U uvodnom dijelu 174. sjednice Vlade, premijer Andrej Plenković je istaknuo da Hrvatska 1. siječnja 2023. postaje članica schengenskog prostora, najvećeg područja slobodnog kretanja u svijetu, za što je dobila jednoglasnu potporu partnera unutar Europske unije. To znači, kazao je, da smo unutar 420 milijuna ljudi schengenskog prostora koji uživaju slobodu kretanja.Zahvalio je svima u Hrvatskoj koji su radili na procesu ulaska u schengenski prostor, kao i partnerima unutar Europske unije, članicama shchengenskog prostora koje nisu u EU-u, Europskoj komisiji i svima koji su pratili Hrvatsku kroz šest godina zahtjevnog reformskog procesa. U tom kontekstu naveo je da je Hrvatska ispunila 281 kriterij.
U godini isporuke realiziramo strateške ciljeve
Predsjednik Vlade je jučerašnji dan ocijenio velikim uspjehom, ponovivši da u se u ovoj godini isporuke realiziraju strateški ciljevi, Vladin program, te višegodišnji napori Hrvatske da ostvari ciljeve dublje integracije. Spomenuo je dovršetak izgradnje Pelješkog mosta kojim je povezan hrvatski teritorij, kao i ulazak u europodručje 1. siječnja 2023., čime će Hrvatska biti otpornija na globalne krize.
"A schengenskim prostorom omogućujemo hrvatskim građanima i gospodarstvu slobodno kretanje bez kontrola i sati provedenih na granicama, te jednostavnija putovanja", rekao je Plenković, dodavši da od 1. siječnja u sustav ulaze cestovni i željeznički prijevoz, kao i morske luke, dok će za zračne luke taj datum biti 26. ožujka 2023. zbog promjene sa zimskog na ljetni red letenja. Kazao je da i će se omogućiti lakše, brže i jeftinije kretanje roba i ljudi.
Snažan poticaj rastu turističkog prometa
Ulazak u schengenski prostor premijer vidi i kao snažan poticaj rastu turističkog prometa, pogotovo jer je veliki dio Hrvatske autodestinacija. Podsjetio je da naša zemlja ima osamdeset posto robne razmjene s članicama šengenskog prostora, a 75 posto turista u Hrvatsku dolazi iz država članica šengenskog prostora.
Naglasio da je Hrvatska među 15 zemlja svijeta koje su istovremeno članice NATO-a, Europske unije, eurpodručja i schengenskog prostora, što smo postigli samo nakon tri desetljeća ostvarenja slobode, demokracije i međunarodnog priznanja. Zahvalio je i hrvatskim braniteljima, istaknuvši da sve ovo ne bilo moguće bez njihove hrabrosti i odvažnosti.
"Mislim da možemo biti ponosni na sve ono što smo zajednički učinili u ovom pogledu", poručio je Plenković.
Hrvatska će u duhu dobrosusjedstva tražiti rješenja za određivanje granice sa Slovenijom
Zahvalivši Sloveniji i slovenskom premijeru Robertu Golobu, predsjednik Vlade je podsjetio da je jučer održana zatvorena sjednica Vlade vezano uz jednostranu Izjavu Slovenije o pravnom učinku arbitražne odluke. Dodao je da je Hrvatska uložila svoju Izjavu u kojoj je navela kako se na temelju jednoglasnog Zaključka Hrvatskog sabora, od 29. srpnja 2015., povukla iz arbitražnog postupka zbog materijalnih povreda Sporazuma o arbitraži.
"Spremni smo za nastavak bilateralnog dijaloga u duhu dobrosusjedstva tražiti rješenja za određivanje granice sa Slovenijom", poručio je Plenković.
Unaprjeđujemo položaj osoba s invaliditetom
Od ostalih aktivnosti, premijer je izdvojio sjednicu Povjerenstva Vlade Republike Hrvatske za osobe s invaliditetom, koja je održana u povodu obilježavanja Međunarodnog dana osoba s invaliditetom.
