U Banskim dvorima održana je 139. sjednica Vlade. Na otvorenom dijelu sjednice raspravljeno je 17 točaka, među kojima Prijedlog odluke o pokretanju postupka izmjene prostornih jedinica za statistiku 2. razine i Prijedlog zakona o izmjeni i dopuni Zakona o privatizaciji INA-Industrije nafte d.d.
Vlada je usvojila Odluku o pokretanju postupka izmjene prostornih jedinica za statistiku 2. razine (NUTS 2). Predsjednik Vlade Andrej Plenković naglasio je da je Odluka utemeljena na studiji Instituta za razvoj i međunarodne odnose, bazirana je na konzultacijama i dijalogu sa županijama, zainteresiranom javnošću te temeljem razgovora ministrice Gabrijele Žalac s nadležnim odborima Sabora.
"Smatramo da je Odluka cjelovita i korisna za većinu hrvatskih županija. Ovdje nije, dakle, riječ o novoj administrativnoj podjeli Hrvatske, već o statističkim regijama. Svrha je omogućiti više iznose potpore gospodarstvu u tim dijelovima Hrvatske, odnosno onima koji žele ulagati i otvarati nova radna mjesta", kazao je Plenković, dodavši da je smisao povoljnija, pravednija, solidarnija i trajnija podjela u odnosu na aktualnu.
Pojasnio je da su trenutno važećom podjelom - na Kontinentalnu i Jadransku Hrvatsku - jednako tretirani i Grad Zagreb i oni dijelovi Hrvatske koji su tek preko 30 posto prosjeka razvijenosti Europske unije.
Panonska Hrvatska, Sjeverna Hrvatska, Jadranska Hrvatska i Grad Zagreb
Ministrica regionalnog razvoja i fondova Europske unije Gabrijela Žalac obrazložila je da je Eurostat početkom kolovoza 2018. godine dostavio svim državama članicama i njihovim nacionalnim zavodima nadležnim za statistiku obavijest o pokretanju novog kruga izmjena NUTS klasifikacije.
"Odlukom se utvrđuje da Vlada, na prijedlog Ministarstva regionalnog razvoja i fondova Europske unije, smatra optimalnom podjelu Hrvatske na statističke regije 2. razine, na četiri neadministrativne jedinice - Panonsku Hrvatsku, Sjevernu Hrvatsku, Jadransku Hrvatsku i Grad Zagreb", kazala je, pojasnivši kako prostorne jedinice za statistiku 1. i 3. razine ostaju neizmijenjene (1. razinu čini Republika Hrvatska, a 3. razinu čini 20 županija i Grad Zagreb).
Istaknula je da je cilj osigurati što moguće bolje uvjete za korištenje sredstava Kohezijske politike za što veće područje te formirati homogenije regije u pogledu stupnja razvijenosti i drugih važnih obilježja.
Naglasila je da će Odluka na snagu stupiti 1. siječnja 2023. godine.
Predsjednik Vlade Plenković izrazio je, vezano za Bjelovarsko-bilogorsku županiju, razumijevanje da je župan Damir Bajs bio skloniji da ta županija bude u statističkoj regiji s ostalim županijama sjeverne Hrvatske, no Vlada je u procesu konzultacija dobila jasnu zamolbu i apel čak 19 od 23 jedinice lokalne samouprave u toj županiji.
"One su izrazile želju biti sa središnjom i istočnom Hrvatskom. Želim poručiti svima u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji da je ovakva odluka u interesu svih onih koji žele ulagati i otvarati radna mjesta. Istodobno, županija sve druge aktivnosti može nastaviti intenzivno raditi sa županijama sjeverozapadne Hrvatske, osobito putem razvojnih sporazuma", kazao je, pojasnivši da ovom podjelom Bjelovarsko-bilogorska županija dobiva veće potpore gospodarstvu.
"Ovo je win-win situacija za Bjelovarsko-bilogorsku županiju", zaključio je.
