Na HUP-ovom Danu poduzetnika održanog u Kristalnoj dvorani zagrebačkog hotela Westin okupilo se i ove godine više od 600 poduzetnika i poslodavaca, predstavnika gospodarske zajednice te ostalih uzvanika iz političkog i javnog života zemlje. Središnja tema ovogodišnjeg Dana poduzetnika naziva „Hrvatska-država inovacije ili improvizacije?“ bile su inovacije i kreativnost u poslovanju koje otvaraju mogućnost za podizanje produktivnosti i rasta kompanija.
Gordana Deranja, predsjednica Hrvatske udruge poslodavaca obratila se okupljenima na otvaranju skupa: „Pomaci koje je Vlada napravila u smjeru poreznog rasterećenja građana i poslodavaca itekako su se isplatili i donijeli neke pozitivne promjene. Ali, tu ne smijemo staviti točku jer su promjene koje su napravljene još uvijek premale. Hrvatska i njezino gospodarstvo još uvijek su u debelom zaostatku kada se uspoređujemo s drugim zemljama po gotovo svim parametrima…“ i dodala: „U našoj politici riječi prečesto ne znače ništa. Olako se daju obećanja koja se ne planiraju ispuniti. I to se mora promijeniti. S više odgovornosti u politici i među drugim akterima na javnoj sceni mi možemo imati puno uspješnije gospodarstvo, puno zadovoljnije građane i puno napredniju zemlju. U tom slučaju kvartalni rast od 3,9 posto ne bi bio senzacija. Kreacija i inovacija danas su najveće vrijednosti. U njih treba ulagati. Njih treba razvijati. One su najkraći recept uspjeha u današnjem nemilosrdnom tržišnom natjecanju.“
Ministar financija, Zdravko Marić i izaslanik predsjednika Vlade RH predstavio je posljednje podatke Vlade Republike Hrvatske i aktualne pokazatelje, a u svom je izlaganju, između ostaloga, izjavio:
„Porezni sustav danas sutra želimo učiniti stabilnim, predvidim i u isto vrijeme dosljednim. Hrvatska pamti i puno veće stope rasta od ove zadnje od 3,9%. Već dvije godine za redom imamo i proračunski višak. Iako su stope rasta danas niže nego u recentnoj prošlosti one su na puno zdravijim temeljima i daju zdravu osnovu za daljnji rast kojem stremimo.“ I dodao: „S jačanjem fiskalnih kapaciteta lokalne samouprave otvorili smo im prostor za veću apsorpciju sredstava iz fondova te ostavili prostor za njihovo porezno rasterećenje. Pojedini gradovi / općine su se odlučili ili smanjiti prirez ili smanjivati razne doprinose i otvarati prostor investicijama. Cilj nam je održati fiskalnu stabilnost i konzistentnost i naš najveći poraz bio bi da porez koji smo ukinuli moramo opet vraćati. Poduzetnicima je važna i predvidljivost, tako bi smjer poreznog i administrativnog rasterećenja trebao biti kontinuiran.“
Predsjednica Republike Hrvatske, Kolinda Grabar Kitarović također je pozdravila okupljene:
„Znanstveno istraživački potencijal Hrvatske ulijeva nadu u bolju budućnost. Mogućnost praktične primjene naših inovacija, a posebno u gospodarstvu, od velikog je značaja za RH. Posebno se to ističe u ovom razdoblju digitalne transformacije – industrije 4.0. Svaki budući uspjeh bit će određen tehnološkim razvojem i kapacitetima za stvaranjem boljih i kvalitetnijih radnih mjesta. Svaki takav uspjeh doprinosi stvaranju radnih mjesta i povećanju standarda svih građana naše zemlje. Ali, moramo se zapitati jesmo li kao država uspješni u istraživanjima i inovacijama ili tek prosječni? Igramo li kad su inovacije u pitanju u prvoj ligi, drugoj, trećoj ili tek petoj? Po pokazateljima međunarodnih institucija ne stojimo najbolje. U usporedbi s drugim EU zemljama nalazimo se u skupini 14 država u razini umjerenih inovatora. Podbacili smo u razvoju ljudskih potencijala, a posebno u segmentu cjeloživotnog učenja. Prijave intelektualnog vlasništva su nam daleko ispod željene razine. Poslovno okruženje ne potiče na ulazak u poduzetništvo već se ono većim dijelom događa radi potrebe ili nužde. Moramo se zapitati zašto danas pokušavamo doseći one koji su do nedavno bili iza nas. Naše gospodarstvo u srži ima nezdravu strukturu, koja nas drži ispod razine naših konkurenata i koja onemogućava snažan i održivi razvoj. Rast BDP-a sam po sebi ne omogućava održivost, a iako nam raste izvoz on još nije dosta snažan ni u ukupnom iznosu ni u elementima svoje strukture.“
