Predsjednik Vlade Andrej Plenković, uoči sastanka Europskog vijeća, održao je nekoliko pripremnih sastanaka, među ostalima i s predsjedateljem Europskog vijeća Michelom te s visokim predstavnikom za vanjske poslove Borrellom. Sudjelovao je i na sastanku na vrhu Europske pučke stranke.
"Glavne teme bit će vezane za situaciju u Ukrajinu, za daljnje aktivnosti i potpore Ukrajini, na početku će s nama biti i američki predsjednik Joe Biden, obratit će se i ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski. a kasnije će nam se priključiti i ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij. Tijekom večere ćemo raspravljati i o predstojećem summitu EU – Kina. Na moju inicijativu bit će održana i rasprava o stanju u Bosni i Hercegovini, što smatramo posebno važnim", rekao je Plenković na početku izjave novinarima.
Rasprava o Bosni i Hercegovini
"Godinama nije bilo ovakve formalne rasprave o situaciji u BiH, naročito nakon ovih razgovora koji su se vodili s ciljem dogovora o postizanju kompromisa oko izbornoga zakona", kazao je, najavivši svoje uvodno izlaganje te prijedlog da se Europska unija angažira i dalje i to na snažan način s autoritetom visoke političke razine.
"Kako bismo pokušali približiti stajališta, prije svega, između bošnjačkih i hrvatskih političkih stranaka u BiH. Mi smatramo da je relaksacija odnosa te uspostava savezništva i partnerstva između Bošnjaka i Hrvata ključno za dobro funkcioniranje Federacije kao i za održavanje izbora na kojima Hrvatima drugi narod neće birati njihove predstavnike", rekao je premijer, dodavši da je to bitno, ne samo s aspekta BiH i radi interesa Hrvatske koja tu nastupa prijateljski i dobronamjerno kao jedina članica EU koja graniči s BiH, nego i s vanjsko-političkog interesa cijele EU.
“Mi znamo što je BiH, što se događalo 90-tih, tko je kriv za rat, kako su nastali Washingtonski i Daytonski sporazumi, što je ustav BiH. Neki drugi koji su dalje od BiH, obrazovani i formirani na konceptu jedan čovjek-jedan glas i sve što odudara od toga građanskog koncepta nije nešto što lagano razumiju”, rekao je Plenković.
Dodao je da Hrvatska uspjela u tako važan dokument ubaciti da se izrijekom spomene jednakost konstitutivnih naroda, a ne posredno kao na samitu NATO-a prošle godine kada je samo spomenut Dayonski sporazum.
“Ovdje u ovom dokumentu izrijekom pište jednakost konstitutivnih naroda. To je važna poruka osobito sada kada se ulazi u završnu fazu pokušaja da se dogovori promjena izbornog zakona u BiH. Zato ću večeras objasniti u svom izlaganju cijeli kontekst onima koje se ne bave Bosnom i Hercegovinom, a takvih je 95 posto koji se malo ili jak rijetko time bave”, kazao je Plenković.
Istaknuo je da očekuje sadržajnu raspravu kako bi se vidjelo što se može napraviti jer nikome nije u interesu nefunkcionalna Bosna i Hercegovina, a bude li se išlo na izbore po sadašnjem izbornom zakonu ponovit će se sadašnja situacija nefunkcionalne države u sljedećih nekoliko godina.
"Sutra ćemo raspravljati o energetici i gospodarskoj situaciju, svi smo jednako izloženi, došlo je do rasta cijena energenata i to se reflektira na druge proizvodne cijene, dakle, inflacijski rizici, pa i na cijenu hrane. Interveniraju svi, intervenirala je i hrvatska Vlada. Napravili smo jako dobar paket. S obzirom da ova situacija s ruskom agresijom na Ukrajinu, koju osuđujemo, traje, bitno je napraviti mehanizme s europske razine koji će ovu situaciju kakvu danas imamo činiti održivom i smanjiti udare na građane i na gospodarstvo", nastavio je Plenković.
Nadograđivat će se sankcije Moskvi
Premijer vjeruje da će američki predsjednik Biden uglavnom govoriti o Ukrajini, zajedničkom angažmanu koji je usmjeren i na pakete mjera koje bi trebale dovesti do promjene stajališta u Moskvi i osnažiti Ukrajinu.
"Danas je točno mjesec dana da je Ukrajina izložena brutalnoj agresiji, razaranjima, gdje je toliko raseljenih osoba, odnosno prognanih unutar same Ukrajine, više od 3,5 milijuna napustilo je zemlju. Nikad ovoliko puno ljudi iz zemlje u sukobu nije tako brzo u tom broju napustilo zemlju", kazao je, dodavši da svi moramo učiniti više da ova neodrživa i strašna situacija stane.