Pravo otkupa dionica ili naknada štete u slučaju prijetnje sigurnoj opskrbi energijom
Obrazlažući Prijedlog zakona o izmjeni i dopuni Zakona o privatizaciji INA-Industrije nafte d.d., ministar zaštite okoliša i energetike Tomislav Ćorić izvijestio je da se usklađuje članak 10. Zakona, na temelju kojeg Republika Hrvatska ima posebna odnosno ekskluzivna prava vezana uz kontrolu nad promjenama u vlasništvu društva INA-Industrija nafte, d.d. te pravo veta na određene odluke uprave društva, kao i pravo prvokupa cjelokupne ili dijela imovine.
"S obzirom da spomenute odredbe nisu u skladu s pravnom stečevinom Europske unije, Europska komisija je pokrenula postupak zbog povrede prava EU te je donijela odluku o podnošenju tužbe Sudu EU u srpnju 2017. godine", naveo je.
Stoga je Ministarstvo zaštite okoliša i energetike, kazao je ministar Ćorić, predložilo izmjene i dopune Zakona o privatizaciji INA-e kojima se uređuje obveza stjecatelja dionica na podnošenje dugoročnog plana upravljanja i poslovanja INA-e i uskrata suglasnosti Vlade Republike Hrvatske za stjecanje dionica te pravo otkupa dionica odnosno naknade štete u slučaju da postoji ozbiljna prijetnja sigurnoj, pouzdanoj i redovnoj opskrbi energijom te zaštiti infrastrukture za opskrbu energijom.
Izvijestio je da se predlaže i dodavanje članka 10.a., kojim Vlada, dok god je Republika Hrvatska vlasnik jedne ili više dionica, može izabrati dva predstavnika koji će prisustvovati sjednicama Uprave društva, bez prava glasa. Također, propisane su sankcije i zaštita u slučaju da uprava društva izglasa odluku kojom se ozbiljno dovodi u pitanje sigurnost opskrbe energijom te sigurnost infrastrukture za opskrbu energijom.
Savjetovanje sa zainteresiranom javnošću provedeno je od 7. do 21. siječnja 2019. godine.
Predsjednik Vlade Andrej Plenković istaknuo je da formalno, osim odluke Europske komisije sam proces pred sudom još uvijek nije započet, dodavši da na temelju konzultacija koje Vlada vodi s Komisijom, nakon što se spomenuti zakon usvoji u Saboru, proces neće biti pokrenut.
Povećanje osnovice za 6 posto za obračun plaća sudaca i pravosudnih dužnosnika
Ministar pravosuđa Dražen Bošnjaković predstavio je Prijedlog zakona o izmjeni Zakona o plaćama sudaca i drugih pravosudnih dužnosnika, kojim se predlaže povećanje osnovice za 6 posto za obračun plaće sudaca i drugih pravosudnih dužnosnika.
Podsjetio je da je 2013. i 2014. godine osnovica za plaće pravosudnih dužnosnika smanjena za 6 posto, dok je prošle godine osnovica za plaće državnih službenika povećana za 6 posto, a ove godine planira se ukupno povećanje od 5 posto.
Ministar je naglasio da plaće sudaca nisu na zadovoljavajućoj razini s obzirom na odgovornost i složenost poslova koji obavljaju.
Izvijestio je da ovaj zakon predviđa i koeficijente za obračun plaće za predsjednika i suce Visokog kaznenog suda Republike Hrvatske, koji će početi s radom 1. siječnja 2020.
Predsjednik Vlade istaknuo je da je riječ o mjeri kojom se jača nepristranost i neovisnost rada sudaca te se općenito jača povjerenje u hrvatsko pravosuđe.
Donesen je Zaključak o izradi Programa suzbijanja energetskog siromaštva koji uključuje korištenje obnovljivih izvora energije u stambenim zgradama na potpomognutim područjima i područjima posebne državne skrbi za razdoblje 2019. – 2021. godine.
Državni tajnik Središnjeg državnog ureda za obnovu i stambeno zbrinjavanje Nikola Mažar kazao je da se Središnji državni ured za obnovu i stambeno zbrinjavanje upravlja državnim stanovima i zgradama od kojih se preko 90 posto nalazi na potpomognutim područjima i područjima posebne državne skrbi.