Boston Consulting Group provodi svake godine istraživanje o najinovativnijim kompanijama i trendovima koje ih prate te je podatke predstavila Lucija Vidiš Roić. U zadnjem istraživanju to je umjetna inteligencija. 30% ispitanika očekuje da će umjetna inteligencija imati najviše utjecaja na njihovo poslovanje u idućih 3-5 godina. Najinovativnije svjetske kompanije po posljednjem istraživanju su, osim očekivanih tehnoloških pionira poput Google-a, Apple-a, na vrhu ljestvice i Amazon, Netflix, Amazon i Tesla. Svih top 10 najinovativnijih kompanija znatno ulaže u umjetnu inteligenciju u određenom segmentu svog poslovanja. Međutim, umjetna inteligencija nije rezervirana samo za velike - i manja poduzeća mogu koristiti umjetnu inteligenciju kroz partnerstva ili outsourcing. Primjer su Google ads koji omogućuju ciljano oglašavanje. Atlantic Grupa je kroz partnerstvo s hrvatskom kompanijom Gideon Brothers uvela robote u svoj najnoviji logistički centar gdje pomoću metoda dubokog učenja i stereoskopskim kamera generira novu generaciju robotskog vida, koja je jednako pouzdana a jeftinija od postojećih sustava. Isto tako, Rimac koristi umjetnu inteligenciju, ne da zamijeni vozače, već da njihovu vožnju učini boljom. Hrvatska je na začelju Europe po pitanju inovativnosti (iza nas je samo Cipar od EU zemalja) ako uzmemo u obzir Bloombergov indeks inovativnosti 2019. Usporedimo li se sa susjednom Slovenijom koja ima skoro duplo manje stanovnika nego mi, oni su lani registrirali 99 patenata, a mi samo 14. Neke od “inovativnijih zemalja” se koriste brojnim reformama kako bi osnažile inovativnost. Primjer su stvaranje pozitivne i stabilne investicijske klime u Češkoj čime je privukla brojne automobilske igrače poput Nissana, Toyote, Volkswagena, stvaranje klastera i inkubatora u Njemačkoj čime se povezuje poduzeća i sveučilišta te danski model “flexicurity“ kojim se omogućuju fleksibilniji modeli rada i pruža sigurnost u tranziciji s jednog posla na drugi – navela je Vidiš Roić.
Na Danu poduzetnika dodijeljena su nagrade najboljim poduzetničkim idejama timova srednjih škola Republike hrvatske. Natječajem „Poduzetnici budućnosti“ Hrvatska udruga poslodavaca nagrađuje 25 poduzetničkih ideja timova srednjih škola s ukupnim nagradnim fondom od 250.000 kuna. HUP uz prvih pet najboljih projekata koji dobivaju nagradu u iznosu od po 25.000 kuna svaki, pet sljedeće rangiranih (6.- 10. mjesto) nagrađuje s po 10.000 kuna svaki, a ostalih 15 projekata (11.-25. mjesto) dobit će po 5.000 kuna. Ukupno je prijavljeno 146 projekata. Projekt „Poduzetnici budućnosti“ podržavaju tri institucionalna partnera: predstavništvo Europske komisije u Hrvatskoj, Ministarstvo znanosti i obrazovanja te Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta Republike Hrvatske. Najbolji projekti timova srednjih škola koje su u 2019. osvojile svaka po 25.000 kune ove godine su:
- Gimnazija Velika Gorica – Spasimo hrvatske šume
- Industrijska strojarska škola Zagreb - Vacuumforming uređaj za izradu kalupa za odljevak
- gimnazija, Zagreb - Mundus Education System
- Obrtnička škola Požega - Vinys
- Industrijsko-obrtnička škola Slatina - Dijagnostički pisoar za otkrivanje raka prostate
