Ministar financija Zdravko Marić izjavio je u ponedjeljak u povodu prestanka moratorija na ovrhe da je cilj Vlade prevenirati daljnje akumuliranje obaveza te nastajanje novih događaja, a u tome smjeru idu i skorašnje izmjene zakona o porezu na dobit, kojim se bankama omogućuje porezno povlašteni tretman u slučaju otpisa ili reprograma kreditnih obaveza.Na konferenciji za medije u Vladi potpredsjednik Vlade i ministar financija Marić je istaknuo da Vlada cijelo vrijeme gleda kako i na koji način prevenirati nastajanje novih događaja."Velik je fokus naših aktivnosti kako i na koji način prevenirati daljnje akumuliranje obveza i kako smanjiti broj sudionika i njihovih troškova u cjelokupnom procesu", izjavio je Marić te dodao da su i otpis, kao i zakonske promjene, mjere koje se tiču postojećeg stanja. Po pitanju preveniranja te smanjivanja broja sudionika i troškova u cjelokupnom procesu, istaknuo je Marić, nedavno su u javno savjetovanje, u paketu poreznih izmjena, puštene i izmjene i dopune zakona o porezu na dobit.
Izmjene i dopune zakona o porezu na dobit stimuliraju banke kao vjerovnike da sa svojim dužnicima vode aktivan dijalog po pitanju otpisa odnosno reprograma
Između ostalog, njegova je intencija, pojasnio je Marić, stimulirati banke kao vjerovnike da sa svojim dužnicima "vode aktivan dijalog" po pitanju otpisa odnosno reprograma postojećih kreditnih obveza.
"Da ih tako na neki način destimuliramo na aktivnosti koje su možda bile vidljive proteklih godina. Tako, ako danas sa svojim dužnikom ugovore jednokratan i konačan otpis, ili dio otpisa kroz neku vrstu reprograma, da im se to priznaje kao porezno priznati rashod te im umanjuje poreznu osnovicu", pojasnio je Marić.
To je samo jedan u nizu primjera čija je intencija preveniranje samo nastajanje tih događaja, rekao je Marić, istaknuvši da je to stimulativna mjera za obje strane, ne samo po pitanju čišćenja bilanci banaka, već i dužnika.
Odgoda provedbe ovrha, koju je Vlada, uz ostale mjere pomoći gospodarstvu i građanima uslijed pandemije koronavirusa uvela na razdoblje od šest mjeseci, nije značila otpis duga, već je bila usmjerena kako bi se olakšale potencijalno negativne reperekusije "zaključavanja" gospodarstva, ustvrdio je Marić.
Istaknuo je da ima jako puno građana koji unatoč izazovima podmiruju svoje obaveze te da se, osim na prava i obveze dužnika, računa mora voditi i o pravima i obvezama vjerovnika.
Rekao je i da problematika ovršenih i blokiranih nije nastala preko noći, pa je tako podsjetio da je u srpnju i kolovozu 2018. godine država po osnovi onog što su im građani dugovali otpisala dugove do 10 tisuća kuna, što je za 6.279 ovršenika značilo potpunu deblokadu. Pritom se apeliralo i na lokalnu samoupravu, kao i ostale vjerovnike, da slijede primjer države.
Također, za sve situacije u kojima po računu nije bilo prometa odnosno naplate dulje od tri godine, oni se miču iz evidencije, podsjetio je Marić. Istaknuo je da je to dovelo do 90 tisuća manje blokiranih, dok je iznos s tadašnjih oko 43 milijarde kuna pao na oko 16 milijardi kuna ukupnog duga blokiranih i ovršenih osoba.
"Da ih tako na neki način destimuliramo na aktivnosti koje su možda bile vidljive proteklih godina. Tako, ako danas sa svojim dužnikom ugovore jednokratan i konačan otpis, ili dio otpisa kroz neku vrstu reprograma, da im se to priznaje kao porezno priznati rashod te im umanjuje poreznu osnovicu", pojasnio je Marić.
To je samo jedan u nizu primjera čija je intencija preveniranje samo nastajanje tih događaja, rekao je Marić, istaknuvši da je to stimulativna mjera za obje strane, ne samo po pitanju čišćenja bilanci banaka, već i dužnika.