"To uključuje i 413 zgrada koje su većinom građene u 1960-im i 1970-im godinama prošlog stoljeća. U njima većinom borave korisnici skromnih prihoda i težeg socijalnog stanja. Ovim zaključkom prvi put od osamostaljenja Hrvatske sustavno i organizirano će se pristupiti aktivnostima energetske obnove ovih zgrada", napomenuo je, dodavši da je cilj osiguranje dostatnog broja stambenih jedinica u državnom vlasništvu koje će, osim energetskih ušteda, ukloniti i faktore koji negativno utječu na zdravstveno stanje stanovništva.
Bolja usluga za oko 500.000 osoba s invaliditetom
Vlada je donijela uredbe kojima se osnivaju centri za profesionalnu rehabilitaciju u Zagrebu, Osijeku, Rijeci i Splitu.
Ministar rada i mirovinskoga sustava Marko Pavić kazao je da je Zakonom o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom iz petog mjeseca prošle godine utvrđeno da će centri za profesionalnu rehabilitaciju, koji su bili u suvlasništvu gradova Zagreba, Rijeke, Splita i Osječko baranjske županije te države, prijeći u potpunosti pod državu.
"Centrima će se ojačati djelovanje i na taj način omogućiti bolja usluga za oko 500.000 osoba s invaliditetom, za njihovu profesionalnu rehabilitaciju i integraciju na tržište rada", naglasio je.
Povjerenicima u postupku stečaja potrošača 1000 kuna
Dopunjena je i Uredba o kriterijima i načinu obračuna i plaćanja nagrade povjerenicima u postupku stečaja potrošača.
Ministar Dražen Bošnjaković podsjetio je da je u primjeni izmijenjeni Zakona o zaštiti potrošača kojima je omogućen poseban oblik jednostavnog stečaja potrošača, usmjeren na blokirane građane za iznose do 20.000 kuna.
Kazao je da ovom dopunom Uredbe određuje pravo odvjetniku, odnosno stečajnom upravitelju koji je imenovan kao povjerenik za provođenje jednostavnog postupka stečaja potrošača na jednokratnu nagradu u iznosu od 1000 kuna i pravo na naknadu troškova u iznosu od 200 kuna.
Donesena je Odluka o izboru najpovoljnijeg ponuditelja i prodaji „Hotela Hrvatska“ u Baškoj Vodi. Izabrana je tvrtka Marea Alta kao najpovoljniji ponuđač, s ponuđenom cijenom od 46,13 milijuna kuna.
Ministar državne imovine Goran Marić kazao je da će nakon prodaje hotel biti preuređen na kategoriju 4 zvjezdice. Podsjetio je da je Ministarstvo državne imovine 12. svibnja prošle godine objavilo natječaj za prodaju hotela po početnoj cijeni od 42,3 milijuna kuna, na koji nije pristigla niti jedna ponuda. Stoga je Vlada 13. rujna smanjila početnu cijenu na 35,9 milijuna kuna, a 26. rujna je objavljen novi natječaj.
"Na ponovljenom natječaju Ministarstvo državne imovine je zaprimilo tri obvezujuće ponude. Marea Alta ponudila je 46,13 milijuna kuna, Adria Coast turizam 42,4 milijuna kuna i Maros nekretnine 36,5 milijuna kuna", izvijestio je.
Izvješće o radu Državne revizije
Vlada je Saboru predložila da prihvati Izvješće o radu Državnog ureda za reviziju za prošlu godinu, kao i više izvješća toga ureda o obavljenoj financijskoj reviziji - reviziji korisnika državnog proračuna, reviziji političkih stranaka, nezavisnih zastupnika i članova predstavničkih tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave izabranih s liste grupe birača za 2017. godinu, reviziji lokalnih jedinica, reviziji učinkovitosti dodjeljivanja i korištenja tekućih donacija iz proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i reviziji učinkovitosti korištenja vanjskih usluga u trgovačkim društvima.
Ministar financija Zdravko Marić izvijestio je kako je Državna revizija u prošloj godini ukupno provela 224 financijske revizije, 104 revizije učinkovitosti, 11 provjera provedbe naloga i preporuka te 223 uvida u financijske izvještaje.
Izvor: Vlada/Hina
