Predsjednik Vlade Andrej Plenković danas je sudjelovao na Pravosudnoj konferenciji u organizaciji Vrhovnog i Ustavnog suda Republike Hrvatske, koja je održana u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici. Predsjednik Vlade obratio se prisutnima i nakon pozdravnih govora, rekao sljedeće:
„Čast mi je i zadovoljstvo sudjelovati na početku ove konferencije koju organizira Ustavni i Vrhovni sud, povodom posjeta predsjednika Suda Europske unije g. Lenaertsa i njegove delegacije.
Kroz proteklih više od 60 godina, odgovarajući na brojne izazove, države članice su razvijale Uniju naroda i država koja se temelji na vladavini prava, demokraciji, jednakosti i slobodi.
Vrijednosti na kojima počiva Unija dio su zajedničke europske pravne stečevine i presudne su za osiguranje prostora slobode, sigurnosti i pravde.
Ulaskom Hrvatske u Europsku uniju godine, pravna stečevina je postala dio našeg unutarnjeg pravnog poretka, a hrvatski sudovi su dobili dvostruku ulogu primjene i nacionalnog i europskog prava.
No, toj ulozi je prethodila opsežna reforma pravosuđa tijekom koje je su ispunjeni svi uvjeti sadržani u novom poglavlju pregovora Pravosuđe i temeljna prava (23.).
U tom pred-pristupnom razdoblju, zahvaljujući provedenim reformama ostvareni je veliki napredak, no stanje u hrvatskom pravosuđu još uvijek nije zadovoljavajuće. Reforma nije privedena kraju - ona se intenzivno nastavlja i u drugom mandatu ove Vlade.
U proteklih 6 godina izmijenili smo niz organizacijskih zakona, poput Zakona o sudovima i o Državnom odvjetništvu, Zakona o područjima i sjedištima sudova i državnih odvjetništava, Zakona o DSV-u, Zakona o DOV-u, kojima smo između ostalog i racionalizirali pravosudnu mrežu.
Kako bi skratili duljinu trajanja postupaka donijeli smo paket procesnih zakona (ZPP, ZKP), te paket trgovačkih propisa s ciljem olakšavanja poslovanja.
U posljednjih pet godina uloženo je 200 milijuna kuna u digitalizaciju pravosuđa i preko 560 milijuna kuna u pravosudnu infrastrukturu i opremanje.
Na sudove je uvedena elektronička komunikacija, a eSpis je uveden u rad upravnih sudova i Visokog upravnog suda. Naš program daljnje reforme pravosuđa sadržan je u Nacionalnom planu oporavka i otpornosti u kojem smo se obvezali ispuniti 13 velikih reformskih mjera i 6 razvojnih projekata. Za izvršenje tih projekata osigurano je oko 750 milijuna kuna. I dosadašnje mjere kao i aktivnosti iz Plana fokusirane su na postojeće nedostatke, a to je broj neriješenih predmeta i duljina trajanja postupaka.
Tek kada ove indikatore svedemo u statistički prosjek država članica Europske unije, reformu možemo smatrati uspješnom.To je cilj naše Vlade, to je vjerujem i želja svih pravosudnih dužnosnika, i ono najbitnije, to je ono što s pravom traže naši građani.
Ključ povjerenja u pravosuđe u sinergiji kvalitetnih reformskih mjera i odgovornosti i profesionalnosti u okviru pravosuđa
Vezano za indikatore Izvješće EK, tzv. Justice Scoreboard pokazuje da Hrvatska ima izrazito negativnu percepciju neovisnosti pravosuđa.
Moje je uvjerenje da mi u tom pogledu imamo dva problema - jedan je shvaćanje koncepta neovisnosti pravosuđa i u tom smislu uloge izvršne vlasti, a drugi je problem nepovjerenja u pravosuđe.
Vlada u reformi pravosuđa sudjeluje na način da mijenja zakonodavstvo, ulaže u infrastrukturu, opremljenost i kapacitete sudova i državnog odvjetništva, te profesionalno usavršavanje pravosudnih dužnosnika.
O pokretanju ili nepokretanju postupka, odgovornosti, krivnji ili visini kazne odlučuju pravosudna tijela. Mi smo ovdje kako bi napravili iskorake i omogućili da pravosudna tijela čine to u najboljim mogućim uvjetima i temeljem kvalitetnih propisa.
U svim fazama svojeg postupanja pravosudna tijela moraju biti neovisna i samostalna, to je temeljno demokratsko načelo koje postoji radi zaštite nositelja pravosudnih dužnosti, ali i zaštite prava građana u postupcima pred sudovima.
