Ministar financija Marko Primorac izjavio je u petak u Saboru da je Vlada svjesna da je inflacija visoka te najavio da će se u jesenskom paketu mjera ići prema najugroženijima građanima, onima s najmanjim primanjima, jer njih najviše i pogađa inflacija.
Nakon što je u Saboru potvrđen za novog ministra financija, Primorac je, na upit novinara da prokomentira rekordnu godišnju stopu inflacije od 12,1 posto u lipnju, kazao da je Vlada svjesna da predstoji jedno izazovno razdoblje, no da je do sada prolazila kroz slične izazove i krize - od covid krize do potresa te da će i za tu aktualnu situaciju pronaći adekvatna rješenja. Kazao je i da će se konzultirati s ostalim kolegama - ministrima gospodarstva i rada te da će se u koordinaciji pripremiti za ono što nas očekuje na jesen.
Vezano uz njegovu najavu da će biti donesen jesenski paket mjera, istaknuo je da sada jako mnogo i građana, poduzeća i ostalih skupina očekuje potporu Vlade. Naveo je međutim da inflacija u najvećoj mjeri pogađa najranjivije skupine, građane s najnižim primanjima te da će se zalagati za to da se te pakete mjera usmjeri prvenstveno prema najugroženijim skupinama građana.
Najnovije povećanje kreditnog rejtinga olakšava situaciju u pogledu zaduživanja
Upitan da prokomentira jučerašnju izjavu bivšeg ministra financija Borisa Lalovca da je košara mjera koje su na raspolaganju u potpunosti iscrpljena, Primorac je istaknuo da postoji još nešto alata u vladinom fiskalnom instrumentariju. No, dodao je i da fiskalna politika nema preveliku moć u borbi protiv inflacije, osim u određenim okolnostima, istaknuvši da ipak postoji određeni prostor da Vlada nešto napravi, obzirom da se i cijene energenata ugrađuju kao input u cijene ostalih proizvoda.
Siguran je da je dorastao zadatku koji je pred njim, a obzirom da je sada već bivši ministar financija Zdravko Marić podigao ljestvicu prilično visoko. Naveo je da je ministar Marić dao veliki doprinos, postizao dobre rezultate, a da to sada prepoznaju i rejting agencije, dodavši da najnovije povećanje kreditnog rejtinga olakšava situaciju u pogledu zaduživanja.
"Činjenica je da veći kreditni rejting odražava i manji kreditni rizik, što znači i da su troškovi zaduživanja države na financijskom tržištu niži", kaže novi ministar financija.
Troškovi zaduživanja bi, ocjenjuje, ipak mogli biti nešto veći nego što su bili dosad, no to neće biti uzrokovano uvođenjem eura, nego situacijom na tržištu koja bi mogla dovesti do porasta kamatnih stopa.
"Ali taj porast bi bio značajno veći da ne uvodimo euro", naveo je Primorac.
Svjesni smo izazova s kojima smo trenutno suočeni
Rekao je i da ne razmišlja o uvođenju poreza na nekretnine. "Apsolutno ne, što se mene osobno tiče, to nije nešto što bi trebalo biti na repertoaru ove Vlade u sljedeće dvije godine mandata", naglasio je, dodavši međutim da se zalagao za porez na nekretnine i zalaže se i dalje jer smatra da je to porez koji je izvor najboljeg financiranja lokalnih jedinica i koji može restrukturirati to porezno opterećenje.
"Međutim svjesni smo izazova s kojima smo trenutno suočeni i apsolutno sam uvjeren da trenutno nije vrijeme za uvođenje tog poreza", tvrdi Primorac.
Kazao je i da se taj porez sad ne treba uvesti zbog ekonomskih, a ne političkih razloga. "Nije stvar u tome da mislim da zbog političkih razloga ne treba uvesti porez na nekretnine, nego zbog ekonomskih razloga. Tu želim biti jasan. Zato što u razdoblju inflacije, razdoblju neizvjesnosti, u kojem građani očekuju porast cijena i intervencije Vlade kroz niz mjera koje bi im trebale olakšati ove izazove s kojima se suočavamo, mislim da u takvom trenutku takav porez nije dobro uvesti", kazao je.
Porez na nekretnine, kako je pojasnio, porez je koji zadire u samo strukturu oporezivanja i strukturu financiranja jedinica lokalne samouprave. "To je porez koji se uvodi u nekim mirnodopskim vremenima, kada možete napraviti dobru pripremu, pripremiti ljude na ono što ih očekuje ali i evaluirati potencijalne učinke uvođenja tog poreza, a to u ovoj situaciji apsolutno ne možete" istaknuo je.
Novinari su Primorca pitali da li je u pozadini pritisak banaka koje bi kao vlasnici velikog broja neaktivnih nekretnina podnijele najveći teret te je li pod njihovim pritiskom.
"Ja nisam pod ničijim pritiskom. Nisam još de facto ni stupio na dužnost, odnosno danas stupam na dužnost", kazao je napominjući kako nikakav pritisak na njega nije vršen i kako to govorim kao stručnjak i osoba koja se niz godina bavi pitanjem fiskalne decentralizacije i pitanjem jedinica lokalne samouprave.
Rekao je kako je radio na nizu projekata vezano uz taj segment, pa i sa Svjetskom bankom, pisali su detaljno izvješće na temu financiranja jedinica lokalne samouprave. Svjetska banka također ističe da bi bilo dobro uvesti porez na nekretnine u budućnosti, bez nekog vremenskog roka.
"Ali s obzirom da je bilo već nekoliko pokušaja uvođenja poreza na nekretnine koji su propali i koji su u komunikacijskom smislu možda nedovoljno dobro bili predstavljeni građanima apsolutno, ako i kada se bude išlo u to trebalo bi poraditi da se svi preduvjeti zadovolje, a njih je mnogo. To nije beznačajan porez, no to je i porez od kojeg građani na neki način velikim dijelom i bezrazložno strahuju", rekao je Primorac.
Na pitanje ima li plan B ukoliko dođe do recesije, Primorac je rekao da kako je Vlada reagirala u prethodnim krizama, da će sve mjere će koristiti i u budućnosti ako za to bude potrebe.
Izvor: Hina/Vlada
