Ministar financija Zdravko Marić izjavio je u Bruxellesu nakon sastanka Vijeća ministara EU za ekonomske i financijske poslove (ECOFIN) da se Hrvatska protivi ideji da se u Vijeću EU-a prijeđe sa sadašnjeg konsenzualnog na odlučivanje kvalificiranom većinom o nekim poreznim pitanjima.
"Smatramo da postojeći sustav treba zadržati", kazao je.
Istaknuo je da se veći broj zemalja članica, poglavito onih manjih, također protiv prelasku na odlučivanje kvalificiranom većinom.
"Treba zadržati postojeći sustav, tj. jednoglasnost o poreznim pitanjima, jer tu moraju biti uzete u obzir specifičnosti pojedinih zemalja. Svaka zemlja treba zadržati dozu autonomije u tom smislu", poručio je, dodavši da ni postojeći sustav jednoglasnosti nije prepreka za veliki napredak koji je Vijeće postiglo u usklađivanju poreznog zakonodavstva u proteklih nekoliko godina.
Plan u četiri koraka
Na sastanku su jedino njemački i francuski ministri financija podržali postupni prijelaz na odlučivanje o nekim poreznim pitanjima.
Europska komisija je sredinom siječnja iznijela niz prijedloga za reformu odlučivanja u području porezne politike Europske unije, o kojoj trenutačno jednoglasno odlučuju države članice. Iznijela je plan u četiri koraka za postupan i ciljani prelazak na glasanje kvalificiranom većinom u okviru redovnoga zakonodavnog postupka u određenim područjima zajedničke porezne politike EU-a.
Europska komisija pritom ističe da ne predlaže nikakve promjene nadležnosti EU-a u području oporezivanja niti promjene prava država članica da prema vlastitoj procjeni određuju stope poreza na dobit i poreza na dohodak. Cilj je omogućiti državama članicama da učinkovitije iskoriste udruženi suverenitet za brže rješavanje zajedničkih pitanja, navela je Europska komisija.
Najveći zagovornik prelaska na odlučivanje kvalificiranom većinom je Francuska, koja je predložila uvođenje digitalnog poreza za velika internetska poduzeća, ali oko te ideje u EU je teško postići jednoglasnost.
Hrvatska dosta dobro stoji na financijskim tržištima
Na sastanku Vijeća bilo je riječi i o privremenim zimskim ekonomskim prognozama koje je Europska komisija predstavila prošli tjedan, revidiravši naniže projekcije za EU i za eurozonu.
"Hrvatska je u skupini zemalja gdje je revizija neznatna, s 2,8 posto procjene rasta na 2,7 posto", rekao je Marić, dodajući da su rizici za Hrvatsku uglavnom vanjski, poput pada gospodarske aktivnosti u njezinim glavnim trgovinskim partnerima Italiji i Njemačkoj.
Naglasio je da Hrvatska u takvim okolnostima treba napraviti svoju domaću zadaću, dobro se pripremiti kako bi na najveću moguću mjeru smanjila utjecaj vanjskih faktora i kako bi izbjegla usporavanje gospodarskih aktivnosti i moguću recesiju, a ako do nje i dođe, da ona traje što kraće i ostavi što manje posljedica.
"Trebamo djelovati na domaćem planu da bismo na neki način zaštitili naše gospodarstvo i društvo od možebitnih udara iz vanjskog okruženja, s obzirom da je prema zadnjim podacima Italija tehnički ušla u recesiju, da ima negativnih revizija naniže, da postoji puno neizvjesnosti po pitanju globalnih trendova u trgovini između najvećih svjetskih gospodarstava te puno neizvjesnosti po pitanju Brexita", napomenuo je.
Osvrnuvši se na Brexit, Marić je ocijenio da je Hrvatska među zemljama najmanje izloženih riziku zbog izlaska Velike Britanije iz EU-a u smislu trgovinskih veza dviju zemalja, ali da najveći efekt Brexit može imati na globalna financijska tržišta, pa tako posredno utjecati i na Hrvatsku.
"Hrvatska dosta dobro stoji na financijskim tržištima u posljednje vrijeme kada gledamo po premijama rizika i cijeni duga. Njih smo značajno smanjili i smanjujemo u protekle tri godine", zaključio je.
Izvor: Hina / Vlada
