Ako netko ima informaciju koja nije javno dostupna i na temelju te informacije kupuje ili prodaje vrijednosne papire na tržištu sa svrhom da profitira, onda se radi o trgovanju povlaštenim informacijama, kazao je guverner HNB-a Boris Vujčić u HTV-ovoj emisij "1 na 1". Istaknuo je da on to u HNB-u nije radio, niti ima informacije da je to činio netko drugi iz HNB-a. Naglašava da će se više informacija znati nakon što HANFA završi nadzor. Govorio je o koristima i rizicima ulaska Hrvatske u eurozonu i poručio da ne treba biti bojazni jer, kako kaže, "idemo tamo gdje će nam zbog strukture naše ekonomije, prvenstveno financijskog sustava, biti bolje". Čak i da se EU raspadne, poručio je, Hrvatska će imati dovoljno deviznih rezervi da ponovno uspostavi vlastitu valutu.
Kroz primjer Riječke banke koja je početkom 2000-ih postala nesolventna guverner HNB-a Boris Vujčić govorio je o trgovini povlaštenim informacijama.
- Zbog kršenje propisa u trgovini s devizama stvorio se takav gubitak da je Riječka banka de facto postala nesolventna. Država ju je morala preuzeti i onda ju je poslije prodala Erste banci. Preuzela ju je od njemačke banke koja je u tom trenutku bila vlasnik. Ako je netko prije nego što je ta informacija o gubitku banke postala javno dostupna, imao tu informaciju i prodao svoje dionice Riječke banke - to je onda trgovina na temelju povlaštenih informacija i to je kazneno djelo. Zbog toga se ide u zatvor. To se ne smije raditi po Zakonu o tržištu kapitala, kazao je.
HNB i trgovina povlaštenim informacijama
Na pitanje je li netko u HNB-u trgovao na temelju povlaštenih informacija odgovorio je da teško to može znati.
- Ja sigurno nisam. Ja sam svoje dionice jednom kupio i prodao prije donošenja zakona. Sami sebi smo to zapriječili da ne bi došlo do potencijalnog sukoba interesa. Je li u 20 godina neki zaposlenik napravio takvu trgovinu na temelju neke informacije koju je imao, to mi ne možemo znati. To može saznati samo HANFA, kazao je Vujčić.
Istaknuo je da je o eventualnom trgovanju povlaštenim informacijama u HNB-u to nemoguće znati po "zapovjednoj odgovornosti". Ti podaci nisu dostupni ni meni, ni ikome u HNB-u, rekao je.
- To su podaci koji su u SKDD-u (Središnjem klirinškom depozitarnom društvu), koji jedini ima te podatke. Nad SKDD-om je nadležna HANFA. Oni su jedini za provjeravanje, odnosno nadzor Zakona o tržištu kapitala. Mi nikako nismo mogli biti u saznanju o tako nečemu, niti je itko ikada predočio ikakve podatke do tada koji bi upućivali na tako nešto, kazao je.
Za provjere je potrebna indicija
Vujčić napominje da je potrebna indicija da je došlo do neke trgovine i da je netko pokušao profitirati od neke informacije, da bi se onda krenulo u provjere.
Na tumačenja da su u HNB-u zapravo radili sve zakonito, ali da je jedino možda etika poslovanja na neki način možda bila narušena u nekim slučajevima, Vujčić tvrdi da sve informacije koje ima pokazuju da je sve bilo zakonito te da HNB ima etički kodeks koji zabranjuje trgovanje na temelju povlaštenih informacija.
- Ali mi ne možemo znati je li u zadnjih 20 godina netko od više od 2200 zaposlenika HNB-a nešto napravio što ne bi bilo u skladu bilo s etičkim kodeksom bilo sa zakonom. To ćemo moći znati i saznat ćemo nakon što HANFA završi sa svojim nadzorom, dodaje.
HNB ima unutarnju službu koja se bavi ustanovljivanjem sukoba interesa.
- Oni upravo sada prolaze kroz taj popis od 40 ljudi za koje smo dobili da su u nekom trenutku trgovali. Međutim, činjenica da su oni trgovali ne znači ništa. Oni su to mogli napraviti. Po ovome što smo sada vidjeli, nemamo indicije da je bilo trgovanja na temelju povlaštenih informacija. Pustimo da se stvar do kraja napravi. Ono što ne volim i što me smeta je da imate ovakve ozbiljne optužbe, za kaznena djela, koje se izriču bez ikakvog znanja, bez ikakvih indicija, bez ikakvih saznanja, paušalno, pa udarimo i pustimo stvari u eter, kazao je Vujčić.
