Hrvatski sabor nastavio je rad aktualnim prijepodnevnom tijekom kojeg su predsjednik Vlade Andrej Plenković i ministri odgovorili na 40 pitanja zastupnika.
Ministar gospodarstva i održivog razvoja Davor Filipović poručio je kako neće biti nikakvih nestašica proizvoda koji su obuhvaćeni Vladinim paketom mjera pomoći građanima.
"Devet artikala nikako ne može biti problem, nestašice neće biti", odgovorio je ministar zastupnici Dragani Jeckov koja je upozorila na slučajeve da se kupnja proizvoda kojima je ograničena cijena, primjerice ulja, ograničava na dvije litre.
Filipović je objasnio kako je Vlada odučila ograničiti cijene devet proizvoda u dogovoru sa trgovačkim lancima i proizvođačima na tri mjeseca.
Borba protiv korupcije neovisno o stranačkoj pripadnosti
Premijer Andrej Plenković istaknuo je Vladinu opredijeljenost za borbu protiv korupcije, neovisno o stranačkoj pripadnosti.
„U naše vrijeme borba protiv korupcije je horizontalna, ne vodimo računa o tome da zovemo ministra policije ili državnu odvjetnicu da dođu na brifing da čujemo što se događa u tajnim izvidima, pa da javimo nekom našem, kao što ste vjerojatno vi to činili“, odgovorio je predsjednik Vlade zastupniku Siniši Hajdašu Dončiču na pitanje kako je moguće da se u svim krađama i malverzacijama, pronevjerama novca, od Ine preko HAMAG-a do ministarstava, ispostavi da je netko član HDZ-a.
Poručio je kako borba protiv korupcije podrazumijeva slobodan, neovisan, samostalan, i nepristran rad policije, USKOKA, DORH-a. "I kad ta borba dođe do bilo koje osobe, bez obzira je li član neke stranke ili nije, nema razlike", dodao je.
Kad je riječ o aferi u Ini, ponovio je kako postoji zakonski okvir za praćenje tijekova novca. „I gle, spriječena je krađa, otkriveni počinitelji, zamrznut novac na posebnom računu, to je borba protiv korupcije“, rekao je Plenković.
Ponovio je i kako nije bitno od kud su počinitelji. Ako su članovi stranke, rekao je, tijela stranke reagiraju i čiste to, a vi se i dalje bavite izbacivanjem članova i smjenjivanjem predsjednika GO SDP-a Zagreba.
"Lijepo vam je rekao Viktor Gotovac, koji je nosio Titovu bistu, kako ste stranka koja više vodi računa o partneru, nego o sebi, vi niste nikakvi nikakvi tirani, despoti, vjerojatno ste škole završili u Kragujevcu", dodao je premijer.
O sisačkoj rafineriji
Davorko Vidović premijera je pitao zašto je, i na temelju kojih procjena Vlada donijela odluku o zatvaranju sisačke rafinerije te je li se vodila najboljim interesima Hrvatske.
Tko se sjetio da se ide u privatizaciju Ine, kazao je Plenković, podsjetivši zastupnika Vidovića da je bio ministar u vladi Ivice Račana koja je to odlučila.
„Da sam bio premijer 2003. ili 2008. nikad ne bih takvu gigantsku kompaniju (privatizirao)“, istaknuo je, navodeći kako su 2016., kad je njegova vlada preuzela vlast, već napravljene studije o isplativosti.
Taj je proces otišao tako daleko što odlukama Račanove, što Sanaderove vlade, nikakve strateške odluke mene i moje Vlade nema, nije bilo, poručio je.
Plenković je podsjetio i da je Hrvatska, prije nešto više od godinu dana mađarskoj strani ponudila pravu, ozbiljnu cijenu za ono što je bila stvarana vrijednost Molova udjela u Ini, ali da oni na to nisu pristali.
Kao premijer ne mogu reći 'dat ću što kod god treba, dat ću pet milijardi eura', jer ću završiti u zatvoru, kazao je.
Na pitanje Zvonimira Troskota što će učiniti da građane zaštiti od energetskog uhljebarija, kakav je prisutan u HERA-i i sebe samog, premijer Plenković je odgovorio podsjećanjem na Troskotovu izjavu da je najopasniji čovjek u Hrvatskoj te nabrojio postignuća u mandatu svoje Vlade, od rasta zaposlenosti, investicijskog rejtinga, rasta prosječene plaće te mirovina.
Naveo je i da je blokiranih građana manje za sto tisuća te skori ulazak u eurozonu i Schengen.
"Svu tu veliku opasnost ste saželi na nekoliko tema i ljude koje ja ne znam, koji rade u HERA-i i HEP-u", rekao je Plenković.
Nije bilo tajnog dogovora s Mađarima
Premijer Andrej Plenković odbacio je optužbe da su Vlada ili bivši ministar Tomislav Ćorić imali neki tajni dogovor s Mađarima oko prodaje plina.