“Postoji nekoliko paketa koji se već međusobno nadopunjuju. Oni će se nadograđivati kako bi se pritisak podizao”, rekao je o sankcijama Rusiji.
Izgradnjom plutajućeg LNG terminala na Krku strateški smo ojačali svoj položaj
“Ono što smo zadnje imali bila je rasprava u Versaillesu gdje je bilo jasno da pojedine članice EU nisu spremne na alternativne dobavne pravce koji bi supstituirali ili ruski plin i naftu ili ostale energente. Treba jedno vrijeme da se sve to konsolidira", nastavio je Plenković.
Još je jednom ponovio da je Hrvatska izgradnjom plutajućeg LNG-a strateški ojačala svoj položaj. "Da nemamo LNG terminal na Krku bili bismo u situaciji gotovo potpune ovisnosti. Danas je ta energetska ovisnost Hrvatske gotovo u cijelosti zamijenjena i radimo na analizama kao povećati kapacitet postojećeg terminala, ali i na drugim načinima kako da Hrvatska ima plin koji nije nužno uvezen iz Mađarske, a koji dolazi iz Rusije", rekao je premijer.
“Mislim da ćemo danas prvi put tu temu raspraviti. To je jedna vrsta uvjeta koji je teško ispuniti jer nema baš puno rubalja na europskom tržištu”, odgovorio je na pitanje o plaćanju rubljama.
Letjelica je bila naoružana, imala je aviobombu
O bespilotnoj letjelici i današnjoj izjavi predsjednika Milanovića, Plenković je rekao da mu je malo čudno da neki lideri nisu znali da je letjelica pala. "Možda bi bilo bolje da je on napravio da drugi za to znaju? S obzirom na to da on ide na summite NATO-a, nisam pisao, donekle je druga konfiguracija.
Umjesto toga, imao je više nego dovoljno vremena da pojasni svima o čemu se radi. Što se tiče same istrage, tu su stvari vrlo jasne. Ja nemam ništa novo za reći, letjelica je bila naoružana, umjesto da bude izviđačkog karaktera na sebi je imala neku vrstu aviobombe", rekao je, dodavši da u ovom trenutku rade svi koji su uključeni u proces vještačenja da objedine analizu, a nakon toga će kazati u javnosti o čemu se radi.
Upitan o stajalištu Srbije i Aleksandra Vučića o sankcijama Rusiji, Plenković je kazao da je već prije dva ili tri tjedna rekao da se ne može sjediti na dvije stolice.
"Postoje situacije ili kada si na pravoj strani povijesti, na pravoj strani prava ili nešto petljaš. Ovdje se ne može petljati. Jasno mi je da imaju izbore, ali ne može i jedno i drugo. Ako si se odlučio ići u EU, imaš ambiciju dijeliti neke temeljne vrijednosti, onda nikako ne možeš sjediti na dvije stolice. Oni se trebaju opredijeliti. Ja jasno Srbiji upućujem poruku da ovo nije situacija gdje se može biti ili – ili”, kazao je.
"Jesu li se odlučili ići prema EU? Jesu. Onda je odgovor jasan”, dodao je hrvatski premijer.
Situacija s prijetnjama ministrici Tramišak pomalo bizarna
Na novinarsko pitanje je li razgovarao s ministricom Tramišak, Plenković je kazao da nije imao pojma o tim prijetnjama.
"Cijela ta priča mi je ekstremno bizarna. Ja ne znam je li ikada bila situacija da netko od članova Vlade ima neku informaciju da mu se prijeti, a da se to ne deklarira meni kao premijeru, ministru unutarnjih poslova ili policiji. Meni na dnevnoj bazi prijete, postoji jasna procedura. Jedna vrlo neobična i čudna situacija. Ja sam pozvao ministricu Tramišak u utorak kad sam iz medija shvatio da uopće postoji neki takav scenarij, pa se insinuiralo da je upetljan i moj savjetnik Zvonimir Savić. Mislim, to su takve nebuloze da je meni to bilo bizarno čitati, a kasnije kada sam razgovarao i s njim i s njom...s njim mi je sve jasno, a s njom mi baš nije jasno kako se to moglo dogoditi', kazao je Plenković, a na pitanje ima li ministrica njegovo povjerenje, ponovio je: 'Ovo svakako nije dobro. Ne pridonosi normalnom povjerenju.'
Upitan razmišlja da smijeni ministricu kazao je: 'Nismo o tome još razmišljali, ali moramo stvari razjasniti. Ovo ovako ne može ostati. Ovo je jedna od najbizarnijih situacija za koju ne znam da li se ikada ikome dogodila. Sigurno neće ostati samo na ovome'.