Odgovarajući na pitanje imaju li ljudi u HNB-u pristup takvim informacijama koje bi mogle omogućiti prednost u trgovanju i ako imaju, kako je moguće da im je zakonski dopušteno trgovati, Vujčić je odgovorio:
- Tu ima nekoliko razina - prvo je rukovodeći kadar HNB-a koji ima najviše informacija i zabranjeno im je imati dionice banaka i trgovati s njima, odnosno uopće ih imati. Među drugim zaposlenicima ima onih koji imaju pojedine informacije koje bi mogle poslužiti za takvo što i onih koji nemaju nikakve informacije. Oni mogu imati dionice, ali ne smiju trgovati s njima na temelju takvih informacija. To je zabranjeno, kako zakonom, tako i etičkim kodeksom. Dakle, nije im dopušteno, rekao je.
Koristi i rizici od uvođenja eura
Guverner Vujčić iznio je četiri bitne koristi od uvođenja eura.
- Prvo je ukidanje valutnog rizika. Valutni rizik je jako visok. Više od 500 mlrd. kuna duga svih sektora u Hrvatskoj (stanovništva, poduzeća i države) vezano je uz euro. Što to znači? Kada tečaj kune deprecira, devalvira prema euru za 10%, to znači da se dug stvarno povećava za 50 mlrd. kuna. Kućanstva, poduzeća i država moraju platiti 50 mlrd. kuna više za servisiranje tog duga, budući da je on indeksiran u euru. To je veliki rizik. On je praktički s nama od početka naše države. Nekada smo bili vezani za njemačke marke, a danas uz euro. Trenutkom ulaska u euro, cijeli taj rizik se miče. Taj tečajni rizik je jako veliki i doveo bi do recesije u Hrvatskoj da se materijalizira. Uvijek govorim ne možemo devalvirati da pomognemo ekonomiji jer će se dogoditi upravo suprotno. Ući ćemo u recesiju ako devalviramo.
- Druga korist je uklanjanje transakcijskih troškova koji su otprilike milijardu i 200 milijuna kuna godišnje. To nije za zanemariti. To su troškovi zamjene kuna u euro, koji će preuzimanjem eura postati nepotrebni.
- Treća korist je smanjenje kamatnih stopa. To je isto značajna dobit. Kamatne stope smanjuju se zbog toga što se smanjuju regulatorni troškovi ulaskom u eurozonu i smanjuje se opet taj valutni rizik. Što je veći valutni rizik to je veća kamatna stopa. Mi sada već imamo niže kamatne stope zbog toga što smo na putu u eurozonu, nego što bi one bile da nismo na putu u eurozonu.
- Četvrta korist, za koju se nadam da je nikada nećemo ostvariti, je ta da ako upadnemo u krizu imamo pristup mehanizmima eurozone - Europskoj središnjoj banci koja može kupovati naše obveznice, banke imaju pristup likvidnosti u euru i imamo pristup europskom mehanizmu stabilosti (ESM) koji ima više od 500 mlrd. eura na raspolaganju za pomoć zemljama eurozone ako upadnu u krizu. Trenutačno taj ESM drži oko 60% ukupnog grčkog duga. Bez njega bi se Grčka puno skuplje trebala zaduživati, istaknuo je Vujčić.
Govoreći o rizicima ulaska u eurozonu rekao je da je to prvenstveno gubljenje monetarne autonomne politike. Međutim, često objašnjavam, kazao je, da mi nju trenutačno niti nemamo u punom obujmu, upravo zato što ne možemo koristiti tečaj, ne možemo devalvirati valutu da bismo potaknuli ekonomiju.
Fiskalna unija je politička odluka
Urednik i voditelj Romano Bolković pitao je i "je li tome tako da nema monetarne bez fiskalne unije te kakav je položaj Hrvatske u monetarnoj uniji".
- Mi imamo monetarnu uniju bez fiskalne unije. Dakle, moguće je. Naravno, bilo bi idealno da uz monetarnu imate i fiskalnu uniju zato jer onda imate zajedničku i monetarnu i fiskalnu politiku. U ovom trenutku imate jednu monetarnu i 19 fiskalnih politika što je teško koordinirati. No što znači fiskalna unija? To je puno veći politički korak naprijed za Europu. To "de facto" znači zajedničke poreze u Europi, da neko tijelo u Europi odlučuje o zajedničkoj fiskalnoj politici, a to tijelo mora raditi s demokratskim legitimitetom. Fiskalna unija je politička odluka i onda bi trebalo ovlastiti Europski parlament da donosi takve odluke. Mi u Europi nemamo takav konsenzus i daleko smo od tako nečega, rekao je te istaknuo među ostalim da kao element fiskalne unije može navesti Europski mehanizam za stabilnost gdje su sve zemlje dale svoju kontribuciju za 500 mlrd. eura stabilnosti.