No, isto tako želim naglasiti da je neovisnost pravosuđa pravo i povlastica dobivena u interesu vladavine prava i da se ona mora vezati uz odgovornosti i profesionalnosti.
I upravo u sinergiji kvalitetnih reformskih mjera i odgovornosti i profesionalnosti u okviru pravosuđa vjerujem da leži ključ povjerenja u pravosuđe, koje mora biti učinkovito, čija praksa treba biti ujednačena, a odluke zakonite i nepristrane.
Hrvatski suci do danas uputili 36 prethodnih pitanja Sudu Europske unije
U kontekstu profesionalnog razvoja pravosudnih dužnosnika želim se vratiti na novu ulogu pravosuđa nakon ulaska Hrvatske u Europsku uniju.
Prilagodba složenom pravnom sustavu EU-a u velikoj mjeri ovisi o edukaciji pravosudnih dužnosnika, korištenju različitih modela pravosudne suradnje, kao i suradnji sa Sudom Europske unije.
Sud Europske unije provjerava zakonitost akata institucija Unije, osigurava da države članice ispunjavaju svoje obveze iz Ugovora i tumači europsko pravo na zahtjev nacionalnih sudova.Odluke koje donosi imaju utjecaj, ne samo na razvoj europskog prava, već i na postupanje upravnih tijela i na odluke nacionalnih sudova država članica.
Za postupanje nacionalnih sudova važna je mogućnost postavljanja prethodnog pitanja Sudu Europske unije. Prethodni postupak je, uz načelo izravnog učinka i nadređenosti europskog prava, jedan od tri kuta koji sačinjavaju tzv. “čaroban trokut “ (triangle magique) prava EU, koji je Robert Lecourt, četvrti predsjednik Suda EU, identificirao u tadašnjem članku 177. Ugovora o EEZ-u, danas članku 267. UFEU-a. Hrvatski suci su do danas uputili 36 prethodnih pitanja Sudu Europske unije, što kao praksu pozdravljam i podržavam.
Pored toga u okviru prethodnih pitanja i građani mogu zatražiti pojašnjenje odredaba prava Unije, jer stranke koje sudjeluju u postupku pred nacionalnim sudom mogu sudjelovati i u postupku pokrenutom pred Sudom EU-a.
Hrvatska potiče i zagovara daljnji razvoj europske pravosudne suradnje
Nespojivost i složenost pravnih sustava u državama članicama Europske unije često mogu predstavljati prepreku punoj primjeni europskog prava.
I zato se, kao posljedica slobode kretanja osoba, razvila europska pravosudna suradnja, kojom gradimo uzajamno povjerenje između pravosudnih institucija i različitih pravnih sustava država članica.
Radi se o području u kojem je u zadnjih dvadeset godina uveden niz pravnih mehanizama i instrumenata koji jamče jednostavan i učinkovit pristup pravosuđu i pravnu sigurnost.
Da spomenem samo neke, od Europske pravosudne mreže, EUROJUST-a, Europskog uhidbenog naloga, Europskog istražnog naloga i Europskog ovršnog naloga.Svi ti pravni instrumenti omogućavaju provedbu postupaka priznavanja i izvršenja odluka pravosudnih tijela država članica na cijelom području Unije.
Svjesni značaja pravosudne suradnje i za Europsku uniju, ali i za ostvarenje prava građana, Hrvatska potiče i zagovara daljnji razvoj ovog područja.Dobar i konkretan primjer takvog pristupa je podrška koju je Hrvatska od samog početka dala osnivanju Ureda europskog javnog tužitelja.U travnju 2017. godine bili smo među 17 država koje su prve prihvatile mehanizam pojačane suradnje. Danas ima 22 države.
Prevencija i sprečavanje korupcije, ojačana transparentnost, strukturirani i cjeloviti antikoruptivni paket propisa
Podrška osnivanju i radu Ureda europskog javnog tužitelja proizlazi iz jasne opredijeljenosti naše Vlade za borbu protiv korupcije.
I to je vidljivo iz niza aktivnosti koje smo poduzeli s ciljem prevencije i sprječavanja korupcije, posebno na zakonodavnom planu, što uostalom i jest najbitnija uloga Vlade.
Donijeli smo novi Zakon o sprječavanju sukoba interesa, koji je pozitivno ocijenjen i od strane Vijeća Europe (GRECO) i Europske komisije.Ojačali smo postojeći Zakon o zaštiti prijavitelja nepravilnosti - zviždača, a po izradi Strategije, izradili smo i prvi Akcijski plan za sprječavanje korupcije do 2030. godine.
