Predsjednik Vlade Andrej Plenković susreo se danas u Banskim dvorima s njemačkom kancelarkom Angelo Merkel, s kojom je razgovarao i o prioritetima za hrvatsko predsjedanje Vijećem EU-a, ambicijama RH za ulazak u Schengen i europodručje te proširenju EU-a.
Zajedničko predsjedanje Vijećem EU- u 2020.
''Razgovarali smo o odnosima između Hrvatske i Njemačke te dotaknuli ključne europske teme koje su posebno važne za obje zemlje budući da će Hrvatska predsjedavati Vijećem EU u prvih šest mjeseci, a Njemačka drugih šest mjeseci 2020. godine'', rekao je Plenković na zajedničkoj konferenciji za novinare.
Kazao je da je Njemačka joduvijek naša i prijateljska država i zemlja koja nas je podupirala u svim strateškim međunarodnim ciljevima, naš glavni vanjskotrgovinski partner, jedna od glavnih zemalja za ulaganja u Hrvatsku, zemlja u kojoj žive brojni Hrvati i zemlja iz koje nam svake godine dolazi veliki broj turista.
''Naša je želja da s intenzivnim političkim dijalogom unapređujemo i gospodarsku suradnju, ali i suradnju u svim drugim područjima koja je razgranata i koja nije samo na središnjoj razini već i na razini suradnje Hrvatske s pojedinim njemačkim zemljama'', poručio je.
Brexit, europski proračun i proširenje EU-a teme hrvatskog predsjedanja
Što se tiče europskih tema, kazao je da su na sastanku otvorili ono što je trenutno najbitnije, a to je sljedeća faza razgovora o Brexitu. Nakon izbora u Ujedinjenoj Kraljevini, ovisno o njihovim rezultatima, poduzimat će se koraci odmah u siječnju kada Hrvatska preuzme predsjedanje.
''Druga tema je višegodišnji financijski okvir, proračunski period od sedam godina, koji je izgledno da postane i tema našeg predsjedanja i gdje je izrazito važno da Njemačka i Hrvatska usuglašavaju stavove, da pokušamo pronaći zajednički nazivnik prvo o tome koliki će biti proračun, a zatim i koliko će se na koje politike alocirati sredstava.''
''Ono što je važno za Hrvatsku, još uvijek smo u fazi drugog proračunskog okvira, je da vodimo računa i o kohezijskoj i o poljoprivrednoj politici, ali isto tako želimo naći odgovarajuća sredstva za izazove poput sigurnosti, klimatskih promjena, ulaganja, obrazovanja, razvojne politike ili pak vanjskih aktivnosti'', rekao je Plenković.
Osvrnuo se i na otvaranje pristupnih pregovora sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom kazavši da je za Hrvatsku posebno važno da se do sastanka na vrhu država članica Unije i država jugoistoka Europe koji će biti u svibnju u Zagrebu, pronađe rješenje za otvaranje tih pregovora.
''Prije tog sastanka u Zagrebu zajednički ćemo raditi i poticati Albaniju i Sjevernu Makedoniju da poduzmu dodatne reforme, a sa partnerima unutar Unije pokušati naći rješenje koje će omogućiti otvaranje pregovora i eventualne modifikacije same metodologije.''
''Ovu sam prigodu iskoristio da kancelarki Merkel predstavim naše prioritete predsjedanja, četiri područja koje hrvatski mediji jako dobro znaju: Europa koja raste i koja se razvija, Europa koja povezuje, Europa koja štiti i Europa koja je globalno utjecajna. Na tom tragu zajednički ćemo prionuti svim europskim izazovima tijekom 2020. godine'', zaključio je predsjednik Vlade zahvalivši njemačkoj kancelarki na današnjem posjetu.
Merkel zadovoljna suradnjom s Hrvatskom
Novinarima se potom obratila kancelarka Angela Merkel izrazivši zadovoljstvo svojim posjetom Zagrebu uz poruku da će Njemačka s Hrvatskom usko surađivati i podupirati agendu hrvatskog predsjedanja.
''Hvala premijeru, mislim da imamo slične prioritete što se tiče Europske unije - Brexit i srednjoročno financijsko planiranje u kojem imamo različite interese koje moramo objediniti. Moramo imati proračun usmjeren prema budućnosti, što je važno i za Hrvatsku i za cijelu EU. Podupiremo nastojanje hrvatske Vlade oko sastanka s Albanijom i Sjevernom Makedonijom. Žao mi je, kao i premijeru Plenkoviću, što pristupne pregovore s njima nismo otvorili tijekom prošlog Vijeća'', rekla jeSidro Merkel.
''S Hrvatskom imamo dobre odnose, u konačnici i 395.000 Hrvata živi u Njemačkoj. Smatram da se naša gospodarska suradnja još može dodatno ojačati'', poručila je njemačka kancelarka.
Na pitanje novinara kada bi Hrvatska mogla ući u Schengen, te što bi se moglo dalje dogoditi oko Albanije i Sjeverne Makedonije, Plenković je odgovorio kako "nije realno da se na Vijeću odlučuje o hrvatskom ulasku u Schengen u vrijeme kada mi predsjedamo Unijom".
,,Što se tiče Albanije i Sjeverne Makedonije mi ćemo dati sve od sebe da njihov proces približavanja EU ide dalje”, rekao je Plenković.
Hrvatska će učiniti sve da uvjeri europske partnere da zavređuje biti dio Schengena
Na konferenciji za novinare kancelarka je odgovarala na pitanje može li Hrvatska preuzeti predsjedanje Unijom kada je optužuju za nepoštivanje ljudskih prava zbog postupanja prema ilegalnim migrantima na granici s Bosnom i Hercegovinom.
"Europska unija živi od toga da ima različite perspektive", rekla je Merkel.
"Iz perspektive zemlje koja mora štititi vanjske granice to izgleda drugačije nego iz perspektive jedne zemlje koja je u sredini europskog prostora", rekla je Merkel.
Hrvatska kao mlada država itekako može unijeti svoja iskustva jer su joj pregovori u svježem sjećanju za razliku od Njemačke kojoj pristup u EU seže u daleku prošlost, kazala je nadalje.
"Hrvatska je puno toga učinila kako bi stvorila preduvjete za pristup Schengenskom procesu i Komisija je to i pozitivno ocijenila", rekla je Merkel.
Njemačka još nije o tome raspravljala, dodala je.
"Ali ću skrenuti pozornost na to što je sve učinjeno. Tijekom njemačkog predsjedanja vodit će se rasprava o tome", kazala je kancelarka Merkel čija zemlja će nakon Hrvatske u prvoj polovici 2020. preuzeti predsjedanje u drugom polugodištu.
Europska komisija dala je u listopadu zeleno svjetlo ocjenom da je Hrvatska ispunila tehničke kriterije, a konačnu odluku o pristupu donosi Europsko vijeće.
Plenković je o tome ponovio raniju izjavu da nije realno da se o hrvatskom ulasku u Schengen odlučuje upravo u vrijeme hrvatskog predsjedanja.
"No to ne znači da se na operativnoj razini radnih skupina neće razgovarati o izvješću Komisije i kako će ići proces odlučivanja dalje", rekao je.
Podsjetio je na iskustva Bugarske i Rumunjske koje godinama čekaju na ulazak.
Zato će Hrvatska nakon predsjedanja "učiniti sve da uvjeri europske partnere da Hrvatska zavređuje biti dio Schengenskog područja", rekao je.