Naveo je da u Hrvatskoj živi čak 624 tisuće osoba s invaliditetom, što je 16 posto ukupnoga stanovništva."Mi smo uz visoki stupanj povjerenja i partnerstva, mnoge probleme smo rješavali zajedno i uvijek s ciljem da unaprjeđujemo položaj osoba s invaliditetom", naglasio je Plenković.Podsjetio je da je u javno savjetovanje pušten Nacrt prijedloga Zakona o osobnoj asistenciji, a na snagu će stupiti 1. srpnja 2023. godine, dok je Nacrt prijedloga Zakona o inkluzivnom dodatku u završnoj fazi izrade.
Dani regionalnoga razvoja i EU fondova
Predsjednik Vlade je sudjelovao u Opatiji na Danima regionalnoga razvoja i EU fondova, podsjetivši da je Hrvatska u plusu u odnosu na uplate u europski proračun 68 milijardi kuna.
Osvrnuo se i na Međunarodni znanstveno-stručni skup "Prvih dvadeset godina Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina", naglasivši da je Hrvatska postigla visoku razinu zaštite nacionalnih manjina. "To ćemo činiti i dalje jer takva politika znači da očekujemo da se štitite i prava hrvatske manjine u onim državama gdje naši sunarodnjaci žive i gdje su nacionalna manjina, kao i u Bosni i Hercegovini gdje su konstitutivni narod", poručio je Plenković.
U cijelosti integriramo Baranju u cestovnu strukturu i prometnu povezanost Hrvatske
Premijer Plenković je spomenuo i svečano otvorenje dionice autoceste A5 Beli Manastir – Osijek, koja je dio međunarodnog prometnog koridora Vc. Podsjetio je da koridor 5C povezuje Budimpeštu s lukom Ploče, ide preko istočnog dijela Hrvatske, čime Slavonika dobiva svoju punu međunarodnu dimenziju.
Kazao je da će radovi za preostalih pet kilometara od Belog Manastira do Ivándárde, odnosno mađarske granice, biti završeni tijekom 2024. godine, naglasivši da se na ovaj način u cijelosti integrira Baranju u cestovnu strukturu i prometnu povezanost Hrvatske.
Niže cijene goriva
Premijer je podsjetio i da je Vlada na telefonskoj sjednici donijela Uredbu o utvrđivanju najviših maloprodajnih cijena naftnih derivata, kojom su značajno snižene cijene goriva, kazavši da bi benzinska i dizelska goriva, koja se najviše konzumiraju, bila skoro za 2 kune skuplja da nema Vladinih mjera, koje se, dodao je, provode više od godinu dana i kojima se nastoje suzbiti negativni efekti energetske krize.
Zalažemo da BiH dobije status kandidata na Europskome vijeću idućega tjedna
U Tirani je održan sastanak na vrhu EU – Zapadni Balkan na kojem je sudjelovao premijer Plenković. Tijekom boravka ondje se sastao i s predsjednikom Albanije Begajem, premijerom Ramom i predsjednicom Kosova Osmani.
Predsjednik Vlade je kazao da je sastanak na vrhu potvrdio perspektivu članstva zemalja Zapadnog Balkana. Mi se, naglasio je, zalažemo da naša susjedna Bosna i Hercegovina dobije status kandidata već na Europskome vijeću idućega tjedna. "Smatramo da bi to bila važna poruka i pozdravljamo brzo formiranje vlasti na razini Federacije Bosne i Hercegovine i na razini središnjih vlasti", rekao je.
Odlazak Pavla Miljavca veliki gubitak za Hrvatsku
Osvrnuo se i na smrt generala Pavla Miljavca, izrazivši još jednom sućut obitelji i zahvalnost za sve što je učinio za Hrvatsku, istaknuvši njegov doprinos u Domovinskom ratu.
Preživjeli piloti su dobro
Premijer je spomenuo i pad zrakoplova MiG-a 21, izrazivši zadovoljstvo da su preživjeli piloti dobro. Dodao je da će istraga pokazati što se dogodilo.