Vujčić je govorio i o tome da odluka o euru datira još iz 1969. godine te da je bit europske integracije - ekonomska i politička. Ekonomska se odnosi na to da se spriječi konkurenost devalvacijama u Europi, a politički je cilj bio da se spriječi bilo kakva mogućnost da u Europi opet bude rata.
Istaknuo je i da je Hrvatska jedna od rijetkih država EU-a koja nije koristila novac poreznih obveznika za stabilizaciju bankovnog sustava. Podsjetio je da je u listopadu 2020. predan nadzor hrvatskog bankovnog sustava zajedničkom nadzornom sustavu Europske središnje banke.
- Predali smo ga u vrlo dobrom stanju. To je jedan od najviše kapitaliziranih bankovnih sustava u EU-u, vrlo likvidan i vrlo stabilan. To je jedan od najzdravijih bankovnih sustava u EU, kazao je te potom objasnio koji su rizici u budućnosti.
Vujčić: Imat ćemo dovoljno rezervi za vlastitu valutu ako EU propadne
Na pitanje hoćemo li imati dovoljno vlastitih deviznih rezervi za vlastitu valutu ako se raspadne EU, Vujčić je potvrdno odgovorio.
- Ako se to dogodi imat ćemo dovoljno deviznih rezervi da ponovno uspostavimo svoju vlastitu valutu. Imat ćemo ih daleko više nego što smo ih imali 1991. godine kada smo uspostavili monetarnu suverenost po prvi puta. Bit ćemo u neusporedivo boljoj situaciji. Od ovih pričuva koje sada imamo, dakle više od 20 mlrd. eura, samo 350 mil. eura ide na zajedničko upravljanje u Europsku središnju banku. Sve ostalo ostaje na upravljanje HNB-u. Što se toga tiče, ne moramo se bojati.
Detalji o konverziji valuta, dvojnim cijenama, kreditima, valutnoj klauzuli
Guverner Vujčić ponovio je da konverzija valute kreće 1. siječnja 2023. godine, ako se u srpnju donese odluka o ulasku Hrvatske u eurozonu. Odvijat će se po fiksnom tečaju po kojem je Hrvatska ušla u tečajni mehanizam. Moguće je da je to neki drugi tečaj, ali kako kaže od 19 zemalja koje su do sada ušle u eurozonu 18 su upravo su ušle po tom tečaju.
Kunama će se moći plaćati još dva tjedna nakon 1. siječnja 2023. godine.
Cijene će se morati početi isticati dvojno od 5. rujna i bit će tako prikazivane cijelu 2023. godinu.
Krediti u kunama i valutna klauzula, konvertirat će se automatski u bankama po fiksnom tečaju. Za sve novce koji su u bankama ljudi se ne moraju brinuti, automatski će biti konvertirani, kao i svi krediti, rekao je Vujčić.
- Ako je kamatna stopa varijabilna onda može doći pri zaokruživanju do male razlike. Radili smo simulacije na drugoj decimali. Ako dođe do njih, pravilo je da idu na trošak banke. Potrošač ne može biti ni u kojem slučaju u lošijem položaju, kazao je.
Vujčić: Idemo tamo gdje će nam zbog strukture naše ekonomije biti bolje
Komentirao je izjave Suverenista "da se ne treba ispustiti iz ruku hrvatska valuta".
- Mi u biti idemo tamo gdje će nam zbog strukturne naše ekonomije, prvenstveno financijskog sustava, biti bolje. Ima li ijedna od 19 država u eurozoni koja želi izaći van. Nema. Ne trebamo se bojati ulaska u eurozonu, kazao je.
Govorio je i o tome što misli na koji način će se dalje razvijati eurozona. Smatra da je najveći monetarni izazov - da inflacija ne poraste.
- Ne možemo to postići dugoročno, ako ćemo morati voditi računa o dugovima koji nisu održivi. One države i vlade koje su suočene s visokom razinom duga moraju poduzeti sve da te razine dugova smanjuju i da dođu na jednu održivu razinu u dugom roku inače ćemo opet biti suočeni s nekom velikom ekonomskom krizom. Ukoliko to ne budemo učinili riskiramo značajnu ekonomsku krizu u budućnosti, istaknuo je guverner Vujčić.
Izvor: HRT
