Ni dva mjeseca prije kraja prošle godine nije bilo promjena u trendovima robne razmjene koji su obilježavali veći dio prošle godine. Tako je u prvih deset prošlogodišnjih mjeseci vrijednost izvoza na godišnjoj razini povećana za 4,4%, znatno manje nego u prethodnoj godini, a vrijednost uvoza za 7,4%, također znatno manje nego u prethodnoj godini, ali je za razliku od istog razdoblja prethodne godine rast uvoza imao veću dinamiku od rasta izvoza. Uz takvu razliku u dinamici, te i nadalje znatno veću vrijednost uvoza od izvoza, u prvih deset mjeseci prošle godine došlo je do povećanja iznosa robnog deficita na godišnjoj razini za prilično visokih 12,5%.
Na usporavanje rasta izvoza utjecalo je usporavanje rasta kod većine djelatnosti, ali i osjetan pad vrijednosti izvoza kod nekoliko značajnih izvoznih djelatnosti. Za usporedbu, u prvih deset mjeseci 2017. godine je rast vrijednosti izvoza svih djelatnosti čiji je izvoz povećan iznosio 10,6 milijardi kuna, a pad onih čiji je izvoz smanjen samo 178,4 milijuna kuna, dok je u deset mjeseci prošle godine rast vrijednosti izvoza djelatnosti koje su povećale izvoz iznosio 6,5 milijardi kuna, a pad za ukupno sedam djelatnosti NKD-a čak 2,8 milijardi kuna. Po negativnim kretanjima najviše su se isticale farmaceutska industrija, koja je u 2017. godini bilježila izuzetno dobre izvozne rezultate, opskrba električnom energijom te proizvodnja namještaja. S druge strane, najveći rast vrijednosti izvoza u deset mjeseci prošle godine ostvarile su naftna industrija, proizvodnja motornih vozila te proizvodnja drva i proizvoda od drva (osim namještaja). Pri tome je na znatan rast izvoza naftnih derivata presudno utjecalo kretanje cijena sirove nafte na globalnom tržištu, a cijene su u manjoj mjeri utjecale i na izvoz drvne industrije. Naime, znatan rast izvoza ovih djelatnosti nije popraćen i znatnijim povećanjem proizvodnje već se rast njihove proizvodnje kretao na razini od 2,9%. S druge strane, proizvodnja motornih vozila je u prvih deset mjeseci prošle godine povećana 10,0%, odnosno povećani izvoz nije bio povezan samo sa izvozom novih i rabljenih automobila nego i dijelova za motorna vozila koji su imali i najveći utjecaj na rast izvoza ove djelatnosti.
Rast uvoza je istodobno bio pod utjecajem nastavka oporavka ukupne potražnje tako da je uvoz rastao kod niza djelatnosti i proizvoda. Najveći je rast zabilježen kod rudarstva i vađenja, pretežno zbog navedenog rasta cijene sirove nafte, a značajno je povećana i vrijednost uvoza motornih vozila, električne opreme, kemikalija i kemijskih proizvoda te farmaceutskih proizvoda. Najveći pad istodobno je zabilježen kod električne energije što je pretežno posljedica klimatskih uvjeta i kretanja ponude i potražnje na susjednim tržištima. Prema prvim rezultatima za jedanaest mjeseci koje je također objavio DZS, a odnose se na ostvarene stope rasta ukupnog izvoza i uvoza, ni u tom razdoblju nije došlo do zaokreta u opisanim trendovima. Rast izvoza je blago usporen na 4,0%, a rast uvoza ubrzan na 8,1%, ali će ove brojke do objave privremenih podataka idućeg mjeseca biti u manjoj mjeri korigirane.