Osvrnuo se i na predstojeći sastanak Europske unije i Kine.
"Cilj je da na summitu koji će biti 1. travnja vidimo kakva je pozicija Kine u odnosu na Rusiju. To je ključ u ovom trenutku, ono što je najbitnije", kazao je Plenković.
Rasprava o Bosni i Hercegovini
"Godinama nije bilo ovakve formalne rasprave o situaciji u BiH, naročito nakon ovih razgovora koji su se vodili s ciljem dogovora o postizanju kompromisa oko izbornoga zakona", kazao je, najavivši svoje uvodno izlaganje te prijedlog da se Europska unija angažira i dalje i to na snažan način s autoritetom visoke političke razine.
"Kako bismo pokušali približiti stajališta, prije svega, između bošnjačkih i hrvatskih političkih stranaka u BiH. Mi smatramo da je relaksacija odnosa te uspostava savezništva i partnerstva između Bošnjaka i Hrvata ključno za dobro funkcioniranje Federacije kao i za održavanje izbora na kojima Hrvatima drugi narod neće birati njihove predstavnike", rekao je premijer, dodavši da je to bitno, ne samo s aspekta BiH i radi interesa Hrvatske koja tu nastupa prijateljski i dobronamjerno kao jedina članica EU koja graniči s BiH, nego i s vanjsko-političkog interesa cijele EU.
“Mi znamo što je BiH, što se događalo 90-tih, tko je kriv za rat, kako su nastali Washingtonski i Daytonski sporazumi, što je ustav BiH. Neki drugi koji su dalje od BiH, obrazovani i formirani na konceptu jedan čovjek-jedan glas i sve što odudara od toga građanskog koncepta nije nešto što lagano razumiju”, rekao je Plenković.
Dodao je da Hrvatska uspjela u tako važan dokument ubaciti da se izrijekom spomene jednakost konstitutivnih naroda, a ne posredno kao na samitu NATO-a prošle godine kada je samo spomenut Dayonski sporazum.
“Ovdje u ovom dokumentu izrijekom pište jednakost konstitutivnih naroda. To je važna poruka osobito sada kada se ulazi u završnu fazu pokušaja da se dogovori promjena izbornog zakona u BiH. Zato ću večeras objasniti u svom izlaganju cijeli kontekst onima koje se ne bave Bosnom i Hercegovinom, a takvih je 95 posto koji se malo ili jak rijetko time bave”, kazao je Plenković.
Istaknuo je da očekuje sadržajnu raspravu kako bi se vidjelo što se može napraviti jer nikome nije u interesu nefunkcionalna Bosna i Hercegovina, a bude li se išlo na izbore po sadašnjem izbornom zakonu ponovit će se sadašnja situacija nefunkcionalne države u sljedećih nekoliko godina.
"Sutra ćemo raspravljati o energetici i gospodarskoj situaciju, svi smo jednako izloženi, došlo je do rasta cijena energenata i to se reflektira na druge proizvodne cijene, dakle, inflacijski rizici, pa i na cijenu hrane. Interveniraju svi, intervenirala je i hrvatska Vlada. Napravili smo jako dobar paket. S obzirom da ova situacija s ruskom agresijom na Ukrajinu, koju osuđujemo, traje, bitno je napraviti mehanizme s europske razine koji će ovu situaciju kakvu danas imamo činiti održivom i smanjiti udare na građane i na gospodarstvo", nastavio je Plenković.
Nadograđivat će se sankcije Moskvi
Premijer vjeruje da će američki predsjednik Biden uglavnom govoriti o Ukrajini, zajedničkom angažmanu koji je usmjeren i na pakete mjera koje bi trebale dovesti do promjene stajališta u Moskvi i osnažiti Ukrajinu.
"Danas je točno mjesec dana da je Ukrajina izložena brutalnoj agresiji, razaranjima, gdje je toliko raseljenih osoba, odnosno prognanih unutar same Ukrajine, više od 3,5 milijuna napustilo je zemlju. Nikad ovoliko puno ljudi iz zemlje u sukobu nije tako brzo u tom broju napustilo zemlju", kazao je, dodavši da svi moramo učiniti više da ova neodrživa i strašna situacija stane.
“Postoji nekoliko paketa koji se već međusobno nadopunjuju. Oni će se nadograđivati kako bi se pritisak podizao”, rekao je o sankcijama Rusiji.
