Nakon ovotjednog rasta cijena goriva, koji je ponovno otvorio pitanje koliko dugo država može amortizirati energetski udar, idući bi tjedan situacija na benzinskim postajama mogla biti nešto povoljnija. Cijene goriva najvjerojatnije neće rasti, a moguće je i pojeftinjenje dizela, kazao je predsjednik Uprave Agencije za ugljikovodike Marijan Krpan gostujući u emisiji Potrošački kod.
Krpan je objasnio kako se pri izračunu cijena na hrvatskim benzinskim postajama prati mediteransko tržište, na kojemu su posljednjih dana zabilježene niže ulazne cijene derivata. „Baziram se na podacima s mediteranskog tržišta, koje daje ulazne cijene za naš proračun cijena derivata na benzinskim postajama. Tu bilježimo objektivni pad, naročito kada je riječ o dizelu“, rekao je Krpan.
Cijena dizela prethodnog je tjedna bila na vrhuncu, iznad 1650 dolara po toni, dok je potom pala na oko 1500, a danas i na približno 1400 dolara po toni. Koliki će se pad cijene na tržištu na kraju odraziti na cijene na benzinskim postajama, bit će poznato nakon završetka tjedna i konačnog izračuna.
Zašto je dizel najviše poskupio?
Energetski analitičar Ivan Brodić među glavnim razlozima rasta cijena izdvaja geopolitička kretanja i probleme u ključnim pomorskim pravcima kojima se odvija transport energenata.
Posebno su važni Hormuški tjesnac i ulaz u Crveno more, čija je prohodnost povezana i s prometom kroz Sueski kanal.
„Ako netko, a u ovom slučaju Huti, onemogući ulaz u Crveno more, onda imate potpuno disfunkcionalan Sueski kanal. Cijena logistike energenata prema svim dijelovima svijeta zapravo se uračunava u burzovne cijene i cijene, naravno, rastu“, objasnio je Brodić.
Iako su cijene na energetskom tržištu posljednjih dana počele padati, analitičar upozorava da bi nestabilnost mogla potrajati još neko vrijeme. Prema njegovim riječima, dio analitičara očekuje smirivanje situacije nakon američkih međuizbora.
Koliko još prostora ima Vlada za intervencije?
Država cijene goriva regulira već godinama, a takva je politika intenzivirana tijekom energetske krize.
„To već traje od COVID-a, praktički već pet godina mi aktivno reguliramo cijene, s možda nekim prekidima koji su sve skupa iznosili šest, sedam mjeseci“, rekao je Krpan.
Dodao je da se regulacija može nastaviti, ali je ključno pitanje koliko još prostora postoji za dodatne intervencije.
„Samo je pitanje koliko je zapravo još preostalo prostora na onim stavkama na koje se može utjecati, a to su premija distributera i trošarine“, kazao je Krpan.
Vladine mjere tako i dalje ublažavaju dio tržišnog udara, no mogućnosti za daljnje intervencije nisu neograničene.
Gorivo poskupljuje i u drugim državama EU-a
Rast cijena goriva nije pogodio samo Hrvatsku. Cijene su posljednjih tjedana porasle u nizu europskih država, pri čemu su posebno pogođeni poljoprivrednici i cestovni prijevoznici, kojima gorivo predstavlja jedan od važnijih troškova poslovanja.
Prema podacima navedenima u emisiji, litra benzina najskuplja je u Danskoj, gdje stoji 2,56 eura, dok je dizel najskuplji u Finskoj s cijenom od 2,51 euro. Najniže cijene bilježi Malta, gdje litra benzina stoji 1,34, a dizela 1,21 euro.
U 16 od 27 država članica Europske unije cijena litre dizela doseže dva eura ili više, dok prosjek EU-a iznosi 2,16 eura po litri. Hrvatska je pritom među državama s nižom cijenom dizela u odnosu na većinu članica.
Visoke cijene posebno zabrinjavaju autoprijevoznike. Predsjednik Udruge hrvatskih cestovnih prijevoznika Branko Trstenjački upozorio je da prijevoznici teško mogu povećavati cijene svojih usluga tempom kojim raste cijena goriva.
„Svako poskupljenje iz tjedna u tjedan nama stvara velike probleme. Mi ne stignemo toliko dizati cijene koliko gorivo ide prema gore. Radimo s jako malim maržama ili neki i s gubitkom“, rekao je Trstenjački.
Slični problemi zabilježeni su i u drugim europskim državama. U Poljskoj prijevoznici upozoravaju na snažan rast troškova, dok su u Francuskoj ribari prosvjedovali zbog cijena goriva, ističući da im se zbog takvih troškova poslovanje više ne isplati.
Poseban problem za poljoprivrednike
Rast cijena goriva dodatno opterećuje poljoprivredu. U Hrvatskoj se među poljoprivrednicima ponovno otvorilo pitanje plavog dizela, kao i ograničenja količine goriva koje se može natočiti u jednoj transakciji.
U Hrvatskoj poljoprivrednoj komori predlažu da se postojeći model subvencioniranja plavog dizela zamijeni izravnom potporom poljoprivrednicima. Poljoprivrednike pritom opterećuje i ograničenje točenja do 300 litara po transakciji.
„Mi gubimo sate čekajući u jeku sezone sada kada moramo skidati usjeve, sijati nove usjeve, repica je u punom jeku sjetve. Doći će i pšenica, a ograničenje je 300 litara“, rekao je poljoprivrednik i predstavnik Hrvatske poljoprivredne komore Mato Brlošić.
Ministar financija Tomislav Ćorić istaknuo je da je Hrvatskoj prostor za intervencije otvorila mogućnost da, uz odobrenje Europske komisije, utječe i na europski dio trošarina, što se trenutačno primjenjuje na dizel.
Na cijenu plavog dizela država, prema njegovim riječima, ne može znatnije utjecati jer on nije predmet trošarina.
Hoće li gorivo ponovno pojeftiniti?
Daljnje kretanje cijena uvelike će ovisiti o stanju na Bliskom istoku i razvoju događaja koji utječu na opskrbne pravce i troškove transporta energenata.
Za sada podaci s mediteranskog tržišta daju nešto optimističniju sliku, osobito kada je riječ o dizelu. Konačna cijena za idući tjedan bit će poznata nakon završetka obračunskog razdoblja, no prema trenutačnim pokazateljima, novo poskupljenje nije izgledno, a dizel bi mogao biti nešto jeftiniji.
Zbog izrazite promjenjivosti tržišta Vlada razmatra i mogućnost češćeg, odnosno dnevnog određivanja cijena goriva, kako bi se domaće cijene brže prilagođavale promjenama na svjetskom tržištu.
Kako ipak uštedjeti na gorivu?
Na potrošnju goriva ne utječe samo njegova cijena. Promjenom stila vožnje i redovitim održavanjem vozila potrošnja se može smanjiti, a važnu ulogu ima i pravilan tlak u gumama.
Prenizak tlak može povećati potrošnju za oko pet posto, dok se izbjegavanjem naglih ubrzanja i kočenja te mirnijom vožnjom može dodatno smanjiti potrošnja.
U razdoblju visokih cijena goriva takve male promjene mogu značiti i vidljivu uštedu na svakom spremniku.
