U Gradskom muzeju u Varaždinu nedavno je otvorena izložba o stoljeću Varteksa i isto toliko tekstila na kojoj djelatnosti je Varaždin i izrastao. To je potaknulo Josipa Pepija Tota,jednog od bivših direktora da se jednim pismom redakciji Hie osvrne na razloge propadanja nekadašnjeg tekstilnog diva, koji je već nekoliko godina na izdisaju. Njegovo pismo donosimo u cijelosti.
Izložba koja je zbog velikog interesa otvorena ispred palače Herzer u čijim prostorima je i postavljena. Svi govornici su vrlo emotivno govorili o izložbi i Varteksu, na žalost s vrlo oskudnim saznanjima o umirućem tekstilnom divu. Novi predsjednik Nadzornog odbora Nenad Bakić, koji je i najveći trenutni ulagač u Varteks, uz navođenje riječi "sprovod", no govorio je i o poslovnom optimizmu, ali nije siguran kakvom. Osim toga spomenuo je i nedostatak novca, te užasnu činjenicu o Varteksovom gubitku od 800 milijuna kuna! Vjerojatno namjerno nije spomenuo ulogu dosadašnje Uprave, iako je upravo on postavio Zorana Košćeca, dosadašnjeg predsjednika Uprave na mjesto voditelja strateškog razvoja. Napominjem da je Zoran Košćec od 1. ožujka 2005. godine postao predsjednik Uprave, što podrazumijeva i brigu o strategiji razvoja. Poslovni rezultati govore da o tome očito nije vodio računa, jer u suprotnom gubitka ne bi bilo. Osobno opisujem situaciju u Varteksu katastrofalnom i vjerojatno ćemo imati prilike čuti ideje za izlazak iz poslovne krize.
Nadam se da će novi Varteksovi čelni ljudi konzultirati i neke ljude koji su stvarali Varteks, a nisu bili nazočni u mandatu Zorana Košćeca.
Da se vratim na otvorenje izložbe o stoljeću Varteksovog poslovanja - muzejski ravnatelj Ivan Mesek održao je klasičan prigodni govor. Gradonačelnik Ivan Čehok nije trebao niti smio govoriti. Osobno nemam ništa osobno protiv gradonačelnika koji studente podučava o etici, no, nije se trebao ni pojaviti na događaju.
Varaždin se najviše razvijao od 1965. do 1990. Kao i uvijek politika je davala ton svim sferama života. Ipak modernizacija tkaonice kupnjom 92 najmodernijih 72 tkalačkih razboja Sulzer (današnja vrijednost veća od milijardu eura) dala je novi zamah razvoju Varteksa i Varaždina (povjesničarima će sigurno to razdoblje biti zanimljivo). Normalno da je garancije za tako veliku investiciju trebalo osigurati putem banaka uz suglasnost politike.
Dolaskom nove vlasi došlo je u Varaždinu do kadrovskih promjena.Varteks kao etablirana tvrtka svjetskog karaktera s izvozom u više od 20 zemalja svijeta teško je mogao prihvatiti dolazak na čelo grada Varaždina ljudi koji bi u Varteksu predstavljali treću kadrovsku ligu. Privatizacija na relaciji ministar Gojko Šušak, direktor Levisa Anđelko Herjavec i investitor Josip Gucić unijeli su nesigurnost u Varteks.Uz izvoz od 85 posto proizvodnje dio proizvodnje je trebao i za potrebe hrvatske vojske u nastajanju. Ministarstvo obrane razgovaralo je o tome s Upravom Varteksa, ali je to isto Ministarstvo davalo avanse za plaćanje robe nekim drugim osobama, koje su onda ucjenjivale Varteks s rokovima i cijenama, jer su ti "privilegirani" bili nositelji posla za vojsku, a ne Varteks!
Dakle politika svugdje!
S 1. ožujkom 2005. postavljena je nova Uprava koja je vrlo "uspješno" dovela Varteks u sadašnju situaciju.
Svaka godišnja skupština Varteksa uz nazočnost skoro svih političkih faktora u gradu objašnjavala je gubitke na teško objašnjiv način - pola gubitka je otpisivano na teret postojećih rezultata (?), a pola na teret budućih pozitivnih rezultata, a koji kao što se zna nije bilo.
Osobno mi je najveći pokazatelj politike - nepolitike glavna Skupština Varteksa sazvana za 17. kolovoza 2017. godine. Na dnevnom redu bila je najvažnije priča o novom spasitelju Varteksa. Naime, britanska tvrtka "Valtegra" s prestižnom adresu u Londonu trebala je ući u Varteks s 5 milijuna eura i s cijenom dionice od 10 kuna trebala je postati većinskim vlasnikom Varteksa. Kad sad tad detaljno pregledao dnevni red i prijedlog odluka nisam mogao vjerovati da bi netko sa samo 5 milijuna eura mogao postati većinskim vlasnikom tako vrijedne tvornice.
Na toj Skupštini nije bilo Nenada Bakića, ali je njegovu punomoć imao Zoran Košćec. Već je tada kružila informacija prema kojoj je i nakon pred stečajne nagodbe u Varteks ubačeno više od 500 milijuna kuna društvenog novca. Jer Varteks je od 1. ožujka 2005. postala potpuno zatvorena tvrtka, pa čak i novinaru Novog lista nije omogućen razgovor s rukovodstvom niti mu je dozvoljen ulazak u tvornički krug.
Nakon što sam bio konsterniran s prijedlozima za Glavnu Skupštinu nazvao sam 16. kolovoza 2017. gradonačelnika Ivana Čehoka koji je bio na godišnjem odmoru i izrazio mu svoju veliku zabrinutost za događanja u vezi s Varteksom. na žalost, Čehokov odgovor je bio "Varteks" je privatna tvrtka, ja s tim nemam ništa". Daljnje zaključke izvodite sami.
Autor:
Josip Pepi Tot (pripravnik, pa pomoćni referent, referent, samostalni referent, šef poslovnice izvoza, direktor Varteksovog predstavništva u Stockolmu, direktor Vartimpeksa, direktor Eximtexa u Genevi i na kraju direktor Varteks Textilesa u Londonu. Ukupno 40 godina radnog staža u vanjskoj trgovini i sve u Varteksu.