Izgradnjom plutajućeg LNG terminala na Krku strateški smo ojačali svoj položaj
“Ono što smo zadnje imali bila je rasprava u Versaillesu gdje je bilo jasno da pojedine članice EU nisu spremne na alternativne dobavne pravce koji bi supstituirali ili ruski plin i naftu ili ostale energente. Treba jedno vrijeme da se sve to konsolidira", nastavio je Plenković.
Još je jednom ponovio da je Hrvatska izgradnjom plutajućeg LNG-a strateški ojačala svoj položaj. "Da nemamo LNG terminal na Krku bili bismo u situaciji gotovo potpune ovisnosti. Danas je ta energetska ovisnost Hrvatske gotovo u cijelosti zamijenjena i radimo na analizama kao povećati kapacitet postojećeg terminala, ali i na drugim načinima kako da Hrvatska ima plin koji nije nužno uvezen iz Mađarske, a koji dolazi iz Rusije", rekao je premijer.
“Mislim da ćemo danas prvi put tu temu raspraviti. To je jedna vrsta uvjeta koji je teško ispuniti jer nema baš puno rubalja na europskom tržištu”, odgovorio je na pitanje o plaćanju rubljama.
Letjelica je bila naoružana, imala je aviobombu
O bespilotnoj letjelici i današnjoj izjavi predsjednika Milanovića, Plenković je rekao da mu je malo čudno da neki lideri nisu znali da je letjelica pala. "Možda bi bilo bolje da je on napravio da drugi za to znaju? S obzirom na to da on ide na summite NATO-a, nisam pisao, donekle je druga konfiguracija.
Umjesto toga, imao je više nego dovoljno vremena da pojasni svima o čemu se radi. Što se tiče same istrage, tu su stvari vrlo jasne. Ja nemam ništa novo za reći, letjelica je bila naoružana, umjesto da bude izviđačkog karaktera na sebi je imala neku vrstu aviobombe", rekao je, dodavši da u ovom trenutku rade svi koji su uključeni u proces vještačenja da objedine analizu, a nakon toga će kazati u javnosti o čemu se radi.
Upitan o stajalištu Srbije i Aleksandra Vučića o sankcijama Rusiji, Plenković je kazao da je već prije dva ili tri tjedna rekao da se ne može sjediti na dvije stolice.
"Postoje situacije ili kada si na pravoj strani povijesti, na pravoj strani prava ili nešto petljaš. Ovdje se ne može petljati. Jasno mi je da imaju izbore, ali ne može i jedno i drugo. Ako si se odlučio ići u EU, imaš ambiciju dijeliti neke temeljne vrijednosti, onda nikako ne možeš sjediti na dvije stolice. Oni se trebaju opredijeliti. Ja jasno Srbiji upućujem poruku da ovo nije situacija gdje se može biti ili – ili”, kazao je.
"Jesu li se odlučili ići prema EU? Jesu. Onda je odgovor jasan”, dodao je hrvatski premijer.
Situacija s prijetnjama ministrici Tramišak pomalo bizarna
Na novinarsko pitanje je li razgovarao s ministricom Tramišak, Plenković je kazao da nije imao pojma o tim prijetnjama.
"Cijela ta priča mi je ekstremno bizarna. Ja ne znam je li ikada bila situacija da netko od članova Vlade ima neku informaciju da mu se prijeti, a da se to ne deklarira meni kao premijeru, ministru unutarnjih poslova ili policiji. Meni na dnevnoj bazi prijete, postoji jasna procedura. Jedna vrlo neobična i čudna situacija. Ja sam pozvao ministricu Tramišak u utorak kad sam iz medija shvatio da uopće postoji neki takav scenarij, pa se insinuiralo da je upetljan i moj savjetnik Zvonimir Savić. Mislim, to su takve nebuloze da je meni to bilo bizarno čitati, a kasnije kada sam razgovarao i s njim i s njom...s njim mi je sve jasno, a s njom mi baš nije jasno kako se to moglo dogoditi', kazao je Plenković, a na pitanje ima li ministrica njegovo povjerenje, ponovio je: 'Ovo svakako nije dobro. Ne pridonosi normalnom povjerenju.'
Upitan razmišlja da smijeni ministricu kazao je: 'Nismo o tome još razmišljali, ali moramo stvari razjasniti. Ovo ovako ne može ostati. Ovo je jedna od najbizarnijih situacija za koju ne znam da li se ikada ikome dogodila. Sigurno neće ostati samo na ovome'.
Osvrnuo se i na predstojeći sastanak Europske unije i Kine.
"Cilj je da na summitu koji će biti 1. travnja vidimo kakva je pozicija Kine u odnosu na Rusiju. To je ključ u ovom trenutku, ono što je najbitnije", kazao je Plenković.
PVRH