U postupku je izmjena Zakona o Vladi kojim ukidamo imunitet članovima Vlade za koruptivna kaznena dijela, a paralelno s tim usvojili smo i Kodeks ponašanja za državne dužnosnike, i prva smo hrvatska Vlada koja ima propisane etička pravila za dužnosnike izvršne vlasti.
Dakle, standarde za članove Vlade smo podignuli na razinu višu od one koja nam je bila potrebna za ulazak u Europsku uniju.Transparentnost je također ojačana, što najbolje potvrđuju predložene izmjene Zakona o pravu na pristup informacijama.Donijeli smo strukturirani i cjeloviti antikoruptivni paket propisa, kojim smo, između ostalog, ojačali neovisna tijela zadužena za prevenciju korupcije, Povjerenstvo za sprječavanje sukoba interesa te Povjerenika za informiranje.
Ovaj preventivni paket zaokružit ćemo donošenjem Zakona o lobiranju, čime ćemo po prvi puta regulirati ovo područje, što su pokušale, ali nisu uspjele neke ranije Vlade.
Paralelno s tim jačamo i kapacitete tijela kaznenog progona i ono najbitnije, što uporno ponavljam, DORH, USKOK i sudovi u svojem su radu samostalni i neovisni, lišeni bilo kakvog političkog pritiska.
Postoji suradnja, ali ne i utjecaj, ne od strane vlasti, ovdje nema privilegiranih, stranačka pripadnosti ne štiti od odgovornosti, a pravni poredak se poštuje.
Pozivam sve dionike pravosudnog sustava da zajednički radimo na poboljšanju pravosuđa
Dame i gospodo, Europska unija je zajednica koja se temelji na načelima vladavine prava i pravne sigurnosti.To su načela na kojima smo gradili naš pravosudni sustav u predpristupnom razdoblju, koja razvijamo i danas kao država članica i koja trebaju biti temelj svih politika i na nacionalnoj i na europskoj razini.Koristim ovu priliku da pozovem sve dionike pravosudnog sustava da zajednički radimo na poboljšanju pravosuđa, da ga približimo europskim standardima, učinimo bržim i pravednijim te na taj način vratimo povjerenje građana u sustav. U ime Vlade još jednom želim zahvaliti Ustavnom i Vrhovnom sudu na organizaciji ove Konferencije, a predsjedniku Europskog suda g. Lenartsui njegovim kolegama želim zahvaliti na dolasku.“
Kroz proteklih više od 60 godina, odgovarajući na brojne izazove, države članice su razvijale Uniju naroda i država koja se temelji na vladavini prava, demokraciji, jednakosti i slobodi.
Vrijednosti na kojima počiva Unija dio su zajedničke europske pravne stečevine i presudne su za osiguranje prostora slobode, sigurnosti i pravde.
Ulaskom Hrvatske u Europsku uniju godine, pravna stečevina je postala dio našeg unutarnjeg pravnog poretka, a hrvatski sudovi su dobili dvostruku ulogu primjene i nacionalnog i europskog prava.
No, toj ulozi je prethodila opsežna reforma pravosuđa tijekom koje je su ispunjeni svi uvjeti sadržani u novom poglavlju pregovora Pravosuđe i temeljna prava (23.).
U tom pred-pristupnom razdoblju, zahvaljujući provedenim reformama ostvareni je veliki napredak, no stanje u hrvatskom pravosuđu još uvijek nije zadovoljavajuće. Reforma nije privedena kraju - ona se intenzivno nastavlja i u drugom mandatu ove Vlade.
U proteklih 6 godina izmijenili smo niz organizacijskih zakona, poput Zakona o sudovima i o Državnom odvjetništvu, Zakona o područjima i sjedištima sudova i državnih odvjetništava, Zakona o DSV-u, Zakona o DOV-u, kojima smo između ostalog i racionalizirali pravosudnu mrežu.
Kako bi skratili duljinu trajanja postupaka donijeli smo paket procesnih zakona (ZPP, ZKP), te paket trgovačkih propisa s ciljem olakšavanja poslovanja.
U posljednjih pet godina uloženo je 200 milijuna kuna u digitalizaciju pravosuđa i preko 560 milijuna kuna u pravosudnu infrastrukturu i opremanje.
