada gleda znatno drugačijim očima.
Napravili smo iskorake na koje smo ponosni, istaknuo je Plenković, podsjetivši da je Hrvatska u zadnjih deset godina sa 61-62 posto prosjeka razvijenosti po kriteriju BDP per capita unutar Europske unije došla na 77 posto, a ovu godinu će završiti na 78.
Plenković je poručio da je Hrvatska sada u dodatnoj fazi privlačenja ulaganja, širenja trgovine, jačanja izvoza, poduzetništva, novih tehnologija, ulaganja, istraživanja i razvoja te stvaranja produktivnijih novih radnih mjesta. Istaknuo da je 2016., na početku mandata, bilo šest zaposlenih u omjeru prema jednom nezaposlenom. Danas je taj omjer tri prema jedan, rekao je dodavši da danas milijun i 750 tisuća ljudi radi, a nezaposlenost nam je na prirodnoj nezaposlenosti, ispod 80 tisuća nezaposlenih.
Što se tiče gospodarskog rasta, podsjetio je da 19 kvartala za redom rastemo, a za iduću godinu je projekcija 2,7 posto i 2,5 posto u 2027. Vjerujem da ćemo zajedno s vašim poduzetnim duhom, dobrim idejama i poslovanjem taj rast ostvariti, poručio je poslodavcima.
Nastavit ćemo ulagati u energetsku neovisnost i vlastite kapacitete
Govorio je i o pitanju energetske politike te naveo da Europska unija uvozi 97 posto svoje nafte, uvozi 85 posto plina i 67 posto ugljena. Sigurni smo u smislu dobavnih pravaca, u kojima smo napravili velike iskorake sa LNG i naftnim terminalom te ulaganjima u modernizaciju i širenje plinovoda, međutim, moramo imati na umu da su projekcije Međunarodne agencije za energiju takve da će taj vrh fosilnih goriva polako ostati iza nas, potražnja će biti veća, a cijene sigurno neće biti manje, upozorio je premijer.
Najavio je da će Vlada idućih godina nastaviti ulagati u energetsku neovisnost i vlastite kapacitete, jačati proizvodnju energije - hidroenergije, sunca, vjetra, geotermalne i nuklearne energije.
Jedini ozbiljniji gospodarski problem u ovom trenutku koji pogađa građane je inflacija, a pogađa izravno one koji imaju najmanje raspoloživoga dohotka, kazao je Plenković i naglasio da je Vlada zato poduzela mjere kojima se ograničavaju cijene određenih proizvoda u potrošačkoj košarici.
Zadaća Vlade je da podupire poduzetnike, stvara bolje poslovno ozračje, ima predvidljiv pravni i pouzdan porezni sustav, ali mora voditi računa onome koji imaju najmanje, zaključio je Plenković.
Najavio je velika ulaganja u obranu, sigurnost i policiju, kazavši da ukupan proračun iznosi više od 3 milijarde i 300 milijuna eura, a do 2035. za obranu i s njom povezanim ulaganjima iznosit će 5 posto BDP-a. Povukao je paralelu s proračunom Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih, za koje se već sada izdvaja 5 posto hrvatskog BDP-a. Uz demografiju, dekarbonizaciju i digitalizaciju, obrazovanje je jedan od naših najvažnijih zadataka, poručio je.
Iz europskih fondova ukupno 19 milijarde eura za Hrvatsku
Govorio je i o sredstvima Europske unije. Europska komisija predložila je novi proračun za razdoblje 28.-34. u iznosu od 2 bilijuna eura. Objasnio je da je Hrvatska u okviru od 21. - 27- imala 14 i pol milijardi eura, a sada je inicijalno dostupno 16,8 milijardi eura zajedno sa dvije milijarde eura iz Modernizacijskog fonda, što je ukupno oko 19 milijarde eura, 4 milijarde eura više nego u sadašnjoj sedmogodišnoj perspektivi.
Premijer je najavio i Nacionalnu strategiju industrijskog razvoja, kazavši da Vlada, kao i hrvatski gospodarstvenici, želi veću proizvodnju, rast realnog gospodarstva i proizvodnju dodane vrijednosti.
O zapošljavanju stranih radnika rekao je da to nije samo pitanje servisiranja potreba hrvatskog gospodarstva nego i političko pitanje. Najavio je izmjene Zakona o strancima koje će bolje strukturirati cijeli proces nego što je bilo do sada.
Poručio je da se svijet globalnog upravljanja koji počiva na multilateralizmu, međunarodnom pravu i pravilima trgovine, ubrzano mijenja i nije sve tako predvidljivo kao što bi trebalo biti. Bilo energetski, politički, vojno, u pogledu migracija, pravila svjetske trgovine. Moramo se jako dobro prilagođavati, a najjednostavniji recept prilagodbe je da budemo jači nego što jesmo i da se oslanjamo na sebe, istaknuo je. PVRH