"Optužili ste između redaka mene i Ćorića da smo imali neki tajni deal s Mađarima da neki direktori četvrte ili pete razine nezakonito profitiraju na prodaji hrvatskog plina, to nije dobro i nije točno", poručio je Plenković zastupniku Matku Kuzmaniću, koji je upitao čiji je Ina propust.
Plenković je ponovio da je riječ o djelu pojedinaca i da će svi odgovorni odgovarati. „Ne vidim neku veliku zavjeru, možda ima negdje netko tko je to sve osmislio, a nije ovih nekoliko koji su obuhvaćeni procesom, ja ne znam tko je ali ako se otkrije i taj će odgovarati”, kazao je.
Rekao je kako je dobro što se slučaj otkrio. „Ja sam više ljut nego bilo tko drugi, da nam se takvo nešto dogodi u vrijeme energetske krize”, dodao je.
Cijena po kojoj Ina prodaje naftu Mađarskoj sukladna svim tržišnim cijenama
Predsjednik Vlade ponovio je kako nije bilo nikakvih razgovora s bilo kime u mađarskoj vladi o tome kako će funkcionirati Ina, a ministar Davor Filipović kako je cijena po kojoj Ina prodaje naftu Mađarskoj, za prva tri mjeseca ove godine sukladna svim tržišnim cijenama.
„Nikakvih razgovora, s bilo kime u mađarskoj vladi, barem što se mene tiče, nije bilo o tome kako će kompanija funkcionirati, to je proces koji traje godinama prije moje Vlade“, odgovorio je premijer Sandri Benčić, na pitanje je li ikada bio konzultiran oko zatvaranja sisačke rafinerije, bilo od članova Upravnog ili NO Ine te je li o zatvaranju razgovarao s bilo kojim članom mađarske vlade i ako da, koja je bila njegova politička pozicija.
Premijer je podsjetio da je privatizacija Ine krenula u SDP-ovoj Vladi, da se drugi dio napravio u vrijeme Ive Sanadera, da postoji međudioničarski ugovor, da Mol ima 47 posto dionica, a Hrvatska 44 posto, da su upravljačka prava takva da Uprava ima šest članova.
To znači da je netko drugi, nekada davno odlučio kako se upravlja kompanijom, kazao je i ponovio kako je prve informacije o tome što se sa Inom zbiva, nakon preuzimanja vlasti, dobio od nekadašnjeg Mostovog ministra Slavena Dobrovića.
„Prvi briefing što se zbiva s time sam čuo od njega, te su stvari, što se mene tiče, bile zadane“, rekao je.
Do 1. listopada popunjenost podzemnog skladišta plina Okoli bit će na 90 posto
Mirela Ahmetović pitala je ministra Filipovića po kojoj cijeni Ina prodaje hrvatsku naftu i plin mađarskom Molu, a po kojoj drugim tvrtkama.
"Što se tiče cijene po kojoj Ina prodaje naftu Mađarskoj, ta cijena je za prava tri mjeseca ove godine sukladna svim tržišnim cijenama, no konkretan broj ne mogu reći, ne zato što ne želim, nego jer je to poslovna tajna", kazao je Filipović.
Najavio je i kako je pred nama period gdje će se raditi na poboljšanju poslovanja Ine, na promjeni modela korporativnog upravljanja.
Filipović je zastupniku Tomislavu Okroši odgovorio kako je popunjenost podzemnog skladišta plina Okoli danas 89,5 posto.
"Rekli smo da će do 1. listopada biti na 90 posto, znači sutra ćemo doći do željenog cilja", naglasio je.
Umirovljenici u primarnom fokusu
Na upit Natalije Martinčević o usklađivanju mirovina s inflacijom i povećanju neoporezivog dijela dohotka, premijer je poručio kako mu je šteta što se odlučila prijeći iz pozicije u opoziciju te potom naveo sve mjere koje je Vlada donijela za umirovljenike.
Naveo je da je paketom mjera išla izdašna indeksacija mirovina, te još snažniji paket jednokratne pomoći za umirovljenike, a predloženo je i da se od 1. siječnja dodatno povećaju minimalne mirovine za tri posto.
„Umirovljenici su nam gotovo bili u primarnom fokusu upravo zato jer imaju niska primanja pa da im najviše pomognemo”, istaknuo je Plenković.
Martinčević je između ostalog upitala i za ostavku varaždinskog župana Anđelka Stričaka koji sudjelovao u incidentu u jednom kafiću, na što joj je predsjednik Vlade odgovorio da je Stričak bio žrtva u incidentu.
Ispraviti nepravdu i očuvati stabilnost BiH
Milana Vrkljan zanimalo je šalju li neimenovanjem veleposlanika SAD poruku Hrvatskoj u kontekstu pitanja Hrvata u Bosni i Hercegovini.