Na sudove je uvedena elektronička komunikacija, a eSpis je uveden u rad upravnih sudova i Visokog upravnog suda. Naš program daljnje reforme pravosuđa sadržan je u Nacionalnom planu oporavka i otpornosti u kojem smo se obvezali ispuniti 13 velikih reformskih mjera i 6 razvojnih projekata. Za izvršenje tih projekata osigurano je oko 750 milijuna kuna. I dosadašnje mjere kao i aktivnosti iz Plana fokusirane su na postojeće nedostatke, a to je broj neriješenih predmeta i duljina trajanja postupaka.
Tek kada ove indikatore svedemo u statistički prosjek država članica Europske unije, reformu možemo smatrati uspješnom.To je cilj naše Vlade, to je vjerujem i želja svih pravosudnih dužnosnika, i ono najbitnije, to je ono što s pravom traže naši građani.
Ključ povjerenja u pravosuđe u sinergiji kvalitetnih reformskih mjera i odgovornosti i profesionalnosti u okviru pravosuđa
Vezano za indikatore Izvješće EK, tzv. Justice Scoreboard pokazuje da Hrvatska ima izrazito negativnu percepciju neovisnosti pravosuđa.
Moje je uvjerenje da mi u tom pogledu imamo dva problema - jedan je shvaćanje koncepta neovisnosti pravosuđa i u tom smislu uloge izvršne vlasti, a drugi je problem nepovjerenja u pravosuđe.
Vlada u reformi pravosuđa sudjeluje na način da mijenja zakonodavstvo, ulaže u infrastrukturu, opremljenost i kapacitete sudova i državnog odvjetništva, te profesionalno usavršavanje pravosudnih dužnosnika.
O pokretanju ili nepokretanju postupka, odgovornosti, krivnji ili visini kazne odlučuju pravosudna tijela. Mi smo ovdje kako bi napravili iskorake i omogućili da pravosudna tijela čine to u najboljim mogućim uvjetima i temeljem kvalitetnih propisa.
U svim fazama svojeg postupanja pravosudna tijela moraju biti neovisna i samostalna, to je temeljno demokratsko načelo koje postoji radi zaštite nositelja pravosudnih dužnosti, ali i zaštite prava građana u postupcima pred sudovima.
No, isto tako želim naglasiti da je neovisnost pravosuđa pravo i povlastica dobivena u interesu vladavine prava i da se ona mora vezati uz odgovornosti i profesionalnosti.
I upravo u sinergiji kvalitetnih reformskih mjera i odgovornosti i profesionalnosti u okviru pravosuđa vjerujem da leži ključ povjerenja u pravosuđe, koje mora biti učinkovito, čija praksa treba biti ujednačena, a odluke zakonite i nepristrane.
Hrvatski suci do danas uputili 36 prethodnih pitanja Sudu Europske unije
U kontekstu profesionalnog razvoja pravosudnih dužnosnika želim se vratiti na novu ulogu pravosuđa nakon ulaska Hrvatske u Europsku uniju.
Prilagodba složenom pravnom sustavu EU-a u velikoj mjeri ovisi o edukaciji pravosudnih dužnosnika, korištenju različitih modela pravosudne suradnje, kao i suradnji sa Sudom Europske unije.
Sud Europske unije provjerava zakonitost akata institucija Unije, osigurava da države članice ispunjavaju svoje obveze iz Ugovora i tumači europsko pravo na zahtjev nacionalnih sudova.Odluke koje donosi imaju utjecaj, ne samo na razvoj europskog prava, već i na postupanje upravnih tijela i na odluke nacionalnih sudova država članica.
Za postupanje nacionalnih sudova važna je mogućnost postavljanja prethodnog pitanja Sudu Europske unije. Prethodni postupak je, uz načelo izravnog učinka i nadređenosti europskog prava, jedan od tri kuta koji sačinjavaju tzv. “čaroban trokut “ (triangle magique) prava EU, koji je Robert Lecourt, četvrti predsjednik Suda EU, identificirao u tadašnjem članku 177. Ugovora o EEZ-u, danas članku 267. UFEU-a. Hrvatski suci su do danas uputili 36 prethodnih pitanja Sudu Europske unije, što kao praksu pozdravljam i podržavam.
Pored toga u okviru prethodnih pitanja i građani mogu zatražiti pojašnjenje odredaba prava Unije, jer stranke koje sudjeluju u postupku pred nacionalnim sudom mogu sudjelovati i u postupku pokrenutom pred Sudom EU-a.
Hrvatska potiče i zagovara daljnji razvoj europske pravosudne suradnje
Nespojivost i složenost pravnih sustava u državama članicama Europske unije često mogu predstavljati prepreku punoj primjeni europskog prava.
