Nacionalni program reformi 2019. predstavlja kontinuitet prethodnih takvih programa fokusirajući se na tri identična cilja sadržana i u prošlogodišnjem programu: jačanje konkurentnosti gospodarstva, povezivanje obrazovanja s tržištem rada i održivost javnih financija. Ciljevi će se provesti kroz 30 mjera ekonomske politike i 100 aktivnosti grupiranih u 10 reformskih prioriteta u skladu s usmjerenošću Vlade u realizaciji trokuta uspješnosti koji čine fiskalna konsolidacija, strukturne reforme i investicije. Učinci takve politike već su vidljivi u ostvarivanju zdravog i održivog gospodarskog rasta pri uspješnoj fiskalnoj konsolidaciji, smanjenju javnog i inozemnog duga, smanjenju nezaposlenosti, suficitu platne bilance, niskoj inflaciji i stabilnom tečaju. Rezultat je valoriziran izlaskom zemlje iz procedure uklanjanja prekomjernog proračunskog manjka, izlaskom Hrvatske iz kruga zemalja koje bilježe prekomjerne makroekonomske neravnoteže te povratkom kreditnog rejtinga u investicijski rang.
Nastavak reformskih zahvata temelji se na dobrim rezultatima ostvarivanja specifičnih preporuka Europske komisije za Hrvatsku tijekom prošle godine kada je u svim preporukama zabilježen značajan, određen ili ograničen napredak. Time su blago korigirani nabolje sumarni rezultati za razdoblje od 2014. ─ 2018. prema kojima je u 51% preporuka ostvaren barem „određeni napredak“, a u preostalih 49 % preporuka, ostvaren je „ograničeni” napredak ili „nema napretka”.
U tom kontekstu HGK podržava ciljeve i reformske prioritete sadržane u ovogodišnjem Nacionalnom programu reformi osobito jer sadrže dodatne mjere i aktivnosti koje tvrtkama olakšavaju poslovanje, unaprjeđuju poslovno okruženje i smanjuju administrativno opterećenje te jer su usmjerene na povezivanje obrazovanja s tržištem rada u čemu HGK vidi svoju važnu ulogu, među ostalim, aktivnim sudjelovanjem u razvitku sustava dualnog obrazovanja.
Ocjenjujemo da su mjere i aktivnosti sadržane u Nacionalnom programu reformi 2019. dobro koncipirane i usmjerene upravo u ona područja u kojima je prema našoj ocjeni, ali i ocjeni Europske komisije, potrebno uraditi daljnji napredak kako bi se uspostavio snažniji i održiv gospodarski rast te riješili strukturni problemi hrvatskog gospodarstva. U tom kontekstu bilo bi dobro ubrzati provedbu reformi, osobito jer se u dijelu problematičnih područja planira tek provedba analiza koje bi prethodile cjelovitijem koncipiranju reformskih zahvata. Brža i dublja provedba strukturnih reformi neophodna je da bi se stopa gospodarskog rasta podigla na razinu iznad tri posto što nam je potrebno za zaustavljanje relativnog zaostajanja u odnosu na slične zemlje koje se trenutno razvijaju dinamičnije i snažnije konvergiraju dosezanju prosječne razvijenosti Europske unije.