Odgoda provedbe ovrha, koju je Vlada, uz ostale mjere pomoći gospodarstvu i građanima uslijed pandemije koronavirusa uvela na razdoblje od šest mjeseci, nije značila otpis duga, već je bila usmjerena kako bi se olakšale potencijalno negativne reperekusije "zaključavanja" gospodarstva, ustvrdio je Marić.
Istaknuo je da ima jako puno građana koji unatoč izazovima podmiruju svoje obaveze te da se, osim na prava i obveze dužnika, računa mora voditi i o pravima i obvezama vjerovnika.
Rekao je i da problematika ovršenih i blokiranih nije nastala preko noći, pa je tako podsjetio da je u srpnju i kolovozu 2018. godine država po osnovi onog što su im građani dugovali otpisala dugove do 10 tisuća kuna, što je za 6.279 ovršenika značilo potpunu deblokadu. Pritom se apeliralo i na lokalnu samoupravu, kao i ostale vjerovnike, da slijede primjer države.
Također, za sve situacije u kojima po računu nije bilo prometa odnosno naplate dulje od tri godine, oni se miču iz evidencije, podsjetio je Marić. Istaknuo je da je to dovelo do 90 tisuća manje blokiranih, dok je iznos s tadašnjih oko 43 milijarde kuna pao na oko 16 milijardi kuna ukupnog duga blokiranih i ovršenih osoba.
Malenica: Trošak ovrhe će biti manji za 400 do 600 kuna
Ministar pravosuđa i uprave Ivan Malenica izjavio je da su aktivnosti tog ministarstva u protekla dva mjeseca išle u dva smjera - s jedne strane "razbijanju" ovršnog vala, a s druge da se izmjenama ovršnog zakona popravi i poboljša status dužnika i vjerovnika.
Izmjene i dopune ovršnog zakona u javno savjetovanje upućene su prošli tjedan, a Malenica kao najvažnije apostrofira digitalizaciju i smanjenje troškova.
Tako će se uvesti elektronička komunikacija između sudionika, uvest će se novi rok od 15 dana u kojem će se ovršenicima poslati obavijest, a u kojem će moći osporiti i prihvatiti dugovanje. Po pitanju troškova, između ostalog smanjit će se troškovi za zastupanje po odvjetniku, a ukidaju se i troškovi pribave potvrde. Trošak ovrhe će biti manji za 400 do 600 kuna, rekao je Malenica, a po donošenju zakona, pravilnikom će se utjecati na daljnje troškove po pitanju javnih bilježnika, najavio je Malenica.
Deložacije se neće provoditi od 1. studenog do 1. travnja, povećava se i iznos glavnice za koju se ovrha nad nekretninom ne može pokrenuti s 20 na 40 tisuća kuna, a uvodi se i odgoda ovrhe do 30 dana u potrošačkim stvarima.
Krug primanja izuzetih od ovrhe proširuje se između ostalog i na božićnice, uskrsnice, regres i ostale novčane prigodne nagrade, kao i na naknadu za topli obrok. Fina je od 18. travnja do petka, 16. listopada, zaprimila oko 217 tisuća zahtjeva za ovrhom, dok je kod javnih bilježnika dodatno zaprimljeno oko 180 tisuća prijedloga. Prema prijedlogu Ministarstva pravosuđa i uprave, naplata javnobilježničkih prijedloga provodit će se provoditi u tri faze - 19. listopada, 20. studenog i 20. siječnja.
Malenica pojašnjava da to ne znači da će tih datuma doći do naplate, već da će tada započeti ovršni postupak, koji po podređenim procedurama traje 30 do 60 dana, pa će tako naplata doći daleko kasnije.
"Na taj način smo izbjegli taj ovršni val koji se najavljivao u medijima", istaknuo je Malenica.
Na konstataciju novinara da iz Hrvatske javnobilježničke komore kažu da je provedba ovrha u tri faze preporuka te da će se oni truditi, no i ne mogu garantirati da će se javni bilježnici toga svega moći držati, Malenica je odgovorio da su s javnim bilježnicima vodili intenzivne razgovore u protekla dva mjeseca, a kako je postignut čvrst dogovor, uz postojanje garancija da će ga javni bilježnici ispoštovati.