Premijer je naglasio da je iz svih kontakata s američkim dužnosnicima jasno da su SAD jedna od ključnih zemljama koje su apsolutno za ravnopravnost Hrvata u BiH te da je njihova pozicija gotovo u cijelosti konvergira sa onim za što se zalaže hrvatska Vlada.
"Mi smo kao Vlada podržavali razgovore između političkih čelnika stranaka Hrvata i Bošnjaka u BiH, do toga nažalost nije došlo, ne krivnjom Hrvata. Podržavali smo napore EU i SAD-a i sada podržavamo napore visokog predstavnika Schmidta da se nešto popravi, nepravda ispravi i očuva stabilnost zemlje, to radimo kao prijatelj i strateški saveznik BiH", poručio je Plenković.
Hrvati u BiH prioritet moje Vlade od prvog dana
Hrvati u Bosni i Hercegovini su prioritet moje Vlade od prvog dana, a i bili su i prije, odgovorio je premijer zastupniku Boži Petrovu koji ga je, uoči nedjeljnih izbora u BiH, prozvao da od njegovih obećanja Hrvatima u BiH, nema ništa.
Petrov je upitao premijera je li se oko izmjene izbornog zakona dogovarao s visokim predstavnikom za BiH Christianom Schmidtom.
"Što mislite da s njime ne razgovaramo?, pritom, za razliku od vašeg jataka Milanovića ne govorimo da nema legitimitet, da je to nekakav svinjar, nekakav Švabo koji nema pojama o ničemu. Razmislite da trebate pomoći Hrvatima u BiH, a onda vas netko tko za sebe glumi da je predsjednik Hrvata u BiH izvrijeđa toliko da se vi, kad vam suradnici to prevedu, morate zapitati, što je ovo, kome ću pomoći. To je vaš jatak, vaša politika", kazao je Plenković.
Emilu Dausu koji je upozorio na bespravnu gradnju Istri, premijer Plenković je poručio da će dodatno zadužiti Državni inspektorat da intenziviraju svoje aktivnosti u tom području.
Pomirba sa srpskom manjinom
Antu Prkačina zanimalo je 100 tisuća kuna koje Vlada daje za „jedno zlodjelo, zločin nad hrvatskim narodom u Srbu”, na što mu je Plenković odgovorio kako će vidjeti iz kojeg proračunskog izvora ide financiranje te obljetnice.
„Moja Vlada ima dvije temeljne postavke, baziraju se na istini o hrvatskoj povijesti i Domovinskom ratu i kad je riječ o obljetnicama mislim da nema iole značajnijeg događaja iz Domovinskog rata kojeg Vlada nije dostojanstveno obilježila”, istaknuo je premijer.
Drugi element, dodao je, je iskorak u pomirbi i suživotu sa srpskom manjinom u Hrvatskoj. „Moramo tu svi napraviti mali napor, tu cijenu trebam platiti kao odgovaran premijer u 21. stoljeću i plaćam je namjerno, za dobrobit, kohezije u društvu”, rekao je Plenković i pozvao ostale zastupnike desnice da rade na tom suživotu.
Ministar financija Marko Primorac na upit Žarka Tušeka istaknuo je benefite koje će Hrvatska imati od uvođenja eura navodeći uklanjanje valutnog rizika, troškove zaduživanja, uklanjanje transakcijskih troškova, poticanje inozemnih stranih ulaganja. "To pokazuju i rejting agencije koje su nam podignule rejting", naglasio je ministar.
Ministar pravosuđa i uprave Ivan Malenica na upit Dražena Bošnjakovića najavio je promjenu zakonske regulative vezano za zaštitu djece od nasilja koja će ići u smjeru revidiranja sankcija, rokova za rehabilitaciju, ali i pojačane edukacije državnih odvjetnika i sudaca.
Ulaganja u prometnu infrastrukturu danas iznose 25 milijardi kuna
Odgovarajući zastupniku Ivanu Radiću, potpredsjednik Vlade i ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković potvrdio je da se ide se u rekonstrukciju putničkog terminala ZL Osijek, projekt vrijedan oko 50 milijuna kuna.
"Ulaganja u prometnu infrastrukturu u cijeloj Hrvatskoj danas iznose više od 25 milijardi kuna", naglasio je Butković.
Nisam zadovoljan no činimo sve da se obnova ubrza
Premijer Plenković poručio je kako nije zadovoljan dinamikom obnove nakon potresa, ali i da se čini sve kako bi se ona ubrzala, odbacivši pritom tvrdnje zastupnika Domagoja Hajdukovića da nećemo uspjeti iskoristi EU sredstva.
„To je sporije nego sam htio, ako ima ijedna stvar kojom sam nezadovoljan dinamikom, onda je to pitanje obnove”, kazao je Plenković, istaknuvši kako je zadaća svih da se obnova ubrza.
