Ministrica turizma i sporta Nikolina Brnjac kazala je u emisiji Hrvatskog radija "A sada Vlada" da je strateški cilj ministarstva Hrvatska kao cjelogodišnja destinacija. Naglasila je dobre turističke rezultate u ovoj godini, osobito 95% prometa za vrijeme Uskrsa u odnosu na 2019. godinu. Posebno je istaknula održivi turizam o kojem se vodilo računa kada se pisao Nacionalni plan oporavka i otpornosti.
Ministrica je u razgovoru istaknula da od početka godine bilježimo odlične turističke rezultate te da smo bili na više od 95% u odnosu na rekordnu 2019. godinu.
„Strateški cilj nam je cjelogodišnji turizam i razvijanje Hrvatske kao cjelogodišnje destinacije. Rat u Ukrajini usporio je "booking", no to je bio trenutačni trend koji je sada usporio. Sada su rezultati iznad očekivanja“, kazala je ministrica brnjac i nastavila:
„Zajedno s Hrvatskom turističkom zajednicom krenuli smo po emitivnim tržištima. Održali smo sastanke s češkim i slovačkim agencijama i turoperatorima, predstavili smo Hrvatsku kako održivu i odgovornu destinaciju. To se odrazilo i na dobre uskrsne blagdane“.
Naglasila je da je ovaj Uskrs bio iznimno važan jer je važno kakve će dojmove turisti ponijeti iz Hrvatske i preporučiti boravak u Hrvatskoj svojim kolegama, prijateljima, obitelji.
Osvrnuvši se na rat u Ukrajini, ministrica je rekla da je posljednje dvije godine bilo jako teško planirati.
„Stalno smo održavali sastanke, Vlada je s mjerama uskočila i rezultat toga su dobri turistički rezultati. Rat u Ukrajini to je sve poremetio i imali smo malu neizvjesnost, no istraživanja pokazuju da su ljudi željni putovanja, svaki 3. Europljanin želi putovati, već zna kamo će putovati, ali još nije "bookirao". Njihov motiv je putovanje unutar Europe i to u autodestinacije, što su i aduti hrvatskog turizma“, kazala je Brnjac.
Objasnila je i da Dubrovačko-neretvanska županija uskoro postaje autodestinacija i to puštanjem u promet Pelješkog mosta, za što je iznimno zainteresirano njemačko tržište na kojem su Ministarstvo i HTZ jako angažirani.
„Aviolinije su sada negdje na razini 2019. godine, a posebno nas veseli direktna linija Dubrovnik -New York koja kreće 28. svibnja. Dolazak turističkog prometa iz SAD-a je na razini 2019., unatoč svim događanjima oko nas“, istaknula je ministrica.
Turisti žele održivi turizam
„Istraživanja Eurobarometra i Bookinga pokazuju da čak 80% turista želi održivije putovati, prate sve što se događa s klimatskim promjenama, ček žele platiti više u takvim destinacijama, vodeći računa što ostavljaju za sobom. U pitanju nije samo ekološka održivost nego i društvena, gospodarska i socijalna, što su izuzetno važne komponente“, rekla je ministrica.
Kazala je i da je važno naći ravnotežu između investicija u turizmu i kvalitete života lokalnog stanovništva koje ne smije patiti zbog ulaganja u turizam. Dodala je da su zbog toga u NPOO-u vodili računa da investicije u turizmu moraju se oslanjati na segmente održivosti, zelenog i digitalnog.
„Što se tiče infrastrukture, održali smo niz radionica u općinama, županijama, gradovima, a može sudjelovati i privatni sektor, kako bismo objasnili na što će najviše biti naglasak i kako će izgledati javni pozivi koji će izaći u 3. kvartalu ove godine. Dobili smo inpute od njih i prvi put napravili plan projekata, ali vođeni održivošću jer je to imperativ na kojem moramo ustrajati i to će biti glavni uvjet za dobivanje projekata“, naglasila je Brnjac.
Ministrica je kazala da su temeljem Strategije razvoja održivog turizma uključeni su i ključni indikatori praćenja razvoja turizma:
„Sada ćemo kroz novi zakon o turizmu prvi put imati bazu pokazatelja, a temeljem toga izradit će se satelitski izračun održivog turizma - gledat će se i ekološka i društvena učinkovitost. To će omogućiti smjer investicija u turizmu za Hrvatsku“.
Javni poziv za turističku infrastrukturu u 3. kvartalu ove godine
Ponovila je da u 3. kvartalu ove godine kreću javni pozivi za turističku infrastrukturu, posebno u lječilišnom turizmu koji glavna sastavnica cjelogodišnjeg turizma. Radi se na dizanju cjelokupnog gospodarstva kroz lječilišni turizam.
„Sljedeći poziv bit će vezan za kulturnu baštinu, gdje će biti dopuštena ulaganja i u kurije, dvorce, ali u turističke svrhe. Nakon toga i prirodna baština. Ulaganja u infrastrukturu vezanu za aktivni turizam. Napravili smo detaljnu analizu projekata u cijeloj Hrvatskoj, a podijelili smo ih na: spremne, uvjetno spremne i nespremne“, najavila je ministrica.
Privatna turistička infrastruktura osigurana je s 1,2 milijarde i moći će aplicirati za javni poziv
Što se tiče tzv. Betonizacije, ministrica je rekla da je u NPOO-u osigurano 50 milijuna kuna za tranziciju privatnih iznajmljivača, odnosno fizičkih osoba, u poduzetnike koji će moći imati ili pansione ili difuzne hotele.
„Današnji turisti traže domaće proizvode, kontakt s lokalnom zajednicom. Nadam se da će se već broj privatnih iznajmljivača odazvati pozivu jer na taj način stvaramo konkurentnost i stvaramo kvalitetu“, dodala je.
O digitalizaciji i projektu „Hrvatski digitalni turizam“
Ministrica je rekla da je započet projekt "Hrvatski digitalni turizam" koji će koristiti turistički sektor:
„Bit će integracija svih turističkih zajednica, a kroz NPOO ćemo imati automatsko upravljanje destinacijama, da u svakom trenutku znamo koliko turista na kojoj destinaciji može doći kako bi sačuvali ono što nam je važno“, kazala je i nastavila:
„Treća faza je "bussines inteligence" gdje ćemo povezati sustav iz Hrvatskog digitalnog turizma, drugi sustav iz NPOO-a do "bussines inteligence". Napokon ćemo imati sve podatke i poduzetnici će moći donositi odluke i imati više informacija za njihove investicije.
Na upit o dovoljnom broju sezonskih radnika, ministrica je istaknula da to nije samo naš problem, ali se on rješava zakonom o strancima.
„MUP, Ministarstvo rada i HZZO napravili su digitalni sustav koji omogućuje "online" dozvole. Sve se radi kako bi se onemogućili administrativni zastoji. Pregovara se i sa sindikatima da se izmjenama i dopunama Zakona o radu omogući domaćem tržištu da može dodatno raditi“, kazala je ministrica Brnjac.
Dodala je da se stipendijama od po 2.500 kuna kojima ulažemo u budućnost povećao broj poduzeća koja su se uključila u stipendiste zbog tripartitnih ugovora.