Podsjetio je i na Vladinu odluku o nabavi francuskih Rafala, koji uskoro stižu u Hrvatsku.
Susreti sa županima pridonose učinkovitijem višerazinskom upravljaju Hrvatskom
U Splitu je održan 13. sastanak sa županima, predstavnicima Udruge gradova i Hrvatske zajednice općina, na kojem su, kazao je premijer, razmotrene teme reforme zdravstva, unaprjeđenja obrazovnog sustava, korištenja europskih sredstva i upravljanja državnom imovinom. "Ovaj format, koji sad već traje sedmu godinu pridonosi boljem i učinkovitijem višerazinskom upravljaju Hrvatskom", poručio je.
Izbjegavanje dvostrukog oporezivanja sa SAD-om
Premijer je podsjetio i da je ministar financija Marko Primorac u Washingtonu potpisao Konvenciju o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja i sprječavanju porezne utaje u odnosu na poreze na dohodak između Hrvatske i Sjedinjenih Američkih država. "To je ogroman iskorak nakon puno godina truda i rada i potvrda partnerskih odnosa sa Sjedinjenim Američkim Državama", rekao je.
Želimo puno sreće hrvatskoj reperezentaciji u utakmici s Brazilom
Predsjednik Vlade čestitao je hrvatskoj reprezentaciji na kvalificiranju u četvrtfinale Svjetskog prvenstva. Podsjetio je da je, zajedno s ministrima Butkovićem, Filipovićem i Brnjac, prisustvovao utakmici Hrvatska - Japan.
Kazao je i kako su velika očekivanja od današnje utakmice s Brazilom. Poželio je sreću hrvatskoj reprezentaciji koja nam, kako je rekao, već drugo Svjetsko prvenstvo zaredom pruža fantastične doživljaje i osjećaje.
Podsjetio je i da se tijekom boravka u Katru sastao s katarskim premijerom Khalidom bin Khalifom bin Al Thanijem i emirom Tamimom bin Hamad Al Thanijem.
Povećava se iznos materijalnih prava
Predsjednik Vlade osvrnuo se i na najvažnije točke današnje sjednice Vlade. Izdvojio je Zakon o rodiljnim i roditeljskim potporama, kojim se povećava iznos materijalnih prava pojedinih skupina roditelja sa 70 posto (2328 kuna) na 125 posto proračunske osnovice (4157 kuna).
Vlada je usvojila i Strategiju digitalne Hrvatske za razdoblje do 2032. godine. "Nastavljamo proces digitalne transformacije našeg društva", rekao je Plenković.
U kontekstu zdravstvene reforme, spomenuo je paket od dva zakona - Zakon o zdravstvenoj zaštiti i Zakon o obveznom zdravstvenom osiguranju. "Idemo prema Saboru u prvo čitanje već idućega tjedna", najavio je.
Porez na dobit nije kazna već doprinos solidarnosti
Kad je riječ o Zakonu o dodatnom porezu na dobit, premijer je naglasio da dodatni porez nije nikakva kazna već doprinos solidarnosti, onih koji imaju najviše u ovoj krizi prema onima koji imaju najmanje.
"Sva sredstva, do zadnje lipe, koja se prikupe kroz ovaj porez bit će redistribuirana i transferirana onima koji su najranjiviji i najugroženiji u hrvatskom društvu", poručio je.
Podsjetio je i da je porez jednokratan, dodavši da je Vlada prije svega usmjerena na porezno rasterećenje, što je, kako je rekao, dokazala kroz niz krugova porezne reforme.
Članice skupine EU MED-9 o mediteranskoj suradnji i borbi protiv migracija
Na kraju, premijer Plenković je najavio da će u španjolskom Alicanteu sudjelovati na 9. sastanku na vrhu skupine EU MED-9. "Razgovarat ćemo o mediteranskoj, energetskoj i gospodarskoj suradnji devet članica Europske unije na Sredozemlju, kao i o borbi protiv nezakonitih migracija", kazao je, podsjetivši da je Hrvatska prihvaćena u članstvo EU MED-a prošle godine u Ateni.
PVRH