Istaknuo je kako je na Banovini već 6000 zgrada obnovljeno, da se prionulo poslu konstrukcijske obnove, ali i izgradnji zamjenskih kuća i procesu samoobnove te da se daje niz potpora građanima.
Plenković je pritom odbacio tvrdnje zastupnika Hajdukovića da se ministru prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Ivanu Paladini više "ne da" i da nećemo uspjeti potrošiti novac dobiven od EU za obnovu.
Marijan Pavliček je, govoreći o popisu stanovništva, rekao da su se obistinile crne prognoze, da postajemo zemlja staraca te da nas očekuje kolaps mirovinskog sustava.
Premijer je kazao da je popis stanovništva rezultat negativnog prirodnog priraštaja i iseljavanja stanovništva olakšanim kretanjem ulaskom u EU.
"Mi smo prepoznali taj problem", rekao je, podsjetivši na Vladine mjere demografske politike, projekt Slavonija, Baranja i Srijem te izdvajanja za regionalni razvoj.
Odgovarajući na upit zastupnice Ivane Kekin, premijer je spomenuo Zagreb kazavši kako je dobro da je Vlada riješila sve probleme u Zagrebu kada je riječ o energentima.
Hrvatska je sigurna zemlja, to pokazuju sve europske statistike
Potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović na upit Ante Sanadera o stanju opće sigurnosti poručio je da je Hrvatska sigurna zemlja i da to pokazuju sve europske statistike. „Danas smo na razini koja je bolja nego ikada od neovisnosti Hrvatske kada govorimo o kaznenim djelima, razbojništvima, teškim krađama”, istaknuo je.
Vezano za radikalizam i ekstremizam, kazao je da se radi o trendu koji iz stvaranja javnog mijenja da je sve loše i da su svi kriminalci utječe na određene pojedince da pribjegavaju radikalnim metodama.
„Što ćemo slati više takvih poruka, koje su paušalne, neprovjerene i idu na vrijeđanje pojedinaca i govor mržnje imati ćemo više i takvih pojedinaca”, upozorio je Božinović.
Povećanje sredstava za projekt „Zažali” za 245 milijuna kuna
Ministar rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Marin Piletić je, odgovarajući na upit zastupnika, najavio povećanje sredstava za projekt „Zažali” za 245 milijuna kuna te istaknuo da će svi koji su se javili na treći poziv, njih više od 470, biti obuhvaćeni alokacijom. Pohvalio se i podacima o zaposlenosti posebno istaknuvši mjere samozapošljavanja i sustav vaučera.
Naglašavajući važnost predškolskog odgoja, ministar znanosti i obrazovanja Radovan Fuchs istaknuo je kako je cilj do 2027. izgraditi dodatne vrtićke kapacitete s ciljanim brojem djece 22.500 uz kasniju mogućnost dodatnih 17.500 mjesta a sve kako bi se dosegla razina EU-a s obuhvatom djece od 96 posto.
Na upit Maria Kapulice koje vanjske interese zastupa predsjednik Zoran Milanović, spomenuvši njegove stavove oko rata u Ukrajini te o BiH, ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman odgovorio je kako su Milanovićevi stavovi otežali aktivnosti Vladi i diplomaciji.
Na vaše pitanje izlišno odgovarati niječno
„Na ovo vaše pitanje je čak izlišno odgovarati niječno, smiješno je, jadno, žalosno“, kazao je u premijer Plenković Daliji Orešković koja ga je pitala sudjeluje li osobno u raspodjeli plijena iz javnih tvrtki i europskih fondova.
„Dio ste kolopleta stvaranja samo mržnje, tu ste istaknuti sa formulacijama, epitetima i lažnim tezama koje bi trebale poslužiti da netko povjeruje da je to što govorite točno“, rekao je.
Kazao je i kako je guglao njene ranije izjave i kako nisu „prekopametne“, ali da je ono što je izgovorila unatrag mjesec dana „strašno“.
Govorili ste, podsjetio ju je, da HDZ treba tretirati kao Nijemce nakon 2. svjetskog rata, da smo kvislinška vlada, da je cijeli HDZ korumpiran, da sam ja na vrhu korupcijske piramide i da valjda uzimamo pare iz svih mogućih izvora.
Kad se radi o svim ovim insinuacijama, „možemo koristiti vaš jezik, pa vas optuživati, ali neću, ne da mi se to raditi s vama, jer ste ispod razine“, rekao je Orešković, suglasivši se sa izjavama da bi joj trebalo skinuti imunitet koji je štiti, pa neka pred sudom objasni i argumentira to što izgovara.
Izvor:Vlada
Činimo sve kako bi se ubrzala obnova; Neće biti nestašica proizvoda iz Vladinog paketa pomoći
