Predsjednik Vlade Andrej Plenković danas se u uvodnom obraćanju na sjednici Vlade zahvalio potpredsjedniku Vlade i ministru financija Zdravku Mariću na svemu što je učinio za ukupno funkcioniranje vlade.
Istaknuo je njegov doprinos u dijelu koji se tiče javnih financija, porezne reforme, u smanjivanju javnoga duga i izlaska iz procedure prekomjernoga proračunskog manjka, makroekonomskih neravnoteža, vraćanja Hrvatske na razinu investicijskog kreditnog rejtinga te provođenja procesa uvođenja eura u Hrvatskoj.
„To su zaista velika postignuća, kao i sve što je učinio kao potpredsjednik Vlade za gospodarstvo i želim mu uspjeh u daljnjem životu i karijeri“, zaključio je premijer.
Predsjednik Vlade kazao je da je njegov nasljednik, Marko Primorac, izvanredni profesor na Katedri za financije Ekonomskog fakulteta, također stručnjak za javne financije i poreznu politiku, fiskalnu decentralizaciju i dodao da je siguran da će Vlada nakon predstavljanja u Hrvatskom saboru dobiti potporu za njegov rad.
Premijer Plenković komentirao je i odluku arbitražnog suda u predmetu MOL - Hrvatska, koji je nakon više od osam godina donio pravorijek. Kazao je da je iznos sredstava ukupnih zahtjeva MOL-a prema Hrvatskoj bio 1,1 milijardu dolara, a ono što im je dodijeljeno je 184 milijuna dolara, plus 1 milijun eura troškova koje je MOL imao. Tu su i zatezne kamate koje se sad precizno računaju, a vjerojatno će biti oko 50 milijuna dolara.
„Podsjetit ću da je ovo jedan od brojnih naslijeđenih aspekata našega rada od ranijih vlada“, kazao je premijer i naveo da je vlada Ivice Račana krenula s privatizacijom Ine 2003. godine kada je potpisan ugovor o prodaji 25 posto plus jedne dionice MOL-u, u vladi Ive Sanadera su sklopljene prve izmjene i dopune Ugovora o međusobnim odnosima dioničara i Ugovora o plinskom poslovanju, a vlada Zorana Milanovića je donosila odluke u odnosu na obveze u vezi liberalizacijom tržišta plina.
„Većina uspjelih zahtjeva MOL-a odnosi se upravo na liberalizaciju tržišta plina, dakle to su odluke vlade iz 2014.“, naglasio je Plenković.
Dodao je da Hrvatska kao odgovorna država poštuje međunarodne sudove i arbitraže te će sa pravnim stručnjacima razmotriti eventualne daljnje korake.
„U svakom slučaju odluke o tome će se donositi kasnije i o tome ćemo obavještavati hrvatsku javnost“, rekao je.
Što se tiče drugih aktivnosti, premijer je izdvojio sastanak Vlade i župana.
„Prošli smo sve ono što je jako važno za županije, gradove i općine, dogovor o novom partnerskom sporazumu za višegodišnji financijski okvir, energetsku situaciju, potporu poljoprivrednicima, ribarima, i sve ostale teme od zdravstva do linijskog prijevoza. Općenito sve teme koje su važne za ovako dobro uhodanu i sustavnu suradnju županija i vlade“, kazao je Plenković.
Spomenuo je i dovršetak projekta Zemljišnoknjižnog odjela Općinskog građanskog suda u Zagrebu, sufinanciranog sredstvima državnog proračuna i kroz projekt Svjetske banke, vrijedan 100 milijuna kuna.
Okupljanje svih pravosudnih institucija na Trgu pravde, enorman napredak u zemljišnim knjigama
Najavio je okupljanje svih pravosudnih institucija na Trgu pravde, sredstvima Nacionalnoga plana oporavka i otpornosti.
„Idući korak su dva trgovačka suda, zatim dva upravna suda, Pravosudna akademija, potom će slijediti i ulaganja u infrastrukturu ostalih objekata“, rekao je i dodao da ćemo imati sjajan dio grada koji je karakterističan po sjedištu pravosudnih institucija.
Istaknuo je i da je Hrvatska 2004., godinu prije otvaranja pregovora s EU, imala 141 tisuću neriješenih zemljišnoknjižnih predmeta, a sada imamo tek nešto više od 8 tisuća.
„Napredak je enorman, što znači da je veće pouzdanje u javne isprave i veća vjera građana, pravnih osoba i ulagača u zemljišne knjige, jer se ti predmeti sada bolje rješavaju“, kazao je Plenković.
Podsjetio je da je Vlada ponovno na telefonskom sjednici reagirala i ograničila cijene naftnih derivata i napravila iskorak prema malim distributerima.
„Naglašavam da je ovo privremena mjera i uz razumijevanje za sve ono što rade svi akteri na tržištu, važno je da svi u ovoj krizi damo doprinos da građani i gospodarstvo na što bolji i lakši način prođu sve ove situacije u kojima se sad nalazimo“, rekao je premijer.
Što se tiče današnjeg sastanka Savjeta za Hrvate izvan Hrvatske, premijer je rekao da je da su poslane važne poruke Hrvatima u BiH, kao konstitutivnom narodu, hrvatskim manjinama u susjednim zemljama i hrvatskom iseljeništvu diljem svijeta. Napomenuo je da je Vlada od 2016. tri puta povećala iznos sredstava za Ured za Hrvate izvan Hrvatske.
Na kraju je najavio posjet Pragu, istaknuvši da je važno da se za vrijeme češkog predsjedanja Europskom unijom nastave aktivnosti za ulazak Hrvatske u Schengensko područje te njeguju bilateralni odnosi dvije zemlje.
