Predstavljena su prva dva natječaja za projekte iz sektora održivog gospodarenja otpadom u okviru Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO) ukupne su vrijednosti 434 milijuna kuna, a njima će se bespovratno sufinancirati izgradnja postrojenja za obradu biootpada te sanacija zatvorenih odlagališta otpada, istaknuto je na predstavljanju natječaja u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu. U okviru Nacionalnog plana oporavka i otpornosti 2021. - 2026. (NPOO), predstavljena prva dva poziva iz sektora gospodarenja otpadom: „Poziv za izgradnju i opremanje postrojenja za biološku obradu odvojeno sakupljenog otpada“ i „Poziv za sanaciju zatvorenih odlagališta neopasnog otpada“.
Pozive su predstavili posebni savjetnik predsjednika Vlade Republike Hrvatske Zvonimir Savić, ministar gospodarstva i održivog razvoja Davor Filipović i državni tajnik Mario Šiljeg.
Poziv kojim će se financirati projekti izgradnje i opremanja postrojenja za biološku obradu odvojeno sakupljenog biootpada vrijedan je 354 milijuna kuna, a onaj za sanaciju zatvorenih odlagališta neopasnog otpada 80 milijuna kuna. Oba poziva su otvorena, rečeno je na konferenciji za medije u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici.
Kako je istaknuo ministar gospodarstva i održivog razvoja Davor Filipović, ciljevi poziva za izgradnju postrojenja odnose se na izgradnju sedam postrojenja do trećeg kvartala 2025. godine, uspostavu dodatnih kapaciteta recikliranja otpada, kao i smanjenje količine biootpada odloženog na odlagališta.
Što se tiče poziva za sanaciju odlagališta, cilj je sanirati minimalno 10 odlagališta do drugog kvartala 2026. godine, rekao je Filipović. Prihvatljivi prijavitelji na natječaj za izgradnju i opremanje postrojenja za biološku obradu odvojeno sakupljenog biootpada su mala, srednja i velika poduzeća, a intenzitet potpora kreće se od 35 do 80 posto.
Kako je napomenuo državni tajnik u Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja Mario Šiljeg, mahom je riječ o kompostanama i bioplinskim postrojenjima, a procijenjena ukupna vrijednost investicija koje će se realizirati ide do milijardu kuna.
Prihvatljivi prijavitelji za natječaj za sanaciju zatvorenih odlagališta neopasnog otpada su jedinice lokalne samouprave, intenzitet potpore je 85 posto, a procijenjena ukupna vrijednost investicija kreće se oko 94 milijuna kuna.
Prijave za oba natječaja moći će se podnositi od 13. lipnja ove godine.
Iz NPOO-a za sektor gospodarenja otpadom 1,25 milijardi kuna
Šiljeg je izvijestio da je u sklopu NPOO-a za sektor gospodarenja otpadom na raspolaganju 1,25 milijardi kuna, pri čemu će se projekti održivog gospodarenja otpadom sufinancirati s 1,1 milijardom kuna, a projekti sanacija odlagališta otpada s ukupno 150 milijuna kuna.
Generalni cilj koji je postavila Europska komisija, u smislu prelaska zemalja članica na kružno gospodarstvo, jest da se do 2035. dosegne razina od 65 posto odvojeno sakupljenog i recikliranog otpada, dok količina obrađenog otpada koji se može odložiti ne bi trebala prelaziti 10 posto, istaknuo je Šiljeg. Filipović je poručio da je NPOO "prilika koja se ne propušta", pri čemu bespovratni novac treba iskoristiti za poboljšanje kvalitete života danas, ali i razmišljati što ćemo ostaviti iza sebe. Rekao je i da treba promijeniti neke obrasce ponašanja, pri čemu između ostalog i djecu treba učiti o potrebi odvajanja i recikliranja otpada.
Objavljeni natječaji u sklopu NPOO-a u vrijednosti 6,7 milijardi kuna
Posebni savjetnik predsjednika Vlade Zvonimir Savić je istaknuo da od 47,5 milijardi kuna bespovratnih sredstava koja Hrvatska ima na raspolaganju iz NPOO-a, do sada je ukupno objavljeno natječaja, uključujući i današnje, u vrijednosti od oko 6,7 milijardi kuna ili 14,2 posto, dok je ukupno ugovoreno 1,3 milijarde kuna, što čini 2,8 posto ukupne alokacije.
Plan je Europska komisija odobrila u srpnju prošle godine, u rujnu je Hrvatska dobila predujam od 818 milijuna eura, a prije nekoliko dana Komisija je pozitivno ocijenila zahtjev za isplatom prve rate od 700 milijuna eura, a isplata se očekuje tijekom lipnja.
"Time bi bili u situaciji da već gotovo četvrtinu predviđenih sredstava iz NPOO-a povučemo, odnosno da dobijemo uplatu za provedbu investicija", istaknuo je Savić, dodajući da je Hrvatska šesta država na razini EU-a koja je poslala zahtjev za isplatom prve rate, a na temelju ispunjenja svih predviđenih reformskih i investicijskih indikatora.
Janaf može i bez ulaganja znatno povećati transport nafte prema Mađarskoj
Odgovarajući na upit novinara o tome kako ocjenjuje nedavnu izjavu mađarskog premijera Viktora Orbana o "oduzetom moru", ministar Filipović je kazao da je ta Orbanova izjava bila u potpunosti neprimjerena.
U kontekstu cijele situacije, poručio je da će Hrvatska raditi na tome da postane važan faktor što se tiče energetskog sektora u Europi.
"Trenutni kapaciteti Janafa mogu se bez ikakvih investicija, kada se govori o transportu nafte u Mađarsku, povećati, i to značajno, a uz određene investicije, oni se mogu i poduplati", izjavio je Filipović. Dodao je da je to smjer kojim će Hrvatska ići, odnosno iskoristiti situaciju kako bi se maksimalno pozicionirala što se tiče energetike u Europi.
Naveo je i da Janaf prema sadašnjem kapacitetu može prema Mađarskoj transportirati 11,4 milijuna tona nafte godišnje, a sada se prema toj zemlji transportira svega 2 milijuna. Filipović je naglasio kako je iz toga vidljivo da se bez ikakvih ulaganja može značajno povećati transport nafte prema Mađarskoj.
"U ovoj situaciji Hrvatska je rješenje i za Mađarsku, ovisno o rezultatu sankcija, i za druge zemlje EU", ustvrdio je Filipović.
Po podatcima s internet stranice Janafa, projektirani kapacitet naftovoda iznosi 34 milijuna tona nafte godišnje (MTG), a instalirani 20 MTG. Sustav je izgrađen za potrebe rafinerija u Hrvatskoj, Sloveniji, Srbiji te Bosni i Hercegovini (24 MTG), kao i korisnika u Mađarskoj te Češkoj i Slovačkoj (10 MTG), podatci su Janafa.
Savjetnik predsjednika Vlade za Savić, rekao je da je predsjednik Vlade već u nekoliko navrata spomenuo da novonastale okolnosti Hrvatsku stavljaju u poziciju s dodatnom energetskom snagom, odnosno pozicioniraju je da s obzirom na kapacitete i LNG terminal postane "malo ozbiljniji faktor". Dodao je da će se sve to vidjeti i kroz buduće odluke koje se tiču hrvatske energetske neovisnosti i daljnjeg postupanja i dogovora s drugim državama.
Izvor: Hina/Vlada