I zato se, kao posljedica slobode kretanja osoba, razvila europska pravosudna suradnja, kojom gradimo uzajamno povjerenje između pravosudnih institucija i različitih pravnih sustava država članica.
Radi se o području u kojem je u zadnjih dvadeset godina uveden niz pravnih mehanizama i instrumenata koji jamče jednostavan i učinkovit pristup pravosuđu i pravnu sigurnost.
Da spomenem samo neke, od Europske pravosudne mreže, EUROJUST-a, Europskog uhidbenog naloga, Europskog istražnog naloga i Europskog ovršnog naloga.Svi ti pravni instrumenti omogućavaju provedbu postupaka priznavanja i izvršenja odluka pravosudnih tijela država članica na cijelom području Unije.
Svjesni značaja pravosudne suradnje i za Europsku uniju, ali i za ostvarenje prava građana, Hrvatska potiče i zagovara daljnji razvoj ovog područja.Dobar i konkretan primjer takvog pristupa je podrška koju je Hrvatska od samog početka dala osnivanju Ureda europskog javnog tužitelja.U travnju 2017. godine bili smo među 17 država koje su prve prihvatile mehanizam pojačane suradnje. Danas ima 22 države.
Prevencija i sprečavanje korupcije, ojačana transparentnost, strukturirani i cjeloviti antikoruptivni paket propisa
Podrška osnivanju i radu Ureda europskog javnog tužitelja proizlazi iz jasne opredijeljenosti naše Vlade za borbu protiv korupcije.
I to je vidljivo iz niza aktivnosti koje smo poduzeli s ciljem prevencije i sprječavanja korupcije, posebno na zakonodavnom planu, što uostalom i jest najbitnija uloga Vlade.
Donijeli smo novi Zakon o sprječavanju sukoba interesa, koji je pozitivno ocijenjen i od strane Vijeća Europe (GRECO) i Europske komisije.Ojačali smo postojeći Zakon o zaštiti prijavitelja nepravilnosti - zviždača, a po izradi Strategije, izradili smo i prvi Akcijski plan za sprječavanje korupcije do 2030. godine.
U postupku je izmjena Zakona o Vladi kojim ukidamo imunitet članovima Vlade za koruptivna kaznena dijela, a paralelno s tim usvojili smo i Kodeks ponašanja za državne dužnosnike, i prva smo hrvatska Vlada koja ima propisane etička pravila za dužnosnike izvršne vlasti.
Dakle, standarde za članove Vlade smo podignuli na razinu višu od one koja nam je bila potrebna za ulazak u Europsku uniju.Transparentnost je također ojačana, što najbolje potvrđuju predložene izmjene Zakona o pravu na pristup informacijama.Donijeli smo strukturirani i cjeloviti antikoruptivni paket propisa, kojim smo, između ostalog, ojačali neovisna tijela zadužena za prevenciju korupcije, Povjerenstvo za sprječavanje sukoba interesa te Povjerenika za informiranje.
Ovaj preventivni paket zaokružit ćemo donošenjem Zakona o lobiranju, čime ćemo po prvi puta regulirati ovo područje, što su pokušale, ali nisu uspjele neke ranije Vlade.
Paralelno s tim jačamo i kapacitete tijela kaznenog progona i ono najbitnije, što uporno ponavljam, DORH, USKOK i sudovi u svojem su radu samostalni i neovisni, lišeni bilo kakvog političkog pritiska.
Postoji suradnja, ali ne i utjecaj, ne od strane vlasti, ovdje nema privilegiranih, stranačka pripadnosti ne štiti od odgovornosti, a pravni poredak se poštuje.
Pozivam sve dionike pravosudnog sustava da zajednički radimo na poboljšanju pravosuđa
Dame i gospodo, Europska unija je zajednica koja se temelji na načelima vladavine prava i pravne sigurnosti.To su načela na kojima smo gradili naš pravosudni sustav u predpristupnom razdoblju, koja razvijamo i danas kao država članica i koja trebaju biti temelj svih politika i na nacionalnoj i na europskoj razini.Koristim ovu priliku da pozovem sve dionike pravosudnog sustava da zajednički radimo na poboljšanju pravosuđa, da ga približimo europskim standardima, učinimo bržim i pravednijim te na taj način vratimo povjerenje građana u sustav. U ime Vlade još jednom želim zahvaliti Ustavnom i Vrhovnom sudu na organizaciji ove Konferencije, a predsjedniku Europskog suda g. Lenartsui njegovim kolegama želim zahvaliti na dolasku.“
PVRH