Ilak: Rekord u broju zaprimljenih obavijesti o priljevu na račun građana
Savjetnica Uprave u Fini Vinka Ilak izjavila je da je Fina u ponedjeljak zabilježila rekordan broj zaprimljenih obavijesti o priljevu na račun građana, ustvrdivši da bi to moglo značiti da je povećan broj deblokiranih građana.
Odgovarajući na pitanje novinara ima li podatak koliko je danas preko Fine "pušteno" novih ovršnih prijedloga, Ilak je odgovorila da iz razloga koje ocjenjuje optimističnima danas još uvijek nisu "pušteni" novi prijedlozi.
"Naime, mi smo jutros u 10 sati imali povijesni rekord, odnosno najveći broj ikada zaprimljenih obavijesti o priljevu na račun građana. U podne je povijesni rekord premašen za dvostruko, dok je u 14 sati povijesni rekord premašen za 300 posto u smislu dnevnog priljeva. I još do kraja dana nećemo biti gotovi", izjavila je Ilak na konferenciji za medije u Vladi u povodu isteka zastoja s postupanjem u ovršnim postupcima, kojoj su nazočili i potpredsjednik Vlade i ministar financija Zdravko Marić te ministar pravosuđa i uprave Ivan Malenica. Ilak je pojasnila da to znači da na bankovnim računima građana ima dovoljno sredstava."Mi smo jako optimistični jer bi to moglo značiti da bi mogao biti povećan broj deblokiranih građana", istaknula je Ilak, no i napomenula da će se to vidjeti tek sutra, kada završe sve obrade.
Tako bi možda moglo doći do pada broja blokiranih u odnosu na ožujak, no to prvenstveno ovisi o tome koliko građani imaju novca na računima.
"Prema današnjim izvještajima, mi smo jako zadovoljni", rekla je Ilak te dodala da će sutra, čim im bude podaci na raspolaganju, o njima obavijestiti javnost.
U Fini zaprimljeno 217 tisuća novih zahtjeva za ovrhe, kod javnih bilježnika oko 180 tisuća
Izvijestila je i da je u Fini novih ovrha, zaprimljenih od 18. travnja do petka, 16. listopada, 217 tisuća. Dodatno, kod javnih bilježnika zaprimljeno je još oko 180 tisuća prijedloga, a prema prijedlogu Ministarstva pravosuđa i uprave, naplata javnobilježničkih prijedloga provodit će se u tri faze - 19. listopada, 20. studenog i 20. siječnja. Naime, u prvoj fazi dostavljat će se rješenja donesena po prijedlozima koji su zaprimljena zaključno s 30. lipnja, u drugoj fazi rješenja koja su zaprimljena do 31. kolovoza i u posljednjoj trećoj fazi rješenja donesena po prijedlozima zaprimljenima zaključno s 18. listopada. Po pitanju tih oko 180 tisuća prijedloga, Ilak je pojasnila da javni bilježnici tek započinju s donošenjem rješenja o ovrsi, a u praksi obično oko 85 posto tih rješenja postane pravomoćno, a prije no što postane pravomoćno i ovršeno ne može ni doći u Finu.
Tako, od tih 85 posto u Fini očekuju da će im do kraja ove godine na provedbu pristići oko trećina ovrha. Ilak je pojasnila i da javnobilježničke ovrhe čine oko 35 do 40 posto ukupnog broja svih ovrha, a kao ovrhovoditelji često se pojavljuju i građani, vezano primjerice za alimentacije i plaće, tu je i velik broj novčanih kazni zbog prekršaja.Tako, kada se gledaju zaprimljene osnove za ovrhu u Fini u razdoblju od 18. travnja, grupno promatrano najviše je prekršajnih naloga.
Fina je 18. travnja zastala s provedbom ovrhe na novčanim sredstvima za ukupno 244.865 ovršenika fizičkih osoba. Tako se zastalo s provedbom 1.089.620 osnova za plaćanje, a ukupan iznos nenaplaćenog duga ovršenika fizičkih osoba za koji se zastalo u provedbi ovrhe iznosio je 23,9 milijardi kuna. Vlada je sredinom srpnja za još tri mjeseca, do 18. listopada, produžila rok trajanja posebnih okolnosti koje su se odnosile na zastoj u provedbi ovrhe nad novčanih sredstvima građana i fizičkih osoba, kao i na provedbu svih ovršnih postupaka.
HINA/ Vlada
