Hrvatska je godinama uz velika odricanja stvarala svoju oružanu silu. U danima kad su njezin veliki dio pod okupacijom držali četnički teroristi, svi bitni međunarodni čimbenici bili su podjednako odlučni protiv hrvatskih oslobodilačkih akcija. Stalno se prijetilo sankcijama.
Unatoč svemu, hrvatski državni i vojni vrh 1. svibnja 1995. pokrenuo je vojno-redarstvenu operaciju "Bljesak" kojom je za samo 36 sati oslobođena zapadna Slavonija. Predsjednik dr. Franjo Tuđman odabrao je najpovoljniji trenutak. Tih dana četnici su prekršili dogovor o prometnicama, što je ozlovoljilo međunarodnu zajednicu. Istodobno, hrvatska je vojska, nakon više uspješnih komandoskih akcija, ojačala toliko da je bila sposobna i za veće ratne pothvate.
Udar je bio munjevit. Iz više pravaca istodobno su jurnule odabrane gardijske postrojbe predvođene tenkovima, te specijalna policija i domobranske pješačke pukovnije. "Bljesak" je pratila do tada neviđena topnička i raketna potpora uz precizne nalete zrakoplova i jurišnih helikoptera.
Za kratko vrijeme razbijen je cijeli neprijateljski korpus. Zarobljeno je 1500 četničkih odmetnika. Toliko ih se nije predalo tijekom cijelog Domovinskog rata ni na jednom bojištu!
Nemoćni i pred rasulom, odmetnici su bombardirali civilne ciljeve u mnogim hrvatskim gradovima. Vrhunac suludosti bilo je dvostruko raketiranje samog središta Zagreba po izravnoj zapovjedi ratnog zločinca Mile Martića. Poginulo je šest, a ranjeno 176 osoba.
Nedugo iza "Bljeska", na Dan državnosti 1995., u Zagrebu je održan prvi veliki mimohod pobjedničke hrvatske vojske. Prijavak predsjedniku Tuđmanu predao je general Janko Bobetko, tadašnji načelnik Glavnog stožera, koji je pripremio i vodio oslobađanje zapadne Slavonije. Mnogi vojni izaslanici ostali su iznenađeni viđenim. Bilo je očigledno kako je Hrvatska pripremljena i za najveće vojne operacije . Uskoro je uslijedila i složena, vojnički zahtjevna "Oluja" na bojišnici dugoj 700 kilometara.
