Dualno obrazovanje ministrica Divjak objasnila je i na facebooku, a njezino objašnjenje prenosimo u cijelosti.
-Što je to dualno obrazovanje koje se sada uvodi u naše škole i što se događa s ostalim modelima?O ostalih modela imamo klasični model i jedinstveni model.Kod klasičnog i jedinstvenog moramo reći da se cijeli sustav zadržava što znači da se na cijeli sustav klasičnog i jedinstvenog modela dodaje i dualni model.U ovom trenutku dualni model provodi se u 11 škola u Hrvatskoj i to na ukupno 4 zanimanja.Karakteristika dualnog modela je da se on uvodi onda kada postoji izraziti interes poslodavaca koji za takav oblik obrazovanja moraju osigurati praksu, interes škola i učenika koji su istovremeno i radnici.Pomoću dualnog modela obrazovanja poslodavci mogu po prvi puta direktno utjecati na same programe i njihovu kvalitetu.Jedno od učestalih pitanja koje se danas pojavljuje je nestaju li prijašnji modeli? Odgovor na to je ovi modeli ne nestaju, samo se uvodi dodatni dualni model obrazovanja i to samo u onim područjima gdje za njega postoji direktan interes.
- Drugo pitanje je što je s općeobrazovnim predmetima?
Prije svega, svi općeobrazovni predmeti koji se pojavljuju u gimnazijama nisu ni zastupljeni u dva postojeća modela u strukovnim školama, a što se dualnog modela tiče, pojedini općeobrazovni predmeti su zastupljeni dok se pojedini pojavljuju kao strukovni predmeti.Četiri zanimanja koja su u dualnom modelu su dimnjačar, staklar, prodavač i kozmetičar od kojih su prva tri nabrojena trogodišnji, a kozmetičar četverogodišnji program. Vidljivo je da svi oni imaju hrvatski i strani jezik, matematiku, a kozmetičari imaju još i biologiju, kemiju i fiziku.Pitanje koje se postavlja je hoće li neki nastavnici i profesori općeobrazovnih predmeta ostati bez posla i što zapravo prekvalifikacija znači?
Što se tiče kemičara, dimnjačar na primjer u općeobrazovnom dijelu nema kemije međutim kemija je u dimnjačarstvu u kojem je i ekologija (dio biologije). Kod staklara povijesti nema u općeobrazovnom modulu međutim postoji i povijest staklarstva, a isto tako postoje i predmeti kao što su dizajn, likovno izražavanje u kojima ima mjesta za one koji se žele cjeloživotno obrazovati, odnosno prekvalificirati.Kada gledamo obrazovni program prodavača posebno bih istaknula komunikologiju u strukovnom dijelu uz ostale strukovne predmete, a smjer kozmetičar koji je bogat općeobrazovnim predmetima u dualnom programu sadrži i komunikologiju i ostale predmete koji mu pomažu da se profilira tako da iskoristi situaciju i bude zapošljiv odmah po završetku dualnog obrazovanja.Pitanje koje je često bilo postavljano, a odgovor često pogrešno interpretiran je u vezi s vjeronaukom. Vjeronauk je u svim osnovnim i srednjim školama u Hrvatskoj izborni predmet temeljem međudržavnog sporazuma potpisanog krajem '90-ih godina, mi ništa ne oduzimamo ili dodajemo kod tog predmeta.
Što se tiče satnica objasnili smo što znači prekvalifikacija koja je u području studija ili u širem području mogućnosti ako nastavnik povijesti, kemije ili biologije treba još dodatne satnice, a ja se nadam da ima i potrebe da se dodatno obrazuje kako bismo ispunili sve ono što je važno da naši učenici kako u klasičnom i jedinstvenom, tako i u dualnom modelu dobiju sva potrebna znanja i vještine.Klasični i jedinstveni modeli ostaju, u manjem broju škola uvodi se dualni model, a što se prekvalifikacije nastavnika tiče misli se na prekvalifikaciju unutar struke, zaključila je ministrica.
Vlado Prskalo objašnjava model:
Cijeli svoj radni vijek sam se bavio strukovnim obrazovanjem. Veliki dio svog radnog vijeka radio sam u Slavonskom Brodu i kao fizičar i kao ravnatelj škole. Dosta sam vremena proveo u europskim zemljama, preko 20 godina gdje sam vidio što je to izuzetno važno za gospodarstvo i pomislio: zašto Hrvatska ne bi razvila takav model? Mi smo to u Slavoniji razvili i pokazalo se kao vrlo uspješno. To je model gdje učenik uči na radnom mjestu, a nakon završenog školovanja osigurava sebi radno mjesto, odnosno ima sigurnog poslodavca. Po završetku takvog modela školovanja učenik postaje poduzetnik.
Takav lokalni primjer iz Slavonskog Broda želimo pokušati uspostaviti na državnoj razini. Uvesti kvalitetnije strukovno obrazovanje, tako da učenici kada upišu svoje škole po završetku istih postaju naši novi poduzetnici. Na taj način zaustavljamo demografsko iseljavanje naših mladih ljudi, ali dajemo i iznimno važan smisao obrazovanju, pogotovo strukovnom jer je poslodavčeva potreba za radnom snagom na prvom mjestu. Poslodavci mogu reći koliko im dimnjačara i kemičara, a onda će upisne kvote biti prilagođene tim potrebama.
Tako više nećemo imati hiperprodukciju mladih ljudi na birou. Strukovno obrazovanje po trenutnoj situaciji u Hrvatskoj nema alternativu.
BLAŽENKA DIVJAK
---------------------------------
Za kraj da ponovimo:
