"Hrvatska podupire restriktivne mjere donesene u okviru šestog paketa sankcija Europske unije protiv Rusije, koje uključuju i embargo na naftu, ali vodi računa o nijansama kako bi cijeli naš energetski sustav kvalitetno funkcionirao", rekao je predsjednik Vlade Andrej Plenković na Globalnom europskom seminaru u Salzburgu, posvećenom promjenama kojima je Europa suočena, prije svega krizi energenata zbog ruske agresije na Ukrajinu.
"Europska komisija ovdje je okupila čitav niz visokih dužnosnika te nekoliko povjerenika da se na neformalan način rasprave globalni izazovi Europske unije i uloga nacionalnih država o tome kako zajednički možemo spriječiti da ova kriza ima manje negativni efekt za naše građane i na naša gospodarstva", kazao je Plenković.
Razgovori o energetskoj sigurnosti i našoj ambiciji za članstvo u eurozoni
Predsjednik hrvatske Vlade se u Salzburgu bilateralno sastao s potpredsjednikom Europske komisije Marošom Šefčovičem, s članovima Komisije Hahnom, zaduženom za proračun i bivšim talijanskim premijerom Paolom Gentilonijem, zaduženim za gospodarstvo. Glavne teme su bile, uz energetsku sigurnost i diversifikaciju opskrbe, naša ambicija za članstvo u eurozoni.
"Prema svim analizama koje imamo sada, Hrvatska jako dobro napreduje i u procesu finalizacije ocjene svih nadležnih tijela na razini europodručja, nakon toga i Vijeća. Očekujemo da se odluke o našem članstvu donesu tijekom lipnja, odnosno najkasnije sredinom srpnja i da poduzmemo sve ključne korake sukladno onome što smo rekli i na našem Vijeću za uvođenje eura", rekao je premijer, dodavši da su ovakvi susreti korisni za jačanje našega međunarodnog položaja.
Upitan može li se nakon ovih globalnih kriza može očekivati neka još jača i čvršća Europa, Plenković je kazao da je to već činjenica.
EU iz kriza izlazi jača i snažnija
"Rekao bih da smo već u vremenu velike COVID-krize koja je krenula u trećem mjesecu našeg predsjedanja Vijećem Europske unije pokazali ogromnu međusobnu solidarnost i podršku da zajedničkim naporima osiguravamo cjepiva, ali i donošenjem ogromnog financijskog instrumenta iduće generacije, dali veliki odgovor na veliki problem", odgovorio je, dodavši da se time pokazalo da iz kriza Europska unija uvijek izlazi jača i snažnija, a države se bolje povezuju.
"Ovakva kriza, prije svega za Ukrajinu, a nakon toga i za cijelu Europu u pogledu rasta cijena energenata, sirovina, građevinskog materijala, hrane, inflatornih pritisaka nameće obvezu kvalitetnije
i što bolje suradnje i zato mi se čini da ćemo mi osnažiti EU u ovoj krizi, umjesto eventualnih napora koji su možda išli da se ona oslabi", nastavio je Plenković.
Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen iznijela je u srijedu prijedlog šestog paketa sankcija Rusiji zbog njezine invazije na Ukrajinu koji među ostalim uključuju zabranu uvoza sirove nafte iz Rusije u roku od šest mjeseci i naftnih prerađevina do kraja ove godine.
Više zemalja tražilo je izuzeća zbog snažne ovisnosti o ruskim energentima, a među njima su Mađarska i Slovačka.
Upitan hoće li Hrvatska tražiti izuzeće, Plenković je kazao da je vrlo važno, kada se ovakvi paketi donose, konzultirati sve dionike na našem tržištu, kako bi osiguralo nesmetano funkcioniranje i proizvodnja energije, odnosno, u ovom konkretnom slučaju, nafte u Hrvatskoj.
"Hrvatska je za restriktivne mjere i vodimo računa o nijansama kako bi cijeli naš energetski sustav kvalitetno funkcionirao", zaključio je hrvatski premijer.
Ponovno stvoriti povjerenje između Hrvata i Bošnjaka u Federaciji BiH
Na radnoj večeri skupa Global Europe Seminar, nesigurna budućnost?! Transformativna snaga kriza Plenković je rekao je da je za Hrvatsku posebno važno pitanje Hrvata u BiH i velika je šteta da nije postignut politički dogovor o izmjeni izbornog zakona uoči izbora 2. listopada.
"Potrebno je ponovno stvoriti povjerenje između Bošnjaka i Hrvata u Federaciji BiH jer bez toga bit će teško funkcioniranje zemlje koja u listopadu bira parlament po starom zakonu pošto se o novom stranke nisu uspjele dogovoriti", kazao je.
"Višemjesečni pokušaji hrvatskih i bošnjačkih stranaka da se dogovore o izbornoj reformi nisu uspjeli unatoč posredovanju administracije SAD-a i EU-a. Izborima po starom zakonu "ponovno će institucije biti izabrane na način da jedan konstitutivni narod neće imati legitimne predstavnike", rekao je premijer.
"Stoga ćemo "pokušati ponovno stvoriti povjerenje između Bošnjaka i Hrvata u Federaciji jer bez toga će funkcioniranje zemlje biti teško", naglasio je.
Rat i COVID potisnuli druge krize
Osvrnuvši se u govoru na rat u Ukrajini, Plenković je naglasio da je Rusija uvelike podcijenila tu zemlju u njezinom otporu te kako Ukrajini treba pomoći na raznim poljima te poduprijeti njezine ambicije da dobije poseban status u EU-u.
"Rusija je uvelike podcijenila Ukrajinu, hrabrost ljudi, heroizam vojnika i odlučnost da se odupru", rekao je Plenković. Potrebno je "poduprijeti ambiciju Ukrajine da dobije poseban status u EU-u, ali moramo poduprijeti i europske ambicije drugih zemalja", rekao je. U govoru je naglasio da su kriza s pandemijom COVID-a i rat u Ukrajini stavili "sve druge postojeće krize u drugi plan".
"Ova kriza na trenutak je učinila da zaboravimo druge prijetnje" što ne bismo trebali, rekao je i nabrojao nuklearnu prijetnju Sjeverne Koreje, pregovore s Iranom, tenzije u Južnokineskom moru, odnose SAD-a i Kine, potom klimatske promjene i ilegalnu migraciju. "Nažalost ništa od toga nije nestalo", naglasio je.
Stanje na zapadnom Balkanu treba pomno pratiti
"Ne smijemo dopustiti da ta pitanja ostanu u sjeni jer i ona traže akciju".
Istaknuvši da je svaka kriza ujedno i šansa, pohvalio je EU u odgovoru na covid, kao signal europske solidarnosti, koji je pokazao "svrhu i misiju Unije".
Plenković je ocijenio da je prerano reći hoće li se uspjeti na isti način solidarno riješiti i energetska kriza, ali je izrazio nadu da će se to dogoditi.
Podsjetio je na stratešku odluku o postupnom prestanku ovisnosti o ruskim energentima, uz uzimanje u obzir posebnih okolnosti svake zemlje, uz tranzicijski period kada bi trebalo stvoriti alternativne pravce i mreže, naglasivši pritom važnost LNG terminala na otoku Krku.
