„Globalni lanci vrijednosti danas doživljavaju promjene u odnosu na snažni zamah u 2000-ima i teško je predvidjeti kako će biti strukturirani u idućih 10 do 15 godina. Na to utječu značajni rast troškova, tj. plaća u zemljama u razvoju, rastući troškovi transporta i posebno digitalizacija proizvodnje. No, svaka promjena u odnosu na status-quo stvara nove prilike za brze i sposobne igrače bez obzira bili oni stari ili novi“, istaknuo je potpredsjednik HGK za međunarodne poslove i EU Ivan Barbarić na međunarodnoj konferenciji pod nazivom Uloga globalnih lanaca vrijednosti – prilika za izvoz i ulaganja.
Državna tajnica u ministarstvu gospodarstva, poduzetništva i obrta Nataša Mikuš Žigman kazala je da tema današnje konferencije odlično oslikava ciljeve Vlade. „Želimo izgraditi gospodarstvo koje je međunarodno konkurentno, inovativno i okrenuto izvozu. Naše gospodarstvo stabilno i kontinuirano raste, kao i izvoz. Treba reći da uz te pozitivne trendove kretanje industrijske proizvodnje bilježi silazan trend. U strukturi izvoza prevladavaju proizvodi koji ne donose visoku dodanu vrijednost, a trebaju ga činiti inovativni proizvodi temeljeni na znanju i prilagođeni željama kupaca“, poručila je Mikuš Žigman, dodavši da se moramo više orijentirati na izvoz u brzorastuće ekonomije, u čemu će veliku ulogu odigrati gospodarska diplomacija.
Diversifikacija proizvodnje nosi velike prednosti ali i izazove
Emiliano Duch, glavni specijalist za privatni sektor u Svjetskoj banki, naglasio je da je uloga banaka u globalnim lancima vrijednostima slična onoj u klasičnoj proizvodnji, gdje se ulaganjima nastojalo optimizirati svaku fazu poslovanja. „Diversifikacija proizvodnje na globalnoj razini nosi velike prednosti, ali i izazove. Što se Hrvatske tiče, u svih 13 sektora koje smo analizirali postoje prijetnje, ali tako je praktički u svim državama svijeta“, izjavio je Duch, oslikavši na primjeru prerade drva globalne promjene koje su pomele sa scene stare igrače i promovirale nove lidere poput Ikee i kineskih proizvođača čiji izvoz namještaja rapidno raste.
„U Hrvatskoj imate razvijen veliki dio procesa proizvodnje, no neki vam nedostaju. Naravno da nećete dići ruke od cijele industrije, već je morate nadograditi fazama koje će vas učiniti konkurentnima. Male prilagodbe mogu vam otvoriti neslućene prilike na globalnim tržištima. No, nemate vremena za čekanje, morate se prilagoditi promjenama odmah kako bi našli svoje mjesto u globalnim lancima“, istaknuo je Duch.
Brz rast donosi i izazove
Na panelu pod nazivom „Kako uspjeti u globalnim lancima vrijednosti?“ sudjelovali su Dražen Crnković, direktor tvrtke Ducati komponenti, Branka Zlatkov, izvršna direktorica tvrtke Genos glycoscience, Matija Gracin, direktor razvoja komponenti u tvrtki Rimac automobili, Stjepan Talan, direktor Solvisa i Davor Kovačec, izvršni direktor tvrtke Xylon.
Gracin je kazao kako velikim sustavima prilagodba na promjene i inoviranje predstavlja veći problem nego manjim tvrtkama, ali i da Rimac automobili sve više spoznaju kako brz rast donosi i izazove. „Cijena rada je jedan od velikih faktora za otvaranje razvojnih centara, no jeftina tržišta često nose i nedostatak kvalitete. Promjene na poreznom sustavu koje bi uvele olakšice za određena područja mogle bi donijeti pozitivan zamah“, smatra Gracin.
Kovačec je objasnio kako njegova tvrtka radi za globalnu autoindustriju što donosi mnoge izazove. „Nisu svi naši proizvodi uspješni, zato radimo više razvojnih projekata pa ovi uspješni pokriju neuspješne. Potencijali za razvoj autoindustrije kod nas postoje, veselilo bi nas da nas ima više koji se bave razvojem“, rekao je.
Zlatkov je ukratko predstavila rad Genos glycosciencea kazavši kako analizom mogu ustanoviti biološku i kronološku dob, što ukazuje na upalne procese u organizmu. „Naše biološko stanje je promjenjivo i na njega možemo utjecati. Radimo na tome da predvidimo bolesti i unaprijedimo preventivnu medicinu. Naš uspjeh ovisi o sustavnom radu i zapošljavanju mladih kadrova. Većina nas radi po cijelom svijetu, ali se vraćamo u centralu i donosimo nova znanja“, pojasnila je Zlatkov.
Istraživački centar blizu Varaždina
„Mi pokrivamo energetiku, inteligentnim transportima i proizvodimo elektroničke komponente za brodove, motore i avione. Radimo u Ludbregu, a dogodine planiramo otvoriti i istraživački centar blizu Varaždina. Tu računamo na pomoć naših institucija jer našoj upravi nije problem kapital, već pouzdanost zemlje, a Hrvatska može biti takva zemlja“, rekao je Crnković, dodavši kako je naša prednost geografski položaj i stabilnost.
Talan je naglasio da je njegova tvrtka opstala jer se maknula od standardne proizvodnje solarnih panela i okrenula se nišnim proizvodima poput proizvodnje specijalnih crijepova koji generiraju električnu energiju. „Zapošljavamo 120 ljudi koje konstantno educiramo, po svijetu tražimo kupce koji traže 'tailor-made' pristup i za njih razvijamo proizvode. Budućnost i perspektiva nam je američko tržište gdje razvijamo proizvod za njihove podatkovne centre diljem svijeta“, najavio je, uz napomenu kako nam nedostaje radnika što se može korigirati plaćama, ali samo do neke mjere jer se takve mjere inače odražavaju na profitabilnost tvrtke. Preporučio je uvoz radne snage i smanjivanje troškova rada na razini države.
U sklopu konferencije Svjetlana Momčilović, voditeljica Odjela za privlačenje investicija u HGK, prezentirala je istraživanje o poslovnim očekivanjima poduzetnika u Hrvatskoj koje Komora provodi dvaput godišnje. Pokazalo se da su izvoznici optimističniji po pitanju prihoda, investicija i zapošljavanja u idućih šest mjeseci od poduzetnika koji ne izvoze. Optimizam izvoznika očituje se i po pitanju općenitih uvjeta poslovanja, no nešto negativnije vide utjecaj nedostatka radnika.
Poduzetnici na budućnost gledaju pozitivno
„Većina tvrtki ne očekuje promjene na bolje ili gore, ali važno je istaknuti da je dosta veći postotak poduzetnika koji na budućnost gleda pozitivno nego negativno. Tvrtke izvoznice pokazuju veći optimizam, što je na tragu naše poruke da se cjelokupno gospodarstvo treba više okrenuti izvozu“, izjavila je Momčilović.
Najveći problem poduzetnicima pri internacionalizaciji poslovanja predstavlja nedovoljna institucionalna podrška na terenu pa tek onda nedovoljna financijska sredstva. Najkorisnija bi im institucionalna pomoć bilo povezivanje s potencijalnim poslovnim partnerima u inozemstvu te okupljanje tvrtki koje već rade na pojedinom tržištu.
