Predsjednik Vlade Andrej Plenković sudjelovao je danas na Izbornoj sjednici Skupštine Hrvatske zajednice županija u Hotelu International u Zagrebu, istaknuvši zadovoljstvo suradnjom Vlade sa županijama. "Bit ćemo vam i dalje prijatelj i partner i veselit ćemo se svim vašim sugestijama, svemu onome što zajednički možemo učiniti na dobrobit hrvatskih građana i na korist svih dijelova Hrvatske", poručio je predsjednik Vlade.
U obraćanju nazočnima, premijer Plenković je govorio o suradnji Vlade sa županijama, gradovima i općinama. U tom kontekstu spomenuo je redovito održavanje sjednica Vlade izvan Zagreba. "To govori da to nije bila jedna ad hoc politika nego pažljivo planirana i razrađena politika ostvarivanja kontakata i prisutnosti Vlade na terenu diljem Hrvatske", kazao je, ocijenivši da je riječ o velikom postignuću i svojevrsnom standardu od kojeg će se teško odstupati u budućnosti.
"To nije bilo samo radi dolaska u pojedine dijelove Hrvatske. Svi ti sastanci su bili referentni, bilo u smislu pravovremene rasprave o bitnim reformskim ili zakonskim prijedlozima, bilo želje da čujemo što je dobro, a što nije, ali i što smatrate da može biti bolje. Dio toga smo uvažili, a znam iz redovitih kontakata s vama da postoji još tema na kojima moramo izaći više u susret", rekao je Plenković.
Iskoraci u funkcionalnoj i fiskalnoj decentralizaciji
Predsjednik Vlade smatra su napravljeni iskoraci i u pogledu funkcionalne i fiskalne decentralizacije. Kvaliteti i relevantnosti uloge županija pridonijet će, ocijenio je premijer, i spajanje postojećih ureda državne uprave sa županijama od 1. siječnja iduće godine.
"Činjenica da smo fiskalno decentralizirajući u dvije godine dali više od tri milijarde kuna prihoda jedinicama lokalne i područne samouprave od vas je učinila ozbiljnije aktere za provedbu vaših politika i političkih programa s kojima ste dobili povjerenje, a u konačnici i za realizaciju europskih projekata. Smatram da je to pravi i ispravan put kako da nastavimo dalje sa suradnjom", poručio je Plenković.
U pogledu europskih projekata, kazao je predsjednik Vlade, grad Zagreb ostvaruje sjajne rezultate. Naveo je da su brojni veliki projekti sufinancirani europskim sredstvima, dok država u nekim situacijama nadomješta hrvatsku komponentu, uzevši za primjer izgradnju remetinečkog rotora.
Aktivnosti ministarstva za pojedine županije
"Drago mi je da su i brojna ministarstva radila projekte za županije", rekao je premijer. Izdvojio je pritom mehanizam Integriranih teritorijalna ulaganja, u okviru kojeg je objavljen 41 poziv ukupne vrijednosti 161,4 milijuna eura za provedbu 28 ugovora vrijednih gotovo 60 milijuna eura.
Predsjednik Vlade spomenuo je i Razvojni sporazum za područje Slavonije, Baranje i Srijema u vrijednosti više od jedne milijarde kuna. Naveo je da je u posljednje tri školske godine osiguran besplatan školski obrok djeci u riziku od siromaštva. Izravno sa županijama, dodao je, ugovoreno je 15 projekata za školsku godinu 2018.-2019., u vrijednosti 18,1 milijun kuna.
"Zajedno radimo na demografskim mjerama", kazao je premijer, istaknuvši da je za izgradnju i adaptaciju 311 objekata dječjih vrtića u državnom proračunu za 2018 i 2019. osigurano ukupno 117,5 milijuna kuna.
U kontekstu Međunarodnog dana za zaštitu od nasilja nad ženama i nasilja u obitelji, predsjednik Vlade spomenuo je novi zakonski okvir i važnost skloništa za žrtve nasilja. U tom smislu naveo je posebno izraženu ulogu Ministarstva demografije, obitelji, mladih i socijalne politike koje radi na tome da se ustroje sigurne kuće u šest županija koje ih do sada nisu imale.
Predsjednik Vlade izrazio je zadovoljstvo time da su predstavnici lokalne i područne samouprave međunarodno aktivni.
"Brojni od vas su u Odboru regija i Kongresu lokalnih i regionalnih vlasti Vijeća Europe gdje se vidi da participirate i u formuliranju europskih politika, da dobro razumijete što znači ravnomjerni regionalni razvoj zemlje i kako iskoristiti ovaj trenutak Hrvatske pred predsjedanje Vijećem Europske unije", rekao je Plenković.
Premijer smatra da iduću financijsku perspektivu treba iskoristit za što bolju konvergenciju sa zemljama srednje i istočne Europe, a u konačnici i s razvijenijim utemeljiteljicama kako bi se što brže smanjivao razmak između naše razvijenosti i standarda u odnosu na zemlje zapadne Europe. Tako da otprilike za jedno desetljeće, dodao je, podvučemo crtu gdje je Hrvatska bila prije 2013. i gdje je 15-ak godina nakon članstva.
Vlada nastavlja politiku zdravog rasta
"Mi ćemo na razini Vlade nastaviti politiku zdravog rasta, ozbiljnu politiku koja se zrcali i u proračunu koji je usvojen za iduću godinu", kazao je predsjednik Vlade. Istaknuo je da želi da ova Vlada ostane upamćena kao ona koja nije zaduživala budeće generacije, koja je smanjivala javni dug, koja je fiskalno konsolidirala zemlju te troši onoliko koliko zarađuje.
Dodao je i da je vraćen kreditni investicijski rejting te da je Hrvatska izašla iz procedure prekomjernog proračunskog manjka, a uklonjene su i makroekonomske neravnoteže. Predsjednik Vlade spomenuo je i da će se pad kamata na zaduživanja države reflektirati i na zaduživanje po povoljnijim uvjetima poduzetnika i građana.
"Reforme koje poduzimamo idu, ali idu uz određene otpore. U Hrvatskoj ne postoji baš carte blanche za sve reforme. Ali to je isto normalno u demokratskom društvu. Moramo svi pomagati u tom procesu, da se taj reformski smjer lakše i bolje prihvaća. Međutim, to je dio demokratske utakmice i to sve spada u ono što je dio politike i dio nadmetanja idejama, ali na kraju ostaju rezultati", ustvrdio je Plenković.
Premijer Plenković je izrazio zadovoljstvo suradnjom Vlade sa županijama.
"Bit ćemo vam i dalje prijatelj i partner i veselit ćemo se svim vašim sugestijama, svemu onome što zajednički možemo učiniti na dobrobit hrvatskih građana i na korist svih dijelova Hrvatske", poručio je predsjednik Vlade, zaželjevši na kraju uspješnu Izbornu sjednicu Skupštine Hrvatske zajednice županija.
U pratnji predsjednika Vlade bio je ministar uprave Ivan Malenica.